Connect with us

Hrvatska

Na pomolu novi financijski rekordi: Od turizma barem pet, a možda i 15 posto više eura nego lani

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Prošla je godina donijela nikad više, 14,6 milijardi eura prihoda od stranih gostiju, a jedinstvena pozicija nedaleke autodestinacije unutar Schengena i dalje će pojačano raditi u korist hrvatskog turizma, smatraju analitičari.

Vidite sada da su sve te cijene kugli sladoleda i ležaljki imale smisla. Kugla do kugle i 14,6 milijardi, ironizira jedan od naših čitatelja nedavnu vijest da je Hrvatska u prošloj godini od stranih gostiju uprihodila rekordnih 14,6 milijardi eura. Drugi, pak, uvjeren da se u turizmu puno novca i dalje vrti na crno, smatra da se može govoriti i o cifri od blizu 20 milijardi. Kako god, vijest iz Hrvatske narodne banke bolja je nego se očekivalo, a turizam se lani pokazao čak četiri milijarde unosnijim nego posljednje godine prije korone.

Toliki skok nije se, dakako, dogodio u samo jednoj godini. U prvoj korona sezoni, 2020., prihodi od stranih gostiju više su nego prepolovljeni i dosegli su tek 4,8 milijardi eura, piše Večernji list.

Dogodine se situacija već uvelike stabilizirala unatoč restrikcijama putovanja koje su i dalje važile. Hrvatska je 2021. bila u krugu privilegiranih po brzini kojom se turizam oporavlja i prihod je dosegnuo 9,1 milijardu eura. Već u 2022., pak, postavljen je novi rekord s 13,1 milijardom prihoda od stranih gostiju da bi u prošloj godini turistička žetva bila obilnija za čak 1,5 milijardi i dosegnula spomenutih 14,6 milijardi eura.

Gostiju se očekuje više nego lani

Što slijedi i je li tako skokovit rast turističkih prihoda okončan? Gostiju se očekuje više nego lani, ali cijene, kako je najavljeno iz hotelijerskih redova, ipak više neće skakati kao lani. S tim se slaže i turistička analitičara, dr. Sanja Čižmar.

“Definitivno, u kontekstu smanjenih inflatornih očekivanja kao i zaoštrene konkurencije na turističkom tržištu Mediterana, rast cijena u turizmu u Hrvatskoj bit će znatno umjereniji nego prošle godine. Sukladno tom, predvidivi rast prihoda od turizma mogao bi biti na razini od pet do sedam posto”, procjenjuje dr. Čižmar, koja upozorava i da je prihod od stranih turista u prošloj godini nominalno veći 38,5 posto nego 2019., a realno puno manje od toga.

“Ako se uračuna inflacija koja po kumulativnoj stopi u razdoblju 2019.-2023. godine iznosi 26,6 posto, proizlazi da su prihodi od stranih turista od 2019. do lani rasli realno za 11,9 posto. Što se ove godine tiče, započelo je dobro, novim plusevima u dolascima i noćenjima, ali valja napomenuti da prvo tromjesečje čini tek 2,4 posto ukupnih godišnjih noćenja, tako da razinu optimizma valja više vezati za volumen rezervacija za glavnu sezonu. No, zbog fleksibilnih uvjeta otkaza rezervacija koji se nastavljaju i ove godine, očekujemo da se situacija s bookingom za glavnu sezonu iskristalizira relativno kasno”, rekla je Čizmar.

16 posto više gostiju i 15 posto više noćenja

Ova je godina, inače, počela sa čak 16 posto više gostiju i 15 posto više noćenja tijekom prva tri mjeseca nego je bio slučaj lani. Za ekonomskog analitičara dr. Željka Lovrinčevića, dovoljno dobro da se s optimizmom čeka nastavak godine. Do lanjskih 14,6 stiglo se kaže zahvaljujući kombinaciji triju faktora: i dalje pojačanoj potražnji kao posljedici odgođene potrošnje u koroni, poskupljenjima zbog inflacije, ali i dizanju kvalitete u hrvatskom turizmu.

“Rast prihoda u 2023. pokazao se čak i nešto većim od očekivanog, ali sve se stvarno povoljno poklopilo. Vjerujem da će i 2024. biti odlična turistička godina. Za zemlje koje nisu autodestinacija poput Grčke ili Turske, primjerice, bit će dosta neizvjesnosti, a geografska pozicija Hrvatske će i dalje pojačano raditi u korist našeg turizma. S druge strane, standard u Hrvatskoj raste brže nego u Njemačkoj i nekim drugim zemljama odakle nam turisti dolaze, pa bi se ove godine i domaći mogli iskazati više nego inače. Prihodi bi, stoga, mogli rasti barem deset, a možda i 15 posto prema prošloj godini”, procjenjuje Lovrinčević.

Što slijedi i hoće li 2024. donijeti ‘samo’ 700.000 ili 1,4 milijarde, pa čak i dvije milijarde turističkih eura, vidjet će se već s podacima HNB-a za prvo tromjesečje ove godine. No, nema dileme da će svaki dodatni euro za zemlju biti više nego dobrodošao.

Sve se svelo na europska sredstva i turizam

“Da, u hrvatskoj industriji se, nažalost, ništa ne događa, a u poljoprivredi ništa značajno. Sve se svelo na europska sredstva i turizam. A kad je riječ o turizmu, to je kao ples balerine u staklenim cipelicama. Sve je naizgled lijepo, elegantno i bez puno truda, ali ipak počiva na staklenim nogama.

Hrvatska uživa jedinstvenu poziciju nedaleke autodestinacije unutar Schengenu, a u našu korist idu i novi prometni pravci koji se planiraju u EU i to ostaje trajna prednost. Nećemo ih dozivati,. ali praktički jedan incident, jedno izlijevanje iz tankera, može sve pokvariti, urušiti cijelu ekonomiju, i vrijeme je da se počne ozbiljno razmišljati kako biti spreman za takve situacije. Svojevrsna polica osiguranja mogu biti, recimo, nacionalni fondovi koji bi se punili iz turističke rente”, kaže dr. Lovrinčević.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati

U trendu