Hrvatska
Kreću prijave za energetsku obnovu obiteljskih kuća: Ovo su uvjeti
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavit će 13. ožujka javni poziv građanima za energetsku obnovu obiteljskih kuća koju će država sufinancirati s rekordnih 120 milijuna eura radi poticanja mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
Pojedine će kuće moći maksimalno dobiti i preko 62.000 eura za planirane zahvate na ovojnici te sustavima grijanja.
Ako je kuća oštećena u potresu moguće je dobiti 80 posto prihvatljivih troškova investicije, uz uvjet da se prvo provede konstruktivna, a zatim i energetska obnova.
Vlasnici ili suvlasnici čije kuće nisu oštećene potresom mogu računati na 60-postotno sufinanciranje, istaknuo je direktor Fonda Luka Balen.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić ističe kako će energetski obnovljene zgrade biti 15 posto vrijednije nego prije obnove. “Hrvatska sve manje ovisna o energentima koji dolaze iz uvoza i sve više je samodostatna u energetskom smislu.”
Ministar gospodarstva Damir Habijan istaknuo je kako je javni poziv dokaz konzistentne politike Vlade usmjerene ka ostvarenju zelene tranzicije i cilja da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent.
Pozvao je građane da se prijave u što je većoj mjeri kako bi se sredstva od 120 milijuna eura što prije iskoristila. Pretpostavlja se da će taj novac biti dovoljan za energetsku obnovu do 10.000 obiteljskih kuća.
Podnošenje prijava počet će 13. ožujka kada će građani moći s internetskih stranica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preuzeti prijavni obrazac i obrazac tehničkog proračuna. Prijave će se podnositi elektronički.
Fond je u proteklih 10 godina sufinancirao obnovu preko 25.000 obiteljskih kuća. Cilj programa je dodatno potaknuti primjenu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Na taj način smanjit će se i količina potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora, osigurati financijske uštede te povećati udobnost i kvaliteta boravka u kućama.
Na javni poziv Fonda mogu se prijaviti vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća. Da bi njihova kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice. Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.
Bespovratna sredstva mogu se dobiti za mjere povećanja toplinske zaštite ovojnice koja uključuje bolju toplinsku izolaciju vanjskih zidova i krovova te zamjenu vanjske stolarije. Sredstva se mogu dobiti i za ugradnju dizalica topline, sunčanih toplinskih kolektora te kotlova na pelete.
Što se tiče ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju njih će Fond, kao i u već ranijim javnim pozivima, sufinancirati s 50 posto sredstava. Oni koji se odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, moći će dobiti sredstva i za kućnu punionicu.
Obiteljske kuće čija će se energetska obnova poticati, osim u slučaju kad se traži samo sufinanciranje fotonaponske elektrane, moraju biti energetski certificirane.
Preko 3000 fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama
Energetska učinkovitost podrazumijeva primjenu modernih sustava i proizvoda, koji smanjuju potrebu za energijom, odnosno čine da energija koju trošimo bude racionalno i optimalno iskorištena.
Programi koji najviše promoviraju energetsku učinkovitost su oni koji se provode u industriji, prometu i zgradarstvu, ujedno i najvećim sektorima potrošnje.
U Fondu kažu kako je građanima prva asocijacija na tu temu toplinska izolacija, troslojni prozori i fotonaponski kolektori, a razlog tome vide u desetogodišnjoj provedbi njihova programa koji je građane educirao o temi.
Za državu je, kažu, osobito važna dimenzija energetske obnove poticanje lokalne gospodarske aktivnosti jer program obuhvaća manje izvođače, certifikatore, projektante i niz drugih usluga povezanih s građevinom.
“Možemo računati i na veliki dio obrta koji se time bave, tako da bi se i obrtništvo trebalo vratiti na svoje stare puteve”, rekla je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Istaknula je da jedna milijarda eura uložena u energetsku obnovu kroz deset godina i za vrijeme izgradnje povećava broj zaposlenih u Hrvatskoj za 30.
Ništa manje važna je i mogućnost dosezanja okolišnih ciljeva, odnosno ciljeva smanjenja potrošnje energije iz neobnovljivih izvora te povećanja energetske učinkovitosti.
U Fondu kažu kako je kućanstvima obično prvi motiv za obnovu mogućnost financiranja, a zatim i postizanje konkretnih financijskih ušteda, koje će u kontekstu porasta cijena energenata biti sve važnije.
Promjenom zakonodavnog okvira, građani osim toplinske izolacije i nove, troslojne stolarije, počeli su u kuće ugrađivati i sustave za korištenje obnovljivih izvora energije.
Fond je samo u protekle tri godine isplatio sredstva za preko 3000 fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama, dok je veliki broj ugovora još u provedbi.
“Poticanje obnovljivih izvora energije potaknut će građane da uzmu energiju u svoje ruke, gotovo pa doslovno te da doista proizvode koliko je dovoljno za njihove potrebe. I ne samo to – ako se fotonaponima pridoda i elektrifikacija voznog parka, neovisnost o fluktuaciji cijena na tržištu energenata će biti još i veća”, poručuju iz Fonda.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







