Connect with us

Hrvatska

Kreću prijave za energetsku obnovu obiteljskih kuća: Ovo su uvjeti

Objavljeno

-

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavit će 13. ožujka javni poziv građanima za energetsku obnovu obiteljskih kuća koju će država sufinancirati s rekordnih 120 milijuna eura radi poticanja mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Pojedine će kuće moći maksimalno dobiti i preko 62.000 eura za planirane zahvate na ovojnici te sustavima grijanja.

Ako je kuća oštećena u potresu moguće je dobiti 80 posto prihvatljivih troškova investicije, uz uvjet da se prvo provede konstruktivna, a zatim i energetska obnova.

Vlasnici ili suvlasnici čije kuće nisu oštećene potresom mogu računati na 60-postotno sufinanciranje, istaknuo je direktor Fonda Luka Balen.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić ističe kako će energetski obnovljene zgrade biti 15 posto vrijednije nego prije obnove. “Hrvatska sve manje ovisna o energentima koji dolaze iz uvoza i sve više je samodostatna u energetskom smislu.”

Ministar gospodarstva Damir Habijan istaknuo je kako je javni poziv dokaz konzistentne politike Vlade usmjerene ka ostvarenju zelene tranzicije i cilja da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Pozvao je građane da se prijave u što je većoj mjeri kako bi se sredstva od 120 milijuna eura što prije iskoristila. Pretpostavlja se da će taj novac biti dovoljan za energetsku obnovu do 10.000 obiteljskih kuća.

Podnošenje prijava počet će 13. ožujka kada će građani moći s internetskih stranica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preuzeti prijavni obrazac i obrazac tehničkog proračuna. Prijave će se podnositi elektronički.

Fond je u proteklih 10 godina sufinancirao obnovu preko 25.000 obiteljskih kuća. Cilj programa je dodatno potaknuti primjenu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Na taj način smanjit će se i količina potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora, osigurati financijske uštede te povećati udobnost i kvaliteta boravka u kućama.

Na javni poziv Fonda mogu se prijaviti vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća. Da bi njihova kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice. Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.

Bespovratna sredstva mogu se dobiti za mjere povećanja toplinske zaštite ovojnice koja uključuje bolju toplinsku izolaciju vanjskih zidova i krovova te zamjenu vanjske stolarije. Sredstva se mogu dobiti i za ugradnju dizalica topline, sunčanih toplinskih kolektora te kotlova na pelete.

Što se tiče ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju njih će Fond, kao i u već ranijim javnim pozivima, sufinancirati s 50 posto sredstava. Oni koji se odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, moći će dobiti sredstva i za kućnu punionicu.

Obiteljske kuće čija će se energetska obnova poticati, osim u slučaju kad se traži samo sufinanciranje fotonaponske elektrane, moraju biti energetski certificirane.

Preko 3000 fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama

Energetska učinkovitost podrazumijeva primjenu modernih sustava i proizvoda, koji smanjuju potrebu za energijom, odnosno čine da energija koju trošimo bude racionalno i optimalno iskorištena.

Programi koji najviše promoviraju energetsku učinkovitost su oni koji se provode u industriji, prometu i zgradarstvu, ujedno i najvećim sektorima potrošnje.

U Fondu kažu kako je građanima prva asocijacija na tu temu toplinska izolacija, troslojni prozori i fotonaponski kolektori, a razlog tome vide u desetogodišnjoj provedbi njihova programa koji je građane educirao o temi.

Za državu je, kažu, osobito važna dimenzija energetske obnove poticanje lokalne gospodarske aktivnosti jer program obuhvaća manje izvođače, certifikatore, projektante i niz drugih usluga povezanih s građevinom.

“Možemo računati i na veliki dio obrta koji se time bave, tako da bi se i obrtništvo trebalo vratiti na svoje stare puteve”, rekla je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Istaknula je da jedna milijarda eura uložena u energetsku obnovu kroz deset godina i za vrijeme izgradnje povećava broj zaposlenih u Hrvatskoj za 30.

Ništa manje važna je i mogućnost dosezanja okolišnih ciljeva, odnosno ciljeva smanjenja potrošnje energije iz neobnovljivih izvora te povećanja energetske učinkovitosti.

U Fondu kažu kako je kućanstvima obično prvi motiv za obnovu mogućnost financiranja, a zatim i postizanje konkretnih financijskih ušteda, koje će u kontekstu porasta cijena energenata biti sve važnije.

Promjenom zakonodavnog okvira, građani osim toplinske izolacije i nove, troslojne stolarije, počeli su u kuće ugrađivati i sustave za korištenje obnovljivih izvora energije.

Fond je  samo u protekle tri godine isplatio sredstva za preko 3000 fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama, dok je veliki broj ugovora još u provedbi.

“Poticanje obnovljivih izvora energije potaknut će građane da uzmu energiju u svoje ruke, gotovo pa doslovno te da doista proizvode koliko je dovoljno za njihove potrebe. I ne samo to – ako se fotonaponima pridoda i elektrifikacija voznog parka, neovisnost o fluktuaciji cijena na tržištu energenata će biti još i veća”, poručuju iz Fonda.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se proizvod iz Kauflanda, moguće da sadrži mikroplastiku

Objavljeno

-

By

Iz Kauflanda se povlači jedan proizvod.

Kako je objavljeno na web stranici Kauflanda, radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta se povlači proizvod:

K Classic Sol morska krupna bočica 110g

GTIN 4063367419300

Najbolje upotrijebiti do: 01.2028. i brojem serije: 401017

Razlog povlačenja proizvoda moguća je prisutnost mikroplastike u proizvodu.

Kupci ne bi trebali konzumirati proizvod, a mogu ga vratiti u bilo kojoj poslovnici u kojoj je kupljen te dobiti povrat novca, za što im nije potreban račun.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu