Connect with us

Svijet

Njemačka legalizirala marihuanu. Evo što se smije, a što ne

Objavljeno

-

Poslije desetljeća javnih diskusija njemački Bundestag je danas usvojio djelomičnu legalizaciju kanabisa u Njemačkoj. Planovi vlade za kontrolirano dopuštanje korištenja uz brojna ograničenja do nedavno su bili kritizirani. Legalizaciju je podržalo 407 zastupnika, a njih 226 je bilo protiv, javlja Deutsche Welle.

Što se točno dozvoljava?

Uzgoj i posjedovanje određenih količina za osobnu potrošnju dozvolit će se odraslima od 1. travnja ove godine.

Odraslim osobama starijima od 18 godina općenito se dozvoljava da u javnom prostoru posjeduju do 25 grama kanabisa za osobnu upotrebu. Također se dopuštaju i uzgoj tri biljke kanabisa te posjedovanje do 50 grama kanabisa za osobnu upotrebu.

Klubovi za nekomercijalni uzgoj bit će mogući od 1. srpnja. Dozvoljavaju se tzv. “udruženja za uzgoj” za odrasle u kojima do 500 članova s prebivalištem u Njemačkoj zajedno može uzgajati kanabis i prodavati ga jedni drugima za osobnu upotrebu – maksimalno 50 grama po članu mjesečno.

Osobe koje su ranije osuđivane za posjedovanje ili uzgajanje trave (do 25 grama ili najviše tri biljke) trebale bi moći zatražiti brisanje svog imena saveznog registra.

Koja ograničenja postoje?

Javna konzumacija treba biti zabranjena, između ostalog, u školama, sportskim objektima i u blizini tih objekata – točnije 100 metara zračne linije od ulaza u objekt. Pušenje trave je zabranjeno u pješačkim zonama do 20 sati.

Maloljetnici uhvaćeni s kanabisom morat će sudjelovati u tzv. programima intervencije i prevencije. Najkasnije 18 mjeseci od stupanja na snagu zakona trebala bi biti dostupna inicijalna procjena, između ostalog, o tome kako se legalizacija odražava na zaštitu djece i mladih.

Koliko će dobro funkcionirati zakon?

Ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) je rekao: “Ovim zakonom ćemo postići značajno smanjenje crnog tržišta, bolju zaštitu djece i mladih, a imat ćemo siguran proizvod za starije koji već konzumiraju.” Sadašnja politika je propala, dodao je, jer je konzumenata sve više, također i među mladima.

Pozitivne učinke djelomične legalizacije očekuje i povjerenik savezne vlade za problem droga Burkhard Blienert (SPD). “Zabrane ne pomažu protiv pušenja trave, a trenutna kriminalizacija ljudi nema nikakve veze sa zdravstvenom zaštitom”, rekao je on Uredničkoj mreži Njemačke.

Što izaziva zabrinutost?

Upozorenja dolaze, između ostalog, od liječničkih udruženja i političara, uključujući i one iz vladajućeg SPD-a.

Njemačko udruženje sudaca upozorilo je da će pravosuđe biti preopterećeno zbog amnestije koju zakon predviđa. Sven Rebhen iz tog udruženja kaže: “Pravosuđe očekuje da će morati ponovo provjeravati više od 100.000 slučajeva širom zemlje zbog planiranog retroaktivnog ukidanja kazni za prekršaje posjedovanja i uzgajanja kanabisa.”

Liječnici hitno upozoravaju na opasnosti od ove droge. Predsjednik Udruženja liječnika Klaus Rheinhardt je rekao za njemački javni servis WDR: “Kanabis je supstanca koja, kao prvo, ima potencijal za stvaranje ovisnosti; oko deset posto redovnih korisnika kanabisa razvilo je ovisnost. Drugo, redovna konzumacija u dobi do 25 godina mogla bi izazvati trajno oštećenje mozga.” On se plaši da bi legalizacija u početku omogućila većem broju ljudi da probaju drogu.

Gdje će se moći kupiti kanabis?

U početku će postojati “neprofitna” udruženja kojima je dozvoljeno da zajedno uzgajaju kanabis i prodaju ga članovima za osobnu upotrebu.

Krovna organizacija njemačkih klubova kanabisa (Cannabis Social Clubs) očekuje boom nakon legalizacije. “Pretpostavljam da ćemo imati 3000 ili čak 4000 klubova u Njemačkoj u roku od godinu dana”, rekao je predsjednik tog udruženja Steffen Geyer za Uredničku mrežu Njemačke.

Prvobitno planirane “licencirane specijalizirane prodavaonice”, odnosno prodavaonice kanabisa u kojima drogu legalno mogu kupiti građani stariji od 18 godina, za sada neće postojati. Distribucija u prodavaonicama planirana je u drugom koraku, ali samo uz znanstvenu podršku u regionalnim model-projektima. Rečeno je da se vlada o tome dogovorila nakon razgovora s Europskom komisijom.

Koja pravila trebaju vrijediti za “klubove kanabisa”?

Predložena neprofitna udruženja smiju imati najviše 500 članova. Minimalna starost je 18 godina. Klubovi moraju imenovati povjerenike za zaštitu mladih, bolesti ovisnosti i prevenciju, a nije im dozvoljeno da se oglašavaju. Članstvo u više klubova istovremeno je zabranjeno.

Ovdje se također primjenjuju količinska ograničenja: maksimalno 25 grama kanabisa dnevno i najviše 50 grama mjesečno može se izdati jednom članu kluba. Osobe mlađe od 21 godine moći će dobivati najviše 30 grama mjesečno, a za njih također treba postaviti gornju granicu sadržaja aktivnog sastojka (THC).

Nije dozvoljena konzumacija u prostorijama kluba, a zabranjeno je i posluživanje alkohola. Također je predviđena minimalna udaljenost klubova od škola i dječjih vrtića.

Kako bi trebali izgledati model-projekti?

Mogući drugi korak, model-projekti, trebali bi izgledati ovako: “komercijalni lanci snabdijevanja” trebaju se testirati u okruzima i gradovima u nekoliko saveznih država, od proizvodnje preko distribucije do prodaje kanabisa u specijaliziranim prodavaonicama.

Projekti trebaju biti znanstveno praćeni, trajati maksimalno pet godina i biti ograničeni na stanovnike određenog područja. Trebalo bi ispitati učinke na zdravlje i zaštitu mladih, kao i crno tržište.

Ministar zdravstva Lauterbach je pak naglasio kako se ne može isključiti “mogućnost da sve ostane na prvom koraku”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu