Hrvatska
U Hrvatskoj lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika: “Kad platim račune i hranu, ne ostane mi skoro ništa”
U Hrvatskoj je lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika, najviše u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, najčešće na poslovima prodavača, čistača, dostavljača, zaštitara, kuhara, konobara, gdje se pokazuju kao vrijedni radnici, što im omogućuje i dodatni prihod.
Umirovljenici su najviše bili traženi na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, Splitsko dalmatinske, Brodsko posavske te Istarske županije, i to uglavnom za administrativne djelatnosti, trgovinu i prerađivačke djelatnosti, kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Također, od listopada 2022. do sada, 417 umirovljenika je iskazalo interes za pomoć savjetnika specijaliziranih za rad s umirovljenicima.
Najviše su zainteresirani za zapošljavanje u administraciji, knjigovodstvu i ekonomskim poslovima, zatim u prodaji, skladištu te kao zaštitari, ali i kao asistenti u nastavi”, odgovorili su Hini iz HZZ-a.
Da umirovljenici koji imaju potrebu u poznim godinama i dalje raditi najradije biraju trgovinu potvrđuje i odgovor iz Konzuma u kojem kažu da tamo ukupno radi više od 140 umirovljenika, uglavnom žena. Najčešće su u njihovim prodavaonicama zaposleni na radnom mjestu prodavača.
“S obzirom na veliko radno iskustvo koje imaju, vrijedni su članovi tima. Zaposlenici iz prodavaonica često ističu kako su kolege umirovljenici izuzetno motivirani za rad i uvijek su spremni pomoći savjetima mlađim kolegama”, kažu u Konzumu.
Umirovljenici rade kako bi popravili financijsku situaciju
U splitskoj trgovini dalmatinskog brenda zaposlena je i umirovljenica Ana koja se u mirovini nije osjećala najbolje. Željela je i dalje biti aktivna, ali i poboljšati svoju financijsku situaciju s obzirom da joj mirovina iznosi svega 350 eura, a od toga se živjeti ne može, uvjerava.
Naviknuta na rad prijavila se na stalno otvorene oglase za trgovce u kojem je naposljetku i dobila posao. Više je nego zadovoljna jer joj je plaća za četiri sata rada, koliko je umirovljenicima po zakonu dopušteno raditi, oko 400 eura, a plaćen joj je i put do posla i to joj omogućuje da ipak sebi nešto može priuštiti po stare dane.
“Mirovinu sam dočekala u trgovini, pa su me tako odmah primili. Radim od osam do podne svaki dan osim vikenda. Posao mi je rad na delikatesama ili pak slažem proizvode po policama. Stvarno nije naporno i može se raditi. Šefovi su prema meni korektni i uviđavni. Stvarno nemam prigovora. Svakako mi je bolje raditi, pričati s ljudima, biti aktivna zbog zdravlja i još zaraditi nego sjediti sama kući i razmišljati kako ću financijski izdržati mjesec”, kaže Ana.
Svoj dodatni izvor prihoda u mirovini ima i 68-godišnji Ante koji radi kao zaštitar. Kaže da je još uvijek dobrog zdravlja, a s obzirom da je kroz život proputovao dobar dio svijeta uvjerio se da po brojnim zemljama umirovljenici ne miruju već rade. Od svoje mirovine prvo plati račune, kupi nešto hrane. Ostane mu malo i ništa.
“Zato sam bio primoran raditi dodatno. U suprotnom sebi ne bih mogao priuštiti barem neki naizgled dostojanstveni život”, kaže.
“Osjećam se zdraviji i potrebniji društvu”
Njegova je preporuka umirovljenicima koji još imaju snage i zdravlja da se svakako zaposle.
“Osjećat će se zdraviji, aktivniji i potrebniji društvu i okolini, a to je ono najvažnije kad se umirovite”, dodaje Ante.
Hrvatski umirovljenici najviše rade u trgovini, njih 4686, potom u prerađivačkoj industriji (3667), u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3664), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3044), dok je njih 1584 u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.
Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuje da je više zaposlenih muških umirovljenika.
U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) trenutno je registrirano više od 1,6 milijuna osiguranika.
Žene su u 53,85 posto slučajeva korisnice mirovina, a muškarci 46,15 posto. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža iznosi 683 eura, a prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina je 31 godina.
U Hrvatskoj je i više od 211.689 korisnika prijevremene mirovine, zatim 160.042 korisnika invalidskih mirovina, te 212.553 obiteljskih mirovina.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







