Connect with us

Hrvatska

DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI / Uskoro isplata kamata za narodne obveznice, najavljeno novo izdanje

Objavljeno

-

Za malo manje od dva mjeseca, 8. ožujka, građanima koji su lani kupili narodne obveznice stiže prva isplata kamata. Podsjetimo, narodna obveznica ima rok dospijeća od 2 godine, a godišnji prinos iznosi 3 cijela 65%. Tako će oni koji su upisali tisuću eura, dobiti prvu isplatu kamata u ožujku – 36 i pol eura, a oni koji su upisali npr. 10 tisuća eura, dobit će 365 eura kamata.

Sličan prinos mogu očekivati u studenom ove godine i oni koji su jesenas kupili trezorske zapise. A prema najavama iz Vlade, ove bi godine, već do kraja ožujka, država mogla izdati i novu narodnu obveznicu. Iako bi, zbog stanja na tržištu, prinos mogao biti malo niži nego prilikom prošlogodišnjih izdanja, i dalje bi trebao biti veći nego što su kamate na štednju u bankama.  

Nova narodna obveznica do kraja ožujka?

Narodna obveznica u ožujku prošle godine izazvala je golem interes građana zbog prinosa od 3,65 posto – znatno višeg od kamata na štednju građana u bankama. Uspješno je bilo i izdanje trezorskih zapisa u studenome, pa nema razloga da se s tom praksom ne nastavi, i to već do kraja ožujka, smatraju u Vladi.

– Razmatramo tu opciju, lani smo od planiranih 500 milijuna eura ulaganja u državne obveznice imali odaziv od oko milijardu i 350 milijuna eura samo od strane građana, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

I ministar financija već odavno najavljuje da će s tom praksom nastaviti i u ovoj godini.

– Istaknuo sam kako ćemo nastaviti s izdanjima, ali ćemo ta izdanja temeljiti na tržišnim principima, dakle nećemo raditi ništa što je neuobičajeno, ništa što je netržišno, a na tržištu svatko može sudjelovati i svojim ulaganjima reći što misli o tim ponudama, rekao je Marko Primorac, ministar financija.

No tržišni su se uvjeti ipak promijenili, kažu burzovni stručnjaci, pa bi prinosi za građane mogli biti malo niži nego kod prošlogodišnjih izdanja.

– Sukladno prilikama na tržištima i aktivnim izdanjima čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, očekujemo raspon prinosa kod sljedeće narodne obveznice oko 3,00 do 3,20 posto, rekao je Niko Maričić, Intercapital Asset Management.

No i takav niži prinos od dosadašnjeg, smatra Maričić, dobra je prilika za investiranje.

– Taj prinos bi i dalje bio atraktivan unatoč tome što je niži u odnosu na prethodna izdanja narodne obveznice i narodnog trezorca iz razloga što su banke najavile smanjenje kamatnih stopa na depozite, pojasnio je Maričić.

Naime, Europska središnja banka najavila je snizivanje kamatne stope u 2024-oj, pa bi njezini potezi najviše određivali daljnja kretanja na financijskim tržištima.

Serdarušić: ECB treba krenuti u smanjenje kamatnih stopa

Poslovni i financijski savjetnik Hrvoje Serdarušić slaže se s prognozama da će prinos na nove obveznice biti nešto niži.

– Ja isto očekujem da će prinos na te obveznice biti nešto niži jer je FED uz ECB najavio snižavanje kamatnih stopa, dakle možemo očekivati pad kamatnih stopa i na depozite i na kredite, rekao je Serdarušić.

Smatra da je bolje da novac, ako je to moguće, ostane unutar države.

Serdarušić vjeruje kako banke neće dizati kamate na štednju.

– Razlog tomu je ono što radi Europska središnja banka. Inflacija se ispuhala i nema potrebe za podizanjem, rekao je Serdarušić.

Naglasio je kako postoji opasnost da država krene u spiralu recesije, te stoga “ne treba gledati samo što ćemo kratkoročno zaraditi”.

– Recesija je pred vratima i po mojem mišljenju Europska središnja banka bi trebala krenuti u smanjenje kamatnih stopa jer je ponuda novca dovoljno smanjena, tako da se ekonomija ne bi kontrahirala. Mislim da će tržišni uvjeti biti takvi da će ih natjerati i prije nego što su oni to mislili, rekao je poslovni i financijski savjetnik.

Od 27 država Europske unije u 2023. čak ih je 10 bilježilo gospodarski pad. 

– Globalne recesije dolaze iz SAD-a, tamo je još uvijek zelenije nego u Europi. Događanja na Bliskom istoku, zbog kojih transportni troškovi naglo rastu, sigurno će utjecati na nas. Europa je više pogođena ovim događanjima nego SAD, rekao je Serdarušić.

Njemačka je već dulje vrijeme u recesiji, a ona se, kaže Serdarušić, širi dalje.

– Mi smo na rubu pa se to još nije prelilo. Osobna potrošnja u Europi kontinuirano preko godinu dana pada, za razliku od SAD-a gdje raste. Hrvatska je zanimljiva jer mi imamo rast. To je poduprto i dijelom zbog turizma, ali i zbog velikog rasta nenamjenskih kredita i velikih depozita koje imamo kao stanovništvo. Kad pogledate poslovni i potrošački optimizam, istočna Europa u odnosu na zapadnu bolje stoji, rekao je Serdarušić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kruži nova prijevara, a meta su roditelji: Ne odgovarajte na ovu poruku

Objavljeno

-

By

Na ovu poruku nikad ne odgovarajte, ostat ćete bez novca.

Ovih dana brojni roditelji uznemirili su se zbog SMS-ova koje su primili na svoj mobitel.

U poruci koji su primili neki čitatelji Dnevnika.hr piše: “Bok mama, ovo je moj novi broj telefona možeš li ga spremiti i poslati mi poruku putem whatsappa” a na kraju je dodan taj novi broj mobitela.

U drugom SMS-u piše: “Bok mama moj mobitel je strgan evo ti moj novi broj možeš mi poslati poruku na WhatsApp”, nakon čega je napisan taj novi broj.

Riječ je o lažnim SMS-ovima te je u pitanju još jedna prijevara putem mobilnih uređaja. U nastavku komunikacije prevaranti pokušavaju od roditelja izvući novac, a već su zabilježeni slučajevi kad su roditelji uplaćivali sredstva misleći da tako pomažu svom djetetu.

Policija savjetuje građane da budu oprezni u komunikaciji preko poruka i društvenih mreža kako ne bi postali žrtvom prijevare.

“Nikada nemojte ustupati svoje osobne podatke, kao ni informacije o bankovnim računima, broj PIN-a, lozinku, CVC brojeve za online bankarstvo osobama koje vam nisu poznate”, poručuje policija.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POČINJE UDARNI TURISTIČKI VIKEND / Pripremite se za najveće gužve…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pred nama je još jedan izazovni prometni vikend. Onima kojima moraju na put neće biti lako, no turistički djelatnici unatoč gužvama tvrde – za sada je lošije nego lani.

Najveće gužve očekuju se danas jer počinje udarni turistički vikend.

“Za domaće putnike svakako je savjet da se izbjegava subotnji dan za putnike prema moru i obrnuto. Nedjelja, veći dio prijepodneva uglavnom bude slabiji promet pa i nedjelja u jutarnjim satima svakako dobrodošla za putovanje kako u smjeru mora tako i za povratak u unutrašnjost”, savjetuje Irvin Filipović iz Informativnog centra HAK-a.

Većini je destinacija obala, pa kad se stigne na more na gužve se brzo zaboravi.

Jedan gost iz Slovačke koji ljetuje u Opatiji izjavio je kako je put vrijedio.

“Jako lijepo mjesto. Vraćam se ovdje svako dva tjedna. Ovo mi je treći put ovaj mjesec da sam ovdje. Opatija je moje najdraže mjesto”, rekao je.

Zadovoljni su gosti ali i turistički djelatnici iako je sezona krenula nešto sporije

„To smo zapravo i očekivali zbog Europskog prvenstva u nogometu a pogotovo s obzirom na to da su naši gosti najvećim udjelom iz Austrije i Njemačke”, rekla je Emma Superina iz Turističke zajednice Grada Opatije.

Gužve su se krenule stvarati i na trajektnim lukama. U splitskoj su gužve prema otocima krenule već jučer, a ovog će vikenda kroz nju proći preko 70 tisuća putnika.

“Kao i svaki vikend očekujemo uz redovite linije i dodatne linije. Već se počelo kako mi kažemo “kuhati”, jučer popodne. Nastavlja se danas, tako da svakako izvanredne linije očekujemo prema Supetru. Naravno pritisak je i iz Supetra prema Splitu”, rekla je Jelena Ivulić, koordinatorica Jadrolinije Split.

Smetaju li turistima cijene?

Gužve i visoke temperature gostima čini se ne smetaju, a cijene? Oni koji već nekoliko godina ljetuju na Jadranu itekako osjećaju porast.

“Cijene su previsoke za nas penzionere. Zato dođemo ovdje na pet dana, a ne kao prije na 10-15 dana”, rekla je umirovljenica Anne iz Francuske. Dodaje i kako ove godine rjeđe posjećuje kafiće i restorane jer je sve poskupilo.

“Očekujemo da će osmi biti malo bolji, a za sada definitivno slabije nego lani”, rekao je Martin Gašparović, konobar iz Crikvenice.

Gužve se stvaraju i u splitskoj zračnoj luci, premda iz luke kažu kako su na njih naviknuli. Ova će sezona, barem što se njih tiče, biti puno bolja od prijašnje.

“Prvih šest mjeseci zabilježili smo rast od 10-ak posto, u ovoj godini očekujemo promet od približno tri i pol milijuna putnika što je negdje četiri do pet  posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je zamjenik direktora Zračne luke Split, Pero Bilas.

A kao i svaku godinu, ako na more krećete u najavljenom udarnom vikendu, očekujte gužve i oboružajte se strpljenjem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj značajno porasla. DZS objavio koliko

Objavljeno

-

By

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

U odnosu na plaću za travanj ove godine, prosječna neto plaća za svibanj bila je nominalno veća za 0,1 posto, a realno je ostala na istoj razini.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 2.135 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 847 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 1.122 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj iznosila je 1.832 eura, što je nominalno više za 0,1 posto nego u travnju, a realno je ostala na istoj razini.

Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno bila nominalno viša za 17,3 posto, a realno za 13,6 posto.

Kao i kod neto plaća, najviša prosječna mjesečna bruto plaća za svibanj bila je u zračnom prijevozu, u iznosu od 3.109 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 1.097 eura.

U svibnju su bila prosječno 182 plaćena sata, što je u odnosu na travanj više za 4,6 posto. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti vodni prijevoz (192), a najmanji u djelatnostima socijalne skrbi bez smještaja (168).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za svibanj ove godine iznosila je 7,12 eura, što je u odnosu na travanj za četiri posto niže, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 16,9 posto više.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu