Connect with us

Tech

(FOTO) UMJETNA INTELIGENCIJA I NJEN UTJECAJ NA TRŽIŠTE RADA / Okupila se stručna zajednica: “Nikad jača zadarska IT scena”

Objavljeno

-

U restoranu Morita tražila se stolica više. Prolaznici su znatiželjno zavirivali ne bi li otkrili razlog tolike gužve tik do Perivoja Gospe od zdravlja.

“Što se događa?”- upitao je jedan od slučajnih prolaznika.

Pa okupila se zadarska IT zajednica na drugom meet up-u ove godine! Krenuli su ljetos najavljujući snažno polijetanje, i nakon ovoga sinoć, možemo komotno reći da su poletjeli.

Poznata lica zadarskog IT-a došla su čuti razmišljanja svojih kolega vezano za goruću temu umjetne inteligencije i njenog utjecaja na tržište rada. Chat GPT unio je dozu zabrinutosti u IT sektor, ali napravio je to svojedobno i Google pa nas evo i dalje tu i radimo uz njegovu pomoć.

“Pozdrav svima i drago nam je vidjeti vas u ovolikom broju gdje zajedno gradimo zajednicu” – ovim riječima ekipu je pozdravio organizator Ive Botunac, predsjednik ZadarConnect-a.

Naime, događaj organizirao je ZadarConnect u suradnji s CroAI – Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju.

Iza inicijative ZadarConnect stoji udruga Zadar Developers Hub koja je odlučno krenula u jačanje lokalne IT zajednice kroz organizaciju ovog i sličnih događaja u budućnosti. Podršku im je pružila CroAI – Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju koja nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj čovjekocentrične umjetne inteligencije kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini.

Tema sinoćnjeg meet up-a bila je Kako će AI utjecati na tržište rada?, a svoja viđenja situacije dali su Danijel Fatović (OTP banka d.d.), Pankracije Barać (Rentlio), Ante Panjkota (Sveučilište u Zadru) i Toni Beverin (Cognism). Panel je moderirala Martina Silov iz CroAI, izvršna direktorica udruge CroAI, koja je naglasila kako neovisno o tome što radimo, AI utječe na nas.

Imali smo tako priliku čuti da nevezano radi li se o IT firmi, korporaciji ili znanstvenoj ustanovi, razmišljanja i problemi su slični. No, ono što je svima zajedničko jest da smatraju da straha za stručnjake na tržištu nema.

“Mi imamo level2 zaposlenike i kao takvi uvijek će biti potrebni bez obzira na nove alate za koje očekujemo da će ih samo dodatno osnažiti” – naglasio je Fatović iz OTP banke.

Nekoliko pitanja bilo je upućeno profesoru Panjkoti i načinu na koji Sveučilište priprema studente za buduće poslodavce. Trebaju li poznavati i koristiti alate AI-a ili ne? – “Da, želimo da poznaju alate, ali da razmišljaju svojom glavom koristeći ih, a ne slijepo ih slijedeći”.

S druge strane par pitanja je bilo usmjereno prema Pankraciju, Toniju i Danijelu, a odnosila su se na prepoznavanje molbi za zaposlenje napravljenih pomoću ChatGPT-a. “Teško je prepoznati molbu kreiranu ChatGPT-jem”- iskren je Barać- “ali to je tek jedan od koraka u procesu u kojem je najvažnije znanje i iskustvo kandidata.”

Zaključak svih panelista je bio isti – poznavanje i korištenje alata da, svakako, ali s mjerom. Ljudski faktor u svakom od spomenutih slučajeva je ipak nezamjenjiv.

Dok GPT modeli poput ChatGPT-a imaju sposobnost generiranja koda i tekstova koji sliče ljudskom pisanju, važno je razumjeti njihove ograničenja u odnosu na ljudske programere. GPT modeli mogu generirati kod koji je sintaktički ispravan i u nekim slučajevima funkcionalan, no ne posjeduju duboko razumijevanje logike i principa koji stoje iza tog koda. To znači da iako mogu asistirati u procesu kodiranja, oni ne mogu samostalno razumjeti niti izvršiti kod na način kako to čini ljudski programer.

Ljudski programeri ne samo da pišu i otklanjaju greške u kodu, već imaju sposobnost kritičkog razmišljanja, analize problema i razvoja inovativnih rješenja. Oni razumiju kontekst i svrhu koda koji pišu, što je ključno za razvoj kompleksnih softverskih rješenja. Osim toga, programeri su sposobni za kreativno mišljenje i inovacije, što je područje u kojem trenutni jezični modeli poput GPT-a još uvijek zaostaju.

Iako su GPT i slični jezični modeli postigli značajan napredak u generiranju koherentnog i relevantnog sadržaja, postoji jasna razlika između generiranja koda i razumijevanja programerskih principa koji stoje iza njega. Stoga, iako su ovi alati vrijedni asistenti u procesu programiranja, ne mogu zamijeniti ljudske programere koji donose dubinsko razumijevanje, kritičko mišljenje i kreativnost u procesu razvoja softvera.

Ako bi trebali izvući neki zaključak, onda bi rekli da za sada straha nema, treba tek vidjeti što nam budućnost nosi i daljnji razvoj alata umjetne inteligencije…

Kako bilo, nakon ovoga sinoć jasno je da za zadarsku IT scenu nema zime.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Dolazi pomrčina stoljeća: 15.000 kilometara tame prekrit će Zemlju

Objavljeno

-

By

Ne još dugo — barem u astronomskim razmjerima — i planet Zemlja uronit će u tamu na dugih šest minuta, kada će Mjesec zakloniti Sunce tijekom najdulje pomrčine Sunca stoljeća.

Rekordnih šest minuta i 23 sekunde potpune tame

Odbrojavanje je počelo za 2. kolovoza 2027., kada će Mjesec zakloniti Sunce na više od šest minuta, što je rekord 21. stoljeća. Egipat će pritom biti idealno mjesto za promatranje.

Bit će to, točnije, šest minuta i 23 sekunde potpune tame, gotovo nestvaran vremenski interval — osobito ako se uzme u obzir da većina potpunih pomrčina ne traje dulje od tri, najviše četiri minute. Savršeno poravnanje će oduševiti astronome i zaljubljenike u svemir, a opisuje se kao jedinstven događaj u 21. stoljeću, javlja RAI.

Zašto će trajati tako dugo?

Potpune pomrčine Sunca događaju se kada se mladi Mjesec točno poravna između Zemlje i Sunca. No zašto trajanje potpune tame toliko varira od jednog događaja do drugog?

Prema Kraljevskom astronomskom društvu (Royal Astronomical Society), posebnost pomrčine 2027. godine rezultat je kombinacije povoljnih astronomskih čimbenika.

Blizina Mjeseca Zemlji

Mladi Mjesec mora biti dovoljno blizu Zemlji kako bi omogućio produljeno trajanje potpune pomrčine, navodi ugledna britanska institucija.

NASA, koja s velikom preciznošću izračunava putanje i vremenske okvire, oslanja se na podatke institucija poput Američkog pomorskog opservatorija (US Naval Observatory) i Ureda HM Nautical Almanac. Ti podaci omogućuju točno određivanje položaja Mjeseca na nebu i njegove udaljenosti od Zemlje u svakom trenutku.

Rotacija Zemlje

Presudnu ulogu ima i rotacija Zemlje, koja nije potpuno ujednačena: male varijacije mogu blago promijeniti putanju Mjesečeve sjene. U slučaju pomrčine 2027. godine, astronomi potvrđuju da su položaj, vremena i zone vidljivosti već poznati s vrlo visokom preciznošću.

Nezaboravnih 15.000 kilometara tame

Astronomi procjenjuju da će se pojas u kojem će Sunce biti potpuno zaklonjeno protezati na više od 15.000 kilometara, prelazeći južnu Španjolsku, Maroko, Alžir, Tunis, Libiju, Egipat, Saudijsku Arabiju i Jemen, gdje će se moći svjedočiti doista rijetkom astronomskom spektaklu.


Najdulje će trajati u blizini Luksora u Egiptu — šest minuta i 23 sekunde.

 
Nastavi čitati

Tech

OBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina

Objavljeno

-

By

NASA je objavila kada će se dogoditi najduže potpuno pomračenje Sunca u ovom stoljeću – i nećete morati dugo čekati

Trajanje potpune pomrčine Sunca uvijek varira. U travnju 2024. pomrčina koja je prešla preko Sjeverne Amerike trajala je 4 minute i 28 sekundi. Suprotno tome, pomrčina koja će zahvatiti Španjolsku u kolovozu 2026. trajat će samo minutu i 43 sekunde.

Prema NASA-inom kalendaru pomrčina Sunca, najduža pomrčina u posljednjih 100 godina dogodit će se 2. kolovoza 2027. Njena totalna faza trajat će 6 minuta i 23 sekunde. Tijekom tog vremena dijelovi Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka bit će pod Mjesečevom sjenom.

Prema NASA-inoj karti, pomrčina će započeti u Maroku i južnoj Španjolskoj. Zatim će prijeći preko Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Saudijske Arabije, da bi završila u Jemenu i na obali Somalije. Najduže trajanje bit će zabilježeno u Egiptu, posebno u Luksoru i Asuanu, poznatima po svojim pogrebnim hramovima.

Unatoč čestim teorijama zavjere koje prate gotovo svaku pomrčinu Sunca, ono ne utječe na zdravlje i nema nikakav fizički utjecaj na planet. To je prirodna i predvidljiva astronomska pojava, rezultat poravnanja Sunca, Mjeseca i Zemlje. Štoviše, pomrčina Sunca nije jedinstvena za naš planet – događa se i na Marsu i na Mjesecu, što smo nedavno imali priliku vidjeti.

Postoje i druge potpune pomrčine Sunca koje će imati slično dugo trajanje, ali na njih će trebati čekati desetljećima. Prema izračunima NASA-e, ovo su sljedeće pomrčine s dugim trajanjem:

kolovoz 2045.: 6 minuta i 6 sekundi

travanj 2060.: 5 minuta i 12 sekundi

kolovoz 2063.: 5 minuta i 49 sekundi

svibanj 2078.: 5 minuta i 40 sekundi

rujan 2081.: 5 minuta i 33 sekunde

svibanj 2096.: 6 minuta i 6 sekundi

 
Nastavi čitati

Tech

Uništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea

Objavljeno

-

By

Telefoni nove generacije dovoljno su „pametni“ da prekinu punjenje čim dosegnu 100 posto, pa ostavljanje iPhonea ili Androida na punjaču preko noći neće uništiti bateriju. Ali to što je nešto sigurno ne znači da je ujedno i najbolje za životni vijek telefona.

Tehnički ne možete „prepuniti“ bateriju; stalno držanje litij-ionske ćelije na 100 posto stvara visok napon, a toplina koja se generira dok je uređaj na punjaču pravi je tihi neprijatelj dugovječnosti baterije.

Ne radi se o trenutačnom oštećenju, nego o tome koliko brzo baterija stari. Razumijevanje razlike između onoga što neće pokvariti telefon i onoga što će mu stvarno produljiti život ključno je za ispravne navike punjenja.

Nelson Aguilar za „CNET“ kontaktirao je Apple, Samsung i Google kako bi provjerio je li punjenje telefona tijekom noći dok spavamo zapravo loše za bateriju i telefon, piše Nova.rs.

Znanost iza trošenja baterije
Zdravlje baterije ne ovisi samo o tome koliko je često punite. Važni su i upravljanje naponom, temperatura i način održavanja. Litij-ionske baterije najbrže stare kada su izložene ekstremnim razinama napunjenosti: blizu 0 i blizu 100 posto.

Držanje baterije na visokoj razini napunjenosti kroz dulje razdoblje stvara dodatni napon i opterećenje na katodi i elektrolitu. Zato mnogi uređaji koriste „trickle charging“ ili privremeno pauziraju punjenje na 100 posto, dopunjavajući samo po potrebi.

Ipak, najveća prijetnja nije prepunjavanje, nego toplina. Kada je telefon priključen na punjač i istodobno pokreće zahtjevne aplikacije, stvara toplinu koja ubrzava kemijsko propadanje baterije. Ako igrate igre, streamate video ili punite telefon tijekom vrućih dana, dodatna toplina oštećuje bateriju mnogo više nego samo ostavljanje kabela preko noći.

Što kaže Apple
Apple u svojim smjernicama opisuje litij-ionske baterije kao „potrošne komponente“ koje prirodno gube kapacitet s vremenom. Kako bi usporio taj proces, iPhone koristi funkciju Optimized Battery Charging, koja uči vašu svakodnevnu rutinu i pauzira punjenje na oko 80 posto dok ne dođe trenutak kada obično isključujete punjač, smanjujući vrijeme koje baterija provodi na visokom naponu.

Apple u odgovoru na pitanje Nelsona Aguilara savjetuje da uređaj držite u temperaturnom rasponu od 0 do 35 stupnjeva Celzija te da skinete određene maskice tijekom punjenja kako bi se smanjilo zagrijavanje.

Samsung (i drugi Android brendovi)
Samsung nudi sličnu funkciju pod nazivom Battery Protect u postavkama Battery and Device Care. Kada je uključena, punjenje se ograničava na 85 posto, čime se smanjuje stres tijekom dugih sesija punjenja.

Google, OnePlus, Xiaomi i drugi proizvođači nude slične opcije, često pod nazivima Adaptive Charging, Optimized Charging ili Battery Care, koje dinamički usporavaju punjenje ili ograničavaju maksimalnu razinu napunjenosti na temelju vaših navika. Te funkcije omogućuju da je sigurno ostaviti telefon na punjaču dulje vrijeme bez straha od oštećenja.

Kada stalno punjenje ipak može štetiti
Čak i uz sve ove zaštitne mehanizme, određeni uvjeti mogu ubrzati trošenje baterije. Kao što je već spomenuto, toplina je najčešći krivac. Čak i kratkotrajno punjenje telefona na izravnom suncu, u automobilu ili ispod jastuka može podići temperaturu na opasnu razinu.

Intenzivna uporaba tijekom punjenja, poput igranja igara ili montaže 4K videa, također može izazvati nagli porast temperature i ubrzati propadanje baterije. Jeftini, nekvalitetni kabeli i punjači mogu isporučivati nestabilnu struju, što također šteti bateriji. Ako je baterija već stara nekoliko godina, još je osjetljivija na ovakva opterećenja.

Kako puniti pametnije
Ne morate drastično mijenjati navike, ali nekoliko manjih koraka može produljiti život baterije.

Uključite ugrađene funkcije optimizacije: Optimized Battery Charging na iPhoneu, Battery Protect na Samsungu i Adaptive Charging na Pixel uređajima. Ti sustavi uče vašu rutinu i prilagođavaju brzinu punjenja kako telefon ne bi proveo cijelu noć na 100 posto.

Održavajte telefon hladnim tijekom punjenja. Prema Appleu, baterije najbolje rade na temperaturi između 16 i 22 stupnja Celzija. Ako se telefon zagrije, skinite maskicu ili ga premjestite na bolje prozračeno mjesto. Ne stavljajte ga pod jastuk i izbjegavajte bežične punjače koji zadržavaju toplinu tijekom noći.

Koristite kvalitetne punjače i kabele, po mogućnosti originalne ili od renomiranih proizvođača. Jeftini „brzi punjači“ često isporučuju nestabilan napon i dugoročno stvaraju probleme.

Na kraju, nemojte se previše opterećivati postocima. Sasvim je u redu kratko dopuniti telefon tijekom dana. Litij-ionske baterije zapravo bolje podnose česta, plitka punjenja nego duboke cikluse pražnjenja i punjenja. Nije nužno stalno držati bateriju između 20 i 80 posto, ali izbjegavanje ekstrema svakako pomaže.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu