Tech
(FOTO) UMJETNA INTELIGENCIJA I NJEN UTJECAJ NA TRŽIŠTE RADA / Okupila se stručna zajednica: “Nikad jača zadarska IT scena”

U restoranu Morita tražila se stolica više. Prolaznici su znatiželjno zavirivali ne bi li otkrili razlog tolike gužve tik do Perivoja Gospe od zdravlja.
“Što se događa?”- upitao je jedan od slučajnih prolaznika.
Pa okupila se zadarska IT zajednica na drugom meet up-u ove godine! Krenuli su ljetos najavljujući snažno polijetanje, i nakon ovoga sinoć, možemo komotno reći da su poletjeli.
Poznata lica zadarskog IT-a došla su čuti razmišljanja svojih kolega vezano za goruću temu umjetne inteligencije i njenog utjecaja na tržište rada. Chat GPT unio je dozu zabrinutosti u IT sektor, ali napravio je to svojedobno i Google pa nas evo i dalje tu i radimo uz njegovu pomoć.
“Pozdrav svima i drago nam je vidjeti vas u ovolikom broju gdje zajedno gradimo zajednicu” – ovim riječima ekipu je pozdravio organizator Ive Botunac, predsjednik ZadarConnect-a.
Naime, događaj organizirao je ZadarConnect u suradnji s CroAI – Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju.
Iza inicijative ZadarConnect stoji udruga Zadar Developers Hub koja je odlučno krenula u jačanje lokalne IT zajednice kroz organizaciju ovog i sličnih događaja u budućnosti. Podršku im je pružila CroAI – Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju koja nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj čovjekocentrične umjetne inteligencije kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini.
Tema sinoćnjeg meet up-a bila je Kako će AI utjecati na tržište rada?, a svoja viđenja situacije dali su Danijel Fatović (OTP banka d.d.), Pankracije Barać (Rentlio), Ante Panjkota (Sveučilište u Zadru) i Toni Beverin (Cognism). Panel je moderirala Martina Silov iz CroAI, izvršna direktorica udruge CroAI, koja je naglasila kako neovisno o tome što radimo, AI utječe na nas.
Imali smo tako priliku čuti da nevezano radi li se o IT firmi, korporaciji ili znanstvenoj ustanovi, razmišljanja i problemi su slični. No, ono što je svima zajedničko jest da smatraju da straha za stručnjake na tržištu nema.
“Mi imamo level2 zaposlenike i kao takvi uvijek će biti potrebni bez obzira na nove alate za koje očekujemo da će ih samo dodatno osnažiti” – naglasio je Fatović iz OTP banke.
Nekoliko pitanja bilo je upućeno profesoru Panjkoti i načinu na koji Sveučilište priprema studente za buduće poslodavce. Trebaju li poznavati i koristiti alate AI-a ili ne? – “Da, želimo da poznaju alate, ali da razmišljaju svojom glavom koristeći ih, a ne slijepo ih slijedeći”.
S druge strane par pitanja je bilo usmjereno prema Pankraciju, Toniju i Danijelu, a odnosila su se na prepoznavanje molbi za zaposlenje napravljenih pomoću ChatGPT-a. “Teško je prepoznati molbu kreiranu ChatGPT-jem”- iskren je Barać- “ali to je tek jedan od koraka u procesu u kojem je najvažnije znanje i iskustvo kandidata.”
Zaključak svih panelista je bio isti – poznavanje i korištenje alata da, svakako, ali s mjerom. Ljudski faktor u svakom od spomenutih slučajeva je ipak nezamjenjiv.
Dok GPT modeli poput ChatGPT-a imaju sposobnost generiranja koda i tekstova koji sliče ljudskom pisanju, važno je razumjeti njihove ograničenja u odnosu na ljudske programere. GPT modeli mogu generirati kod koji je sintaktički ispravan i u nekim slučajevima funkcionalan, no ne posjeduju duboko razumijevanje logike i principa koji stoje iza tog koda. To znači da iako mogu asistirati u procesu kodiranja, oni ne mogu samostalno razumjeti niti izvršiti kod na način kako to čini ljudski programer.
Ljudski programeri ne samo da pišu i otklanjaju greške u kodu, već imaju sposobnost kritičkog razmišljanja, analize problema i razvoja inovativnih rješenja. Oni razumiju kontekst i svrhu koda koji pišu, što je ključno za razvoj kompleksnih softverskih rješenja. Osim toga, programeri su sposobni za kreativno mišljenje i inovacije, što je područje u kojem trenutni jezični modeli poput GPT-a još uvijek zaostaju.
Iako su GPT i slični jezični modeli postigli značajan napredak u generiranju koherentnog i relevantnog sadržaja, postoji jasna razlika između generiranja koda i razumijevanja programerskih principa koji stoje iza njega. Stoga, iako su ovi alati vrijedni asistenti u procesu programiranja, ne mogu zamijeniti ljudske programere koji donose dubinsko razumijevanje, kritičko mišljenje i kreativnost u procesu razvoja softvera.
Ako bi trebali izvući neki zaključak, onda bi rekli da za sada straha nema, treba tek vidjeti što nam budućnost nosi i daljnji razvoj alata umjetne inteligencije…
Kako bilo, nakon ovoga sinoć jasno je da za zadarsku IT scenu nema zime.
Tech
Širi se nova prevara putem popularne aplikacije. Poruka stiže s broja osobe kojoj vjerujete

Ovih dana nacionalni CERT (odjel CARNET-a koji se bavi kibernetičkom sigurnošću u Hrvatskoj) upozorava na novu prevaru koja se širi putem poruka u aplikaciji Whatsapp.
Riječ je o tzv. smishing prevari kojom se cilja na pojedince putem obmanjujućih SMS-ova ili tekstualnih poruka u aplikacijama za komuniciranje (smishing je kombinacija pojmova SMS i “phishing”) kako bi se žrtve navelo na dijeljenje osobnih ili financijskih podataka, klikanje na zlonamjerne poveznice ili preuzimanje štetnog softvera ili aplikacija.
U konkretnim prevarama na koje upozorava CERT, korisnicima putem Whatsappa stižu poruke s telefonskih brojeva njima poznatih osoba – članova obitelji, prijatelja ili kolega s posla. Naravno, ti brojevi su hakirani.
“Glasaj za moje dijete” i “Hitno posudi novac”
Dvije su vrste sadržaja tih lažnih poruka. Jedna je kreirana kao molba tipa “glasajte za moje dijete na natjecanju…”, a druga kao “hitno mi pošalji ili posudi novac…”.
CERT je objavio screenshotove s primjerima takvih poruka:


U lažnim porukama u kojima se od žrtve traži da glasa za nečije dijete na nekom natjecanju nalazi se i poveznica za navodno natjecanje. Nakon klika traži se unos kôda čime žrtva prevarantu nesvjesno daje pristup svom WhatsApp računu i omogućava mu širenje lažnih poruka svojim kontaktima.
Na sličan način u drugim obmanjujućim porukama prevarant s hakiranog Whatsapp računa člana obitelji ili prijatelja traži od žrtve da “hitno pošalje ili posudi novac”. Obično su to mali iznosi koje ljudi često uplate bez provjere.
U par sekundi gubite pristup računu
CERT je potanko objasnio postupak prevare nakon što žrtva dobije poruku s broja osobe koju poznaje i ima povjerenja u nju.
“Postoji poveznica – često za glasanje u natjecanju, slanje novca ili pridruživanje grupi. Kliknete na nju. Možda izgleda kao prava stranica, ali zapravo je to phishing stranica postavljena da vas prevari te na njoj unosite neke osobne podatke poput bankovnih ili kontakt podataka i slično.
Od vas se traži da unesete kôd. Taj kôd obično dolazi iz prave WhatsApp poruke za potvrdu koju i vi primate. Što se zapravo događa: prevarant se pokušava prijaviti na vaš WhatsApp, a vi mu nesvjesno dajete kôd koji mu je potreban za dovršetak prijave.
Zaključani ste. U roku od nekoliko sekundi gubite pristup svom računu, a haker počinje slati istu poruku vašim kontaktima, šireći prijevaru dalje”, stoji u objašnjenju.
Ako ste već kliknuli, ne unosite podatke
CERT savjetuje i što valja učiniti ako vam stigne jednu od navedenih ili sličnih poruka.
“Nemojte klikati na poveznice čak i ako dolaze od nekog koga poznajete ili kome vjerujete. Ako ste već kliknuli ne unosite nikakve osobne podatke”, kažu.
Posebno upozoravaju korisnike da pripaze na pristigle poruke sa zahtjevima za glasanje za dijete ili kućnog ljubimca na natjecanju, hitne molbe za pomoć ili novac, poveznice u kojima je potrebno unijeti kôd te poruke koje ne zvuče kao da ih je poslala osoba koju korisnik poznaje.

Umjesto toga, primateljima takvih poruka savjetuje se da nazovu pošiljatelje ili im pošalju poruku u zasebnom chatu kako bi provjerili stoje li zaista oni iza tih poruka. Savjet je i da kôdove za provjeru ne treba nikada dijeliti čak ni s osobama od povjerenja.
A ako je WhatsApp račun hakiran, CERT savjetuje korisnicima da se odjave s Whatsappa na svim uređajima na kojima je instaliran te deinstaliraju i ponovno instaliraju aplikaciju.
Prevaranti ciljaju na roditelje
Početkom travnja CERT je zaprimio i niz prijava prevare u kojoj se napadači predstavljaju kao dijete u nevolji. To su bile poruke tipa “Mama, mobitel mi je pokvaren. Piši mi na Whatsapp na ovaj novi broj…” i “Bok tata, imao sam problem s karticom. Ovo je moj novi broj. Spremi ga i pošalji mi poruku na Whatsapp”.
U tim prevarama od žrtve se, ako uđe u komunikaciju, traži plaćanje određenog troška ili uplatu sredstava na račun s IBAN-om banke u drugoj europskoj zemlji.
U takvim slučajevima CERT savjetuje da se odmah obriše primljena poruka i blokira broj s kojeg je poslana te pozivom ili slanjem poruke djetetu na regularni broj provjeri je li ono zaista poslalo spomenutu poruku.
A ako je prevara ipak uspjela, savjetuje se prevarenome da je odmah prijavi policiji, HAKOM-u i telekom operateru te kontaktira banku kako bi se uplata eventualno stopirala i poduzele mjere za zaštitu računa.
Tech
SheepAI hackathon stiže u Zadar – najboljima 10,000 EUR i bootcamp u Silicijskoj dolini

Nakon uspješnog izdanja u Zagrebu, SheepAI, jednodnevni hackathon koji spaja poslovne izazove i umjetnu inteligenciju, dolazi u Zadar! Događaj će se održati 24. svibnja 2025. u Centru za Mlade Zadar, okupljajući developere, dizajnere, poduzetnike i AI entuzijaste u stvaranju rješenja, ovaj put u financijskoj domeni.
U suradnji s OTP bankom i udrugom ZadarConnect,SheepAI nastavlja svoju misiju: potaknuti stvaranje inovativnih projekata kroz korištenje alata poput ChatGPT-a, Copilota, Cursora i drugih novih tehnologija. Sudionici će kroz rad na timskim izazovima imati priliku pretvoriti ideje u prototipe s potencijalom za daljnji razvoj i monetizaciju.
Fond nagrada 10,000 EUR i sudjelovanja na bootcampu u Silicijskoj dolini
Pobjednički tim osvaja 5,000 EUR te financirano sudjelovanje u ABC Silicon Valley Bootcampu, edukacijskom programu koji u dva tjedna okuplja mlade inovatore iz cijelog svijeta u srcu globalne startup scene. Program uključuje intenzivno učenje, umrežavanje i direktan uvid u to kako izgleda rad startupova u Silicijskoj dolini. Drugoplasirani tim osvaja 4,000 EUR i sufinancirano sudjelovanje na ABC Sillicon Valley Bootcampu, a trećeplasirani 1,000 EUR, sufinancirani ABC Bootcamp i dvije akotizacije za NetGen Summer camp 2025 u vrijednosti od 1,200 EUR.
Zašto sudjelovati?
U vremenu AI revolucije, kreiranje aplikacija nikada nije bilo dostupnije. Alati umjetne inteligencije omogućuju svakome – bez obzira na tehničko znanje – da u vrlo kratkom vremenu razvije i objavi vlastitu aplikaciju. SheepAI prepoznaje potencijal indie developera, pojedinaca koji često u svoje slobodno vrijeme razvijaju vlastite projekte, i želi im pružiti inspiraciju, podršku i resurse za razvoj.
Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, predviđa pojavu tzv. one-person unicorna – startupa vrijednih milijardu dolara koje vodi samo jedna osoba. Može li Hrvatska biti sljedeća zemlja koja će iznjedriti takve priče?
Što očekivati?
SheepAI nije klasičan hackathon – on je spoj meetupa i hackathona, nudeći:
- Inspirativne priče: Praktične savjete o monetizaciji, lansiranju i prodaji aplikacija
- Suradnju i mentorstvo: Priliku za rad na stvarnim poslovnim izazovima uz podršku stručnjaka iz industrije
- Izgradnju zajednice: Umrežavanje sa zajednicom i potencijalnim partnerima u formiranju novih poduzetničkih priča
Prijave su otvorene!
Svi zainteresirani pozvani su da se pridruže ovom događaju i pridonesu stvaranju SheepAI zajednice u Hrvatskoj. Više informacija i prijave dostupni su na službenoj stranici www.sheepai.app.
O SheepAI-u
SheepAI je inicijativa trojice IT-jevaca, ovaj put uz partnerstvo OTB banke te udruga ZadarConnect i CroAI, s ciljem promoviranja umjetne inteligencije kao alata za stvaranje novih poslovnih prilika. Događaj podržavaju i ABC Bootcamps, Netgen, Cognism, Printshop te grad Zadar. Hackathon je namijenjen svima koji žele istražiti kako AI može transformirati njihove ideje u stvarne projekte s globalnim potencijalom.
Tech
Uređaj koji troši najviše struje u kućanstvu: Jednostavnim trikom prepolovit ćete račun

Bojler je jedan od najvažnijih uređaja u kućanstvu, jer osigurava toplu vodu za brojne svakodnevne aktivnosti. Međutim, njegova upotreba često dovodi do visokih računa za struju, budući da je među najvećim potrošačima energije u domu. Stručnjaci ističu kako postoji nekoliko jednostavnih koraka kojima možete značajno smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti na troškovima.
Jedan od najjednostavnijih načina za uštedu jest podešavanje temperature bojlera. Većina grijača vode omogućuje regulaciju temperature, a stručnjaci preporučuju da je podesite na optimalnih 50 do 60 stupnjeva Celzijusa (na starijim bojlerima koji imaju oznake od 1 do 6, to znači da ga treba postaviti na 2 ili 3). Tako ćete izbjeći nepotrebno pregrijavanje vode, što znači manju potrošnju energije i niže troškove.
Važan korak prema uštedi je i isključivanje bojlera kada vam nije potreban. Ako ste duže odsutni ili tijekom noći ne koristite toplu vodu, isključite uređaj. Time sprječavate nepotrebnu potrošnju struje i dodatno smanjujete potrošnju električne energije, piše nova.rs.
Redovito održavanje bojlera ključno je za njegovu učinkovitost. Pravovremenim pregledima uređaja i uklanjanjem kamenca poboljšava se njegovo funkcioniranje i smanjuje potrošnja energije. Osim toga, dodatna izolacija bojlera može pomoći u uštedi jer sprječava gubitak topline i smanjuje potrebu za stalnim zagrijavanjem vode – što je posebno važno kod starijih modela sa slabijom toplinskom izolacijom.
Vrlo učinkovit način za uštedu je i korištenje timera. On omogućuje da bojler radi samo u određenim dijelovima dana, kada vam je topla voda zaista potrebna. Tako izbjegavate nepotrebno grijanje vode tijekom cijelog dana i dodatno smanjujete troškove električne energije.
Primjenom ovih jednostavnih trikova možete značajno smanjiti potrošnju struje i uštedjeti na mjesečnim računima – bez da se odreknete komfora koji donosi topla voda.
-
magazin2 dana prije
STVARANJE DESTINACIJE KROZ FILM / TZO Jasenice snima promotivni film uz podršku HTZ-a. Pogledajte trailer…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečano otvorenje hotela Hyatt Regency Zadar
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTO / Hyatt otvorio svoj prvi hotel u Hrvatskoj – Hyatt Regency Zadar. Posjetio ga i premijer Andrej Plenković
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
“RITAM GRADA” OTVARA ZADAR MLADIMA / Proračun mladih, urbane zone i kulturni život 365 dana u godini