Connect with us

Hrvatska

ZELENA ENERGIJA / Sve više građana razmišlja o energetskoj neovisnosti

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Sve više ljudi razmišlja o energetskoj neovisnosti, a brojni državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca, a u prošloj godini instalirano je gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego svih godina prije toga.

Rekli su to Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u kojem su sigurni da će bilanca za ovu godinu biti i veća.

Naime, Fond je pošli tjedan u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja objavio javni poziv za sufinanciranje do 50 posto troškova investicije svim građanima koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima instalirali fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do kraja godine.

Tim javnim pozivom Fond predviđa s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama. Prema potrebi će, kako su najavili, osigurati i dodatna sredstva.

Građanin, korisnik sredstava, će dobiti 600 eura po kilovatu nazivne snage refundacije troškova za ugrađenu fotonaponsku elektranu.

S obzirom da se u prosjeku ugrađuju fotonaponski sustavi snage šest do sedam kilovata, ovisno o tome, mogu računati na 3600 do 4200 eura poticaja.

Dodatno rasterećenje kod ugradnje solara je i nulta stopa PDV-a pa se umjesto sedam do osam godina, kućna elektrana može isplatiti već za četiri godine.

Računi za struju manji 75 do 80 posto

Proizvodnja vlastite energije rezultira, naravno, i značajno nižim troškovima za električnu energiju pa se tako s instaliranom fotonaponskom elektranom računi za struju mogu smanjiti u prosjeku 75 do 80 posto.

U Fondu kažu da niže režije može očekivati i 3250 kućanstava koja su dobila skoro 20 milijuna eura poticaja na prethodnom javnom pozivu Fonda za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije.

U sklopu tog prošlog javnog poziva, osim fotonaponskih elektrana sufinancirali su se i solari za pripremu tople vode te učinkoviti sustavi grijanja s dizalicama topline ili kotlovima na biomasu.

Najviše zahtjeva stiglo je od građana koji žive na području Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada Zagreba. Zahtjevi su se većinom odnosili na ugradnju fotonaponskih elektrana.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen najavio je kako će uskoro uslijediti i javni poziv od 120 milijuna eura rekordnih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća.

U sklopu toga također će se nastaviti s 50 posto poticanjem ugradnje fotonaponskih elektrana jer se želi osigurati kontinuitet investiranja u solarnu energiju.

Građani gospodari svoje energije

Poticajno okruženje za ugradnju obnovljivih izvora energije približava nas europskim ciljevima klimatske neutralnosti i energetske neovisnosti, a u podlozi svih tih ciljeva je zapravo očuvanje okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama, koje su iz dana u dan sve vidljivije.

Iako je cijena energije za kućanstva u Hrvatskoj, zahvaljujući ekstenzivnim mjerama koje provodi Vlada kroz protekle dvije godine, dosta niža od EU prosjeka, energetski stručnjak Igor Grozdanić upozorava da je vrijeme jeftine energije prošlo i da je pravi trenutak da građani iskoriste dostupne poticaje za “obnovljivce” i “budu gospodari svoje energije”.

On ističe kako bi Hrvatska s obzirom na broj sunčanih sati trebala biti u samom vrhu Europske unije po proizvedenoj solarnoj energiji.

– I dok su tvrtke u Hrvatskoj već ranije, ne samo zbog snižavanja troškova poslovanja nego i okolišnih direktiva Europske unije, u zelenoj tranziciji vidjele priliku za veću tržišnu konkurentnost, energetska neovisnost kućanstava bi uz kontinuirane i izdašne državne poticaje trebala u godinama koje slijede doživjeti svoj puni potencijal, smatra Grozdanić.

Napominje da u prilog tome idu i brojke, pa je tako u 2022. instalirano gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego ukupno svih godina prije toga, a bilanca za 2023. će sigurno biti i veća zbog javnog poziva Fonda kojim će s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama.

– Osiguravajući dovoljno sredstava Fond je anulirao dosadašnji model takozvanog najbržeg prsta, što svakako smatram pozitivnim iskorakom u daljnjoj solarizaciji Hrvatske, kaže Grozdanić.

Ističe i kako EU do 2030. ima ambiciozan cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 45 posto, što subvencije Fonda čini još atraktivnijima.

– U ‘borbi’ protiv klimatskih promjena i Hrvatska će kroz sve veću instalaciju i ugradnju obnovljivih izvora energije dati svoj doprinos. Smatram da još uvijek možemo postati predvodnik u regiji što se tiče instalacija solarnih energana za građane i malo i srednje poduzetništvo, a u bližoj budućnost vidim liderstvo u geotermalnim i bioplinskim postrojenjima kao i u uporabi vodika u proizvodnim procesima industrije, optimističan je Grozdanić.

Jedan od uvjeta prijave na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je da podnositelj zahtjeva u kući ima prijavljeno prebivalište te da je u zemljišno-knjižnom izvatku naveden kao vlasnik ili suvlasnik kuće. Kuće koje ulaze u kategoriju prijave površinom ne smiju biti veće od 600 četvornih metara i mogu imati najviše tri stambene jedinice.

U Fondu kažu da građani zahtjevu za sufinanciranje instaliranja fotonaponske elektrane trebaju priložiti i građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt prema Zakonu o gradnji. Uz odgovarajući dokaz o plaćenom računu za kupljenu i ugrađenu opremu potrebna je i potvrda za trajni pogon izdana od operatora distribucijskog sustava kojim se dokazuje da je elektrana instalirana i puštena u rad tijekom 2023. godine.  

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

-

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu