Hrvatska
I DALJE RASTU! / Cijene u listopadu više za 5,8 posto na godišnjoj razini
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je drugu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u listopadu stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na listopad 2022. godine, a 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, to jest rujan ove godine.
Time je DZS potvrdio prvu procjenu, objavljenu 31. listopada, o kretanju inflacije na godišnjoj razini, dok je blago na više korigirao njezinu stopu na mjesečnoj razini, koja je po prvoj procjeni iznosila 0,4 posto.
Inflacija je tako u 10. mjesecu znatno usporila na godišnjoj razini, s obzirom da je u rujnu iznosila 6,7 posto. Stopa od 5,8 posto najniža je stopa inflacije od siječnja prošle godine, kada je iznosila 5,7 posto.
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategoriji restorana i hotela, 12,1 posto. Slijede hrana i bezalkoholna pića s 8,7 posto, rekreacija i kultura sa 6,7 posto, dok su kategorije odjeće i obuće te raznih dobara i usluga zabilježile skok za po 6,6 posto.
Nadalje, cijene u kategoriji zdravlja porasle su 6,4 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva za 6,3 posto, obrazovanja za 5,5 posto, a alkoholnih pića i duhana za 5,4 posto.
Komunikacije bilježe rast od 5,1 posto, prijevoz 4,2 posto, dok su najblaže porasle cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,3 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), u komponenti hrana, piće i duhan porast cijena na godišnjoj razini iznosio je 8,2 posto. Cijene usluga porasle su za 7,3 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 5,8 posto. S druge strane, pad cijena zabilježen je u komponenti energije, za 0,3 posto, priopćili su iz DZS-a.
Na mjesečnoj razini najviše porasle cijene odjeće i obuće, najveći pad u rekreaciji i kulturi
Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 11,1 posto, te komunikacija, za 2,7 posto. Slijedi obrazovanje s rastom od 1,2 posto, zdravlje s 0,5 posto, razna dobra i usluge s 0,3 posto, dok je u kategorijama pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva te alkoholnih pića i duhana rast iznosio 0,1 posto.
Najveći pad cijena je, pak, zabilježen u rekreaciji i kulturi, 0,8 posto, slijedi prijevoz s 0,6 posto, cijene u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva pale su za po 0,5 posto, a u restoranima i hotelima za 0,1 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa, na mjesečnoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,7 posto, te uslugama, 0,4 posto, dok je pad cijena zabilježen u komponentama energije, za 1,2 posto, te hrane, pića i duhana, za 0,4 posto, podaci su DZS-a.
HIPC – inflacija na godišnjoj razini 6,7 posto
DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije. Po tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu su u odnosu na rujan u prosjeku bile više za 0,3 posto, a u odnosu na listopad 2022. godine za 6,7 posto.
Cijene i dalje rastu
Inflacija nije u svim zemljama Europske unije jednako raspoređena.
Inflacija u Hrvatskoj najviše se vidi na cijenama hrane – kažu građani. Poskupljenjima na tržnicama kao da nema kraja.
Ni teret troška hrane i režija nije jednak svim građanima. Oni s manjim primanjima inflaciju teže podnose. Jednako je i s europskim državama. One bogatije – lakše se nose s inflacijom.
– Sve zemlje središnje i istočne Europe imaju višu stopu inflacije nego zapadneuropske zemlje jer imaju niži stupanj razvoja i BDP per capita, pa je u košaricama veći udio energije i hrane čije cijene najviše rastu, rekao je Boris Vujčić.
Iako su od lanjskog rujna stope inflacije u Hrvatskoj uglavnom sve niže, cijene i dalje rastu.
Potrošači u Hrvatskoj još će teže pratiti i uspoređivati cijene kada se za malo više od mjesec dana ukine dvojno iskazivanje, u kunama i eurima. Udruge potrošača traže produljenje.
– Da se produži dvojno iskazivanje cijena i na iduću godinu, jer nam se stalno javljaju ljudi koji više ne mogu pratiti cijene. Kada bi cijene bile stabilne ne bi se bio problem naviknuti na euro. Da ljudi znaju da mlijeko košta jedan euro i 6 centi onda ne bi bilo problema, ali kad se dolazi u dućan i svaki puta su druge cijene, onda se problem naviknuti, istaknula je Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.
Uspoređivati cijene s onim nekadašnjima također nije rješenje. Jer one se, i kada jednom inflacija padne ispod ciljanih dva posto, ionako neće vratiti na prijašnje razine.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







