Volkswagen Golf i dizelski motori čine nerazdvojnu cjelinu još od prve generacije ovog modela, no jedno veliko europsko tržište upravo je poslalo legendarni Golf u povijest. Zbog iznimno slabe potražnje kupaca, Volkswagen je donio radikalnu odluku i u Velikoj Britaniji u potpunosti izbacio dizelske inačice Golfa iz prodajnog programa.

Kako je za automobilski magazin auto motor und sport službeno potvrdio glasnogovornik Volkswagena, konfiguriranje novih Golfova s dizelskim motorom za britanske kupce više nije moguće. Svi tamošnji ljubitelji dizela koji pod svaku cijenu žele kupiti ovaj model morat će se zadovoljiti isključivo gotovim vozilima koja se trenutačno nalaze na skladištima i lagerima ovlaštenih trgovaca, piše Ivana Kaldinov za Fenix magazin.

Povijest duga točno pola stoljeća

Ova odluka označava bolan prekid tradicije koja je započela još davne 1976. godine u prvoj generaciji Golfa, pod čijim je poklopcem kucao atmosferski 1,5-litreni dizelaš s tek 50 KS (kasnije pojačan na 1,6 litara i 54 KS). Dolaskom turbopunjača rođen je legendarni GTD sa 70 KS, a kroz iduće generacije i desetljeća smjenjivale su se legendarne generacije SDI i legandarnih TDI motora koji su stekli status ikone diljem Europe, a posebice na našim prostorima.

U aktualnoj osmoj generaciji (Golf 8), kupci su mogli birati dobro poznati 2.0 TDI motor u izvedbama sa 116 ili 150 KS. Međutim, na otoku je ta priča sada trajno završena.

Britanci masovno okrenuli leđa dizelašima

Odluka o uklanjanju dizelskih opcija iz ponude izravna je posljedica drastičnog pada interesa kupaca. Brojke Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) zorno prikazuju razmjere ovog tržišnog sloma: u Velikoj Britaniji su u prvih pet mjeseci 2026. godine prodana tek 16.943 automobila s dizelskim motorom – i to računajući sve automobilske marke zajedno! Kada se ta brojka usporedi s ukupnim britanskim tržištem koje je u istom razdoblju iznosilo čak 925.000 vozila, jasno je da su dizelaši spali na statističku pogrešku.

Volkswagen se stoga na britanskom tržištu odlučio u potpunosti fokusirati na benzinske (TSI) i sve popularnije hibridne (eHybrid) pogonske sklopove.

Prijeti li isti scenarij i ostatku Europe?

Ipak, ljubitelji tradicionalnih motora na ostatku europskog kontinenta za sada mogu odahnuti. Iz sjedišta Volkswagena u Wolfsburgu naglašavaju kako ostala europska tržišta trenutačno ne moraju brinuti o dostupnosti dizelskih inačica. Golf s TDI pogonom i dalje se normalno proizvodi na tvorničkim trakama te će se redovito isporučivati na svim tržištima gdje za njim postoji ekonomski opravdana potražnja.

Ne morate znati čemu služi svaki gumb na daljinskom upravljaču, ali neke postavke mogu znatno olakšati podnošenje vlage i pomoći u smanjenju računa za električnu energiju.

Što možete učiniti?

Energetski savjetnik Alan Langworthy kaže da svoje domove možemo odmah učiniti ugodnijima i jeftinijima za hlađenje ako se prvo usredotočimo na uklanjanje vlage iz zraka, prenosi ABC.net.au.

„Prvo i najvažnije, povisite temperaturu na klima-uređaju. Najprije se pokušajte riješiti vlage, a tek onda regulirati temperaturu”, kaže.

Njegov „magični broj” u domu je 27 Celzijevih stupnjeva.

„Da, to je toplo, 27 °C, ali nije sparno. A to čini veliku razliku”, ističe.

„Rad klima-uređaja na 27 °C mnogo je jeftiniji nego na 21 °C.”

Langworthy smatra da je zamjena starih prozorskih klima-uređaja modernim inverterskim modelima bila logičan potez.

„Neki ljudi drže klimu na 19 ili 20 °C, 24 sata na dan. To mi je teško razumjeti.”

Kada izlazite iz kuće

Ako se dvoumite treba li ugasiti klima-uređaj kada nakratko odlazite po namirnice ili po dijete u školu, možda se ne trebate previše brinuti.

Dr. Xiaolin Wang, viša predavačica strojarstva na Australskom nacionalnom sveučilištu, kaže da trošak ponovnog pokretanja uređaja može biti veći od troška njegova kontinuiranog rada.

„Ako ga ugasite, prostorija se zagrije, a klima-uređaj mora ponovno intenzivno raditi kako bi je rashladio, što vas može stajati više novca”, kaže Wang.

„Stalno uključivanje i isključivanje nije dobro ni za kompresor klima-uređaja. Kad jednom radi, ja bih ga ostavila da radi.”

Sve ovisi o učinkovitosti uređaja i izolaciji doma, ali u njezinu slučaju već jedan do dva sata odsutnosti opravdavaju ostavljanje klime uključenom.

Pratite vremensku prognozu

Iako je primamljivo zatvoriti se u kuću tijekom vrućeg dana, Wang savjetuje da ipak pratite vremensku prognozu.

„Kada vidite da temperatura pada, ugasite klima-uređaj jedan do dva sata prije nego što vanjska temperatura padne na 25 °C”, kaže.

„Ta dva sata možete iskoristiti zahvaljujući već rashlađenom prostoru, a zatim ćete prirodno dosegnuti ugodnu temperaturu.”

Radi li način odvlaživanja?

Stanovnici Darwina tijekom monsunske sezone često koriste opciju „dry mode” na svojim klima-uređajima.

Wang kaže da ta funkcija do određene mjere djeluje, ali njezina učinkovitost nije uvijek lako procijeniti jer kod standardnih kućnih klima-uređaja nije moguće precizno podesiti razinu odvlaživanja.

„Ne znamo na koju temperaturu klima hladi zrak pa ne možemo točno procijeniti koliko učinkovito uklanja vlagu iz njega.

Ako vlagu smanjite s 80 na 60 posto, nije potrebno značajno sniziti temperaturu.

Ali ako želite smanjiti vlagu sa 60 na 40 posto, zrak treba mnogo više rashladiti. Klima-uređaj nije toliko sofisticiran da samostalno optimizira taj proces.”

Pokrenite zrak u prostoriji

Prema Wang, bolje razumijevanje kretanja zraka može vam uštedjeti više novca nego proučavanje priručnika za korištenje klima-uređaja.

„Umjesto da dodatno spuštate temperaturu na klima-uređaju, uključite ventilator”, savjetuje.

„Otvor kroz koji izlazi hladan zrak nalazi se samo na jednom mjestu pri stropu.

Ako sjedite neposredno ispod njega, osjećat ćete se mnogo hladnije nego u drugim dijelovima prostorije.”

Wang preporučuje temperaturu između 24 i 28 °C tijekom ljeta te između 18 i 22 °C tijekom zime.

„U tom temperaturnom rasponu osjećat ćete se ugodno, a istodobno ćete znatno uštedjeti energiju”, kaže.

„Svi reagiramo na temperaturu okoline.

A kada je vlaga visoka, osjećamo se toplije nego što temperatura zapravo jest.”

U što se kunete tijekom toplinskih valova? U otvorene prozore automobila ili u klima-uređaj? Ako radije vozite s otvorenim prozorima, postoji nešto što biste svakako trebali znati.

Ljeti, kada sunce nemilosrdno zagrijava lim automobila, mnogi vozači suočavaju se s naizgled jednostavnom dilemom, koja je još izraženija tijekom toplinskih valova poput ovoga kojem svjedočimo ovih dana. Ima li više smisla spustiti prozore i pustiti svježi zrak u kabinu ili uključiti klima-uređaj?

Odgovor nije tako očit kao što biste možda pomislili, jer se ključ krije u jednom broju.

Granica od 72 kilometra na sat

Kada temperature porastu, većina vozača automatski poseže za jednim od dva rješenja. Neki se zaklinju u otvorene prozore jer vjeruju da tako štede gorivo, dok drugi bez razmišljanja uključuju klima-uređaj.

No istraživanja pokazuju da je istina negdje između.

Ključna prekretnica je brzina od 72 kilometra na sat. Ispod te granice vožnja s otvorenim prozorima uglavnom je ekonomičniji izbor. Strujanje zraka kroz vozilo pomaže rashladiti kabinu, a utjecaj na potrošnju goriva ostaje relativno malen.

Međutim, kada brzina prijeđe približno 72 km/h, situacija se počinje mijenjati. Otvoreni prozori značajno utječu na aerodinamiku vozila. Otpor zraka postaje veći, pa motor mora trošiti više energije kako bi automobil nastavio kretanje, prenosi Avto Magazin.

Zbog toga vožnja s otvorenim prozorima pri većim brzinama može rezultirati većom potrošnjom goriva nego korištenje klima-uređaja. Taj zaključak temelji se na istraživanju Društva automobilskih inženjera (SAE), koje je uspoređivalo utjecaj otvorenih prozora i klima-uređaja na potrošnju goriva.

Veća potrošnja goriva

Rezultati pokazuju da korištenje klima-uređaja može povećati potrošnju goriva za oko 10 posto. Na prvi pogled to se može činiti mnogo, no otvoreni prozori pri brzinama na autocesti mogu biti još skuplji izbor.

Zbog povećanog otpora zraka, potrošnja goriva može porasti i do 20 posto.

Naravno, istraživači naglašavaju da na konačni rezultat utječe niz čimbenika. Važno je, među ostalim, koliko je prozora otvoreno, kakva je aerodinamika konkretnog modela automobila, koliko dugo radi klima-uređaj te koristi li vozač samo ventilaciju bez hlađenja.

Ipak, brzina od 72 km/h ostaje najkorisnija smjernica za svakodnevnu vožnju.

Nije važna samo potrošnja goriva

Ljetne vrućine ne utječu samo na potrošnju goriva. Važan je i zrak koji udišemo tijekom vožnje.

U gradskom prometu, gdje vozila često stoje u kolonama, otvoreni prozori znače izravan kontakt s ispušnim plinovima automobila oko nas. Zrak koji ulazi u kabinu može sadržavati sitne čestice i druge štetne tvari koje ispuštaju vozila ispred nas.

Zbog toga stručnjaci često preporučuju drukčiji pristup u gradskoj vožnji. Ako su vrućine nepodnošljive, ima smisla uključiti klima-uređaj i prebaciti sustav na unutarnju recirkulaciju zraka.

Na taj način uređaj hladi zrak koji se već nalazi u kabini, umjesto da stalno uvlači novi zrak izvana. Time se smanjuje ulazak onečišćenog zraka u vozilo, a klima-uređaj obično radi učinkovitije jer hladi već prethodno rashlađeni zrak.

Što je najbolje rješenje?

Iako se rasprava o otvorenim prozorima i klima-uređaju ponavlja gotovo svakoga ljeta, istraživanja pokazuju da ne postoji univerzalno rješenje.

• Pri sporijoj gradskoj vožnji (ispod 72 km/h) otvoreni prozori često su razuman i štedljiv izbor.
• Pri većim brzinama (iznad 72 km/h) klima-uređaj može biti ekonomičnije rješenje zbog manjeg aerodinamičkog otpora.

Drugim riječima, sljedeći put kada sjednete u automobil tijekom toplinskog vala, sjetite se broja 72 km/h. On može odlučiti hoćete li uštedjeti gorivo ili ga nepotrebno trošiti.