Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) UVALA ŽDRELAŠĆICA / KUKLJICA: Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu blagdana Gospe od Sniga

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Blagdan Gospe od Sniga u subotu, 5. kolovoza, svečano je proslavljen u crkvi Gospe od Sniga u uvali Ždrelašćica u župi Kukljica gdje je koncelebrirano misno slavlje u crkvi Gospe od Sniga predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. 

Na početku slavlja, nadbiskup Zgrablić, don Marko Vujasin, župnik župe Obraćenja sv. Pavla u Kukljici kojoj crkva Gospe od Sniga pripada i dio vjernika uputio se u procesiji od kukljičke župne crkve, središtem mjesta do kukljičkog pristaništa, gdje su se nadbiskup i puk ukrcali u brod i otplovili prema crkvi Gospe od Sniga. U uvali Ždrelašćica već je bio puk koji se ispovijedao i častio Mariju pred zavjetnim kipom Gospe od Sniga koji se tijekom cijele godine nalazi u toj crkvi.

Nakon mise na blagdan Gospe od Sniga, taj Gospin kip u procesiji brodovima odnosi se iz crkve Gospe od Sniga u župnu crkvu Obraćenja sv. Pavla u Kukljici gdje na pokrajnjem oltaru ostaje puku za čašćenje do blagdana Male Gospe, kada se kip koji je okićen brojnim zlatnim nakitom kao zavjetnim darom vjernika, u procesiji brodovima opet odvozi u crkvu Gospe od Sniga.  

Prema predaji, 1514. godine za vrijeme jednog ljetnog nevremena, ribari su se sklonili na mjesto u Ždrelašćici gdje se sada nalazi crkva i tu su našli sliku Gospe Snježne. Tu su sliku ribari odnijeli u župnu crkvu u Kukljicu, no sutradan te slike u crkvi nije bilo, nego su je opet našli na istom mjestu, u uvali Ždrelašćica gdje je crkva Gospe od Sniga koja je i zaštićeni spomenik kulture. 

Nadbiskup Zgrablić osobito je pozdravio hodočasnike s otoka Ugljana koji su pješice oko četiri sata hoda hodočastili do crkve Gospe od Sniga, krenuvši u noći, unatoč kiši, kako bi bili u molitvi i sudjelovali na misnom slavlju.

„Blagdan Gospe od Sniga povezuje se uz vjersku istinu o Isusovoj Majci koju od Efeškog sabora zovemo i Bogorodica jer je rodila Isusa, pravog Boga i pravog čovjeka“ rekao je nadbiskup Zgrablić te je i slavljen misni obrazac Svete Marije Bogorodice.

„Kao što je Bog učinio nešto veliko u Marijinom životu – po Kristu se najuže povezao s Marijom, s Marijinim tijelom i njenim životom, tako se Bog povezao s našim životom, na način da smo po sakramentu krsta postali jedno u Kristu. Bog nas je tako duboko približio sebi, da sve dobro, blagoslov i novi život koji je donio na svijet po Kristu i našem krštenju, po sakramentima koje slavimo, da to prelazi na nas i postane naše. Da nam to postane veliki dar, nešto od čega i za što moramo živjeti. To nam Gospodin želi darovati – to najveće dobro od kojega veće ne možemo ni zamisliti, Bog nam pokazuje u Mariji“ poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da je Marija prototip.

„Bog nam je dao Mariju da nam pokaže što on želi ostvariti u nama i našem životu. Da nam Marija bude pokazatelj na putu života. Kako je Marija primila Krista, Boga u svoj život, da nas nauči da i mi tako primimo Boga u svoj život. Ne da ga primimo kao neke etičke norme, tradiciju, običaj, nego da je Bog doista dio našeg života“ naglasio je nadbiskup.

Božja veličina je i u jednostavnosti u kojoj nam se pokazao, rodeći se kao dijete u krilu majke Marije, da ga kao takvog možemo prepoznati, pokloniti mu se i da poput Marije sve događaje pohranjujemo u svom srcu. Evanđelje kaže da je Marija sve događaje prebirala u svom srcu. „Da vidimo što Bog čini, što je izvor povijesti i moga života, ljubav koju Bog iskazuje u mom životu – da to pohranjujem u svoje srce. Ne samo da ja to znam, nego da to duboko živim u sebi, u svom otajstvu – da mi to ne dâ mira, da me to veseli, ispunja i privlači, da na tu ljubav odgovaram“ poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo da se, poput Marije, potpuno povjerimo Bogu i predamo njegovoj  ljubavi, da bi proslavljeni, uskrsli život kojeg je Krist donio na ovaj svijet, postao sastavni dio našeg života, da se toj Božjoj blizini možemo radovati.

„Da nam život bude lijep, unatoč poteškoćama i križevima. I nama će se dogoditi što se dogodilo Mariji, što joj je sv. Šimun prorekao: ‘I tebi će mač boli probosti dušu’. Ali, Marija je to prebirala u svom srcu i gajila ljubav u životu, jer je znala da je Bog s njom. Sve što možemo dobiti u ovom svijetu, nema u sebi kapaciteta učiniti nas sretnim i ispuniti naše srce mirom. To – ispuniti naše biće, mogu Bog, otajstva Božje ljubavi i Marija. Ako ispravno žive svoju vjeru, kršćani bi zaista morali biti najsretniji ljudi na svijetu. Ako Boga imamo, ništa nam ne nedostaje, ništa veće ne možemo dobiti. Najveće smo već postigli“ istaknuo je mons. Zgrablić.    

Nadbiskup je razmatrao i dio iz uvodne molitve, Predslovlja mise Gospe od Sniga kojom se slavi Marija Bogorodica, u kojem se kaže da je Marija „čudesno otajstvo i neizrecivi sakrament“.

„To su jako sadržajne riječi. Riječ otajstvo je nešto što znamo, ali nemamo mogućnosti to do kraja spoznati. Čovjek kao biće je misterij, otajstvo. Marija je čudesno otajstvo koje je Bog stavio među nas. Bog je izabrao jednu od nas, mladu djevojku, kad je došla punina vremena, kad je došao vrhunac vremena – nema većeg vrhunca od toga, nego kad se Bog utjelovio – izabrao je djevojku da je on kao Bog, silom i snagom Duha Svetoga, započeo život na zemlji, nama u svemu jednak, osim u grijehu.

Dakle, Bog nas je toliko počastio, Bog je učinio nešto tako veliko, da se udostojao uzeti materiju i postao je jedan od nas. Bog se tako snizio, ponizio, ali ne samo da postane jedan od nas, nego da nas time počasti – da nešto učini s nama, za nas, da nam na naš način dokaže i pokaže koliko je njemu stalo do nas. Da nam kroz Mariju pokaže put, koji je njegov plan, da nam pokaže svoju veliku tajnu plana s nama, da se ne izgubimo na putu našeg života. Da ne izgubimo najvažnije u životu, a to je vječno zajedništvo s Bogom koje već sada i ovdje moramo započeti.

Kao što se Bog utjelovio u Mariji i njenom životu, da je ona postala Bogorodica, rodila je pravog Boga i pravog čovjeka, da se Bog može nastaniti u našem biću, da mi postanemo dionici Božjeg života“ rekao je nadbiskup, istaknuvši: „Zato molitva kaže da je Marija ‘neizrecivi sakrament’. Dakle, toliko je velik, da nema mogućnosti da mi to izrazimo do kraja. Taj neizrecivi sakrament znači da gledamo vanjske znakove. Marija je nama vidljivi, vanjski znak, ono što Bog u realnosti, veliko i veličanstveno, otajstveno, izvodi u Marijnom životu, ali i u našem životu“ poručio je predslavitelj, upozorivši: „Kršćanska vjera nije teorija, utopija, popis etičkih normi, skup lijepih želja i plod ljudskog uma ili istina do kojih smo došli našim logičkim promišljanjem i zaključcima“.

Nadbiskup je podsjetio da u kolovozu Crkva pod više naziva i blagdana slavi Blaženu Djevicu Mariju. Blagdan Gospe od Anđela je 2. kolovoza, svetkovina Uznesenja BDM na nebo, 15. kolovoza, Gospa od Utočišta, Gospa Voćinska, 21. kolovoza, BDM Kraljica, 22. kolovoza, BDM Bunarićka u Buniću u Vojvodini, 27. kolovoza i Gospa od Suza u Pleternici, 31. kolovoza.

„Među različitim nazivima koji se odnose na Mariju, Isusovu i našu Majku, 5. kolovoza je Gospa Snježna. Taj naziv vezan je uz baziliku Sveta Marija Velika (Santa Maria Maggiore), jednu od pet veličanstvenih bazilika u Rimu izgrađenu na jednom od sedam rimskih brežuljaka, Eskvilinu. Ta je bazilika i jedna od najstarijih crkava Majke Božje i svetišta podignutih njoj u čast na Zapadu. Dan u koji se obilježava Gospa od Sniga 5. kolovoza povezan je i s tom bazilikom“ rekao je mons. Zgrablić.

Podsjetio je da se, prema pobožnoj predaji, u noći između 4. i 5. kolovoza 358., Blažena Djevica Marija pojavila u snu bogatom rimskom patricijskom bračnom paru, Ivanu i njegovoj supruzi koji nisu imali djece, tražeći od njih da izgrade crkvu na mjestu koje im je Marija u snu pokazala.

„Sutradan se bračni par obratio papi Liberiju (papa od 352. do 366.) s nakanom da mu iznesu taj san. Na veliko iznenađenje, i Papa je iste noći usnuo isti san. Zajedno su krenuli na brdašce Eskvilin i našli ga pokrivenog snijegom koji je padao prethodne noći, usprkos ljetnom vremenskom ciklusu. Snijeg usred ljeta prepoznali su kao znak s neba i tu izgradili crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji“ rekao je nadbiskup.

„Tijekom vremena, na Eskvilinu, na temeljima prethodne bazilike iz Liberijevog vremena, izgrađena je nova bazilika i u znak svečanog prihvaćanja zaključka Efeškog sabora iz 431. koji je Isusovu majku Mariju proglasio Bogorodicom. Papa Siksto III. (papa do 432. do 440.) posvetio je tu baziliku Blaženoj Djevici Mariji Bogorodici. Na spomen čudesnog događaja padanja snijega tijekom ljeta, i sada je običaj u toj bazilici u Rimu, za vrijeme liturgijskog slavlja, bacati sa stropa latice bijelih ruža“ opisao je mons. Zgrablić.

„Blagdan Gospe Snježne poziva nas da i mi izgradimo crkvu na mjestu koje nam je začećem i rođenjem svoga Sina pokazala Marija Bogorodica. Mjesto gdje se Bog silom Duha Svetoga začinje, nastanjuje i slavi, to zdanje crkve, svetište, jest naše srce, naš život. Ovaj blagdan nam je poziv da Mariju Bogorodicu slijedimo te Krista poput Marije primamo u svoje biće, na njen način, da njegujemo novi, uskrsli, drugačiji život koji je u nama začet krštenjem. Neka nam Marija doista bude uzor, da u nju gledamo, kako je Marija živjela. Ali, ne samo uzor, nego Marija je i naša majka koja ide s nama, putuje s nama, hodočasti s nama. Marija plovi putem našeg života i njoj se uvijek možemo obratiti. Marija je taj put prošla i iskusila. Marija nam je pomoćnica i zagovornica na putu života da ne zalutamo, da se ne izgubimo“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

Nakon mise, mons. Zgrablić, svećenici koncelebranti i brojni puk sudjelovali su u procesiji brodovima od crkve Gospe od Sniga u Ždrelašćici do Kukljice. Tijekom procesije Gospin kip nalazio se u jednom brodu kojega je dugim metalnim lancem vukao brod tegljač ispred njega, jer je običaj da ne radi motor brodu u kojem se nalazi Gospin kip.

Za vrijeme procesije, drugi brodovi s hodočasnicima cijelo vrijeme plovidbe kružili su oko broda u kojem se nalazio Gospin kip. U brodu gdje je bio kip molila se krunica, kao i kopnenim putem nakon iskrcaja Gospinog kipa i hodočasnika u Kukljici, odakle je krenula procesija središtem mjesta u kukljičku župnu crkvu Obraćenja sv. Pavla. Za to vrijeme članice KUD-a Kukljica predvodile su pjevanje pjesama Gospi u čast, među kojima je i pjesma Gospi od Sniga na pučkom kukljičkom napjevu, čija je autorica stihova Ana Jaša, članica KUD-a Kukljica.

Pred kipom Gospe od Sniga u župnoj crkvi nadbiskup Zgrablić predvodio je molitvu Anđeo Gospodnji i molitvu Gospi od Sniga te je svima udijelio blagoslov.

Unatoč kišnim prognozama za to blagdansko jutro, zanimljivost je da kukljički puk kaže kako se još nikad tijekom pet stoljeća nije dogodilo da je bila kiša i ružno vrijeme koje bi na blagdan Gospe od Sniga spriječilo održavanje procesije brodovima i nošenje Gospinog kipa. Tako je bilo i ovoga 5. kolovoza, kad je od 8 sati ujutro u Kukljici bilo u potpunosti vedro, a za vrijeme mise i procesije i sunčano.  

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE: U Perivoju Vladimira Nazora radionica “Koristimo park za naše mentalno zdravlje” 

Objavljeno

-

By

Sa Sveučilišta obavijest o radionici „Koristimo park za naše mentalno zdravlje“ koja se održava u sklopu Proljetnog ciklusa radionica Studentskog savjetovališta, kao i povodom Mjeseca mentalnog zdravlja.

Voditeljice: Vida Korpar, Gabriela Međimorec, Mirta Bjeličić i Lucija Ljutić, studentice psihologije, pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ane Šimunić s Odjela za psihologiju

Mjesto: Perivoj Vladimira Nazora

Vrijeme: 21. svibnja u 16 sati

„Koristimo park za mentalno zdravlje“ radionica je u kojoj će studentice psihologije izložiti nekoliko tehnika eko-terapije.

Sudionici će imati priliku aktivirati osjetila u dodiru s prirodom (5-4-3-2-1 tehnika), proći neke tehnike ‘šumske’ i ‘eco art’ terapije te vidjeti kako dubinskim uvidom u okolinu mogu spoznati i neke stvari o sebi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

7-DNEVNA PROGNOZA / Kiša i pljuskovi s grmljavinom. Od srijede sunčanije, ali i dalje nestabilno

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas djelomice sunčano i nestabilno. Lokalni pljuskovi uglavnom popodne, češći u unutrašnjosti, mogu biti i izraženiji, navečer i drugdje. Vjetar slab do umjeren jugoistočni i istočni, na Jadranu i jugozapadni. Najviša temperatura od 22 do 27 °C.

U utorak promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima i nestabilno. Mjestimice kiša, lokalno i jaki pljuskovima praćeni grmljavinom. Vjetar ponegdje umjeren istočni i jugoistočni, na Jadranu jako jugo, poslijepodne i umjeren jugozapadnjak. Najniža temperatura od 13 do 17, na obali i otocima od 16 do 21 °C. Najviša dnevna uglavnom između 20 i 25 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Promjenjivo oblačno s mjestimičnom kišom, nerijetko i u obliku pljuskova s grmljavinom, lokalno moguće i izraženih, ponajprije u unutrašnjosti i obilnih. Od srijede više sunčanih razdoblja, no i dalje nestabilno pa se uglavnom u unutrašnjosti očekuje lokalna kiša ili pljuskovi. Vjetar na kopnu slab do umjeren jugozapadni, ponegdje na udare i jak, još u utorak i jugoistočni. Na Jadranu umjereno do jako jugo i jugozapadnjak, u srijedu će oslabjeti, a u četvrtak će zapuhati i sjeverozapadnjak. Temperatura zraka neće se znatnije mijenjati.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) USUSRET IZBORIMA: Zadarski studenti i učenici saznali kako mogu kreirati europsku budućnost

Objavljeno

-

By

Još manje od mjesec dana ostalo je do Europskih izbora kad će birači u svim zemljama članicama Europske unije izići na birališta. Od 6. do 9. lipnja birat će se 720 EU zastupnika na petogodišnji mandat. O važnosti Europski izbora i ulozi Europskog parlamenta na svakodnevni život stanovnika Europske unije, saznali su studenti i učenici u Zadru. Naime, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u sklopu aktivnosti centra EUROPE DIRECT Zadar organizirala je informativno događanje Zašto su Europski izbori bitni? u petak, 17. svibnja 2024. godine na Sveučilištu u Zadru. Događanje u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampus Agencija ZADRA NOVA organizirala je u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj te Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

„Početkom lipnja ove godine, zajedno sa stanovnicima svih zemalja članica Europske unije, i mi u Hrvatskoj birat ćemo „EU parlamentarce“, tj. birat ćemo one koji će utjecati na našu budućnost. Njihove odluke, često nedovoljno prepoznate, imaju izravan utjecaj na politiku EU i naš svakodnevni život. Jer kako često ističemo i upozoravamo, Europska unija nije samo Bruxelles i institucije koje tamo imaju sjedište i ljudi koji u njima rade – Europska unija smo svi mi, naš lijepi Zadar i Zadarska županija, cijela Hrvatska. Nije li onda mudro da sami donosimo odluke o tome tko će odlučivati o zakonima koji se tiču svih nas?“ – istaknula je uvodno Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije ZADRA NOVA, upozorivši kako ovo događanje nije dio političke kampanje, već je informativnog karaktera s ciljem predstavljanje uloge i rada Europskog parlamenta. Dodala je još: „Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji rezultat je demokratskih promjena, političke odluke ali i predanog rada brojnih ljudi. Rezultati koje vidimo, primjerice rast gospodarstva i očuvanje radnih mjesta u ovim aktualnim krizama, stabilnost i sigurnost, EU projekti koji donose poboljšanje životnog standarda, studentske i učeničke razmjene kroz ERASMUS program, prilike za besplatno putovanje Europom za mlade, jeftinije telefoniranje u cijeloj EU, jednostavnije putovanje preko granice – sve to temelji se na odlukama koje donosi Europski parlament i u tome je njegova važnost.“

„Izborni proces je prilika da vi izrazite svoje mišljenje. Isto tako je to prilika da vi oblikujete europske politike. Ujedno odlučujete i o političarima koji će vas predstavljati u Europskom parlamentu.“ – poručio je okupljenima prof. dr. sc. Marko Lukić, prorektor Sveučilišta u Zadru. Ukazao je i na važnost oblikovanja i jačanja europskog identiteta, posebice u kontekstu geopolitičkih nestabilnosti i previranja koja se događaju. Zaključio je kako su dobrobiti članstva u Europskoj uniji mnogostruke, posebice za studente koji zahvaljujući studentskim razmjenama mogu studirati u cijeloj EU.

Marko Boko i Ivo Antunović iz Ureda Europskog parlamenta Hrvatskoj, predstavili su potom rad Europskog parlamenta i prilike koje EU pruža mladima. Predstavljena je i informativna kampanje EU parlamenta Iskoristi svoj glas kroz koju se birači upoznaju s izbornim procesom.

Kroz razgovor s okupljenima naglaska je stavljen na demokraciju, jer pravo građana da sudjeluju na Europskim izborima utkano je u jednu od temeljnih odrednica Europske unije, a to je – demokracija. Funkcioniranje Europske unije temelji se na predstavničkoj demokraciji.

Prikazaj je i kratki dokumentarni film, u kojem se naglašava važnost glasanja i zaštite demokracije. Film sadrži svjedočanstva starijih građana iz različitih zemalja EU-a koji pričaju svoje priče o demokraciji sljedećim generacijama te ističu da se demokracija i glasovanje ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Film ima više od 190 pregleda na društvenim mrežama, putem video streaminga, na televiziji i mobilnom telefonima, te je dostupan na svim službenim jezicima u EU. Film se može pogledati nad društvenim stranicam i mrežnoj stranici EUROPE DIRECT Zadar.

Uloga EUROPE DIRECT centara je približavanje Europske unije građanima, a u kontekstu nadolazećih Europskih izbora, to znači i održavanje informativnih događanja s ciljem informiranja svih skupina građana o izbornom procesu i važnosti Europskih izbora. Događanja koja centar organizira na temu Europskih izbora nisu dio političke kampanje, već su dio institucionalne kampanje informiranja koju provode Europska komisija i Europski parlament. EUROPE DIRECT Zadar član je mreže Europe Direct u Hrvatskoj, koja je pak dio europske mreže centara. Ovi centri približavaju Europu ljudima na terenu i potiču ih da se uključe u rasprave o budućnosti EU-a. Mrežom upravlja Europska komisija, a zadarski centar dio je Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu