ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ BIBINJA: Skupina vjernika obukla škapular i postala dio karmelske obitelji
Skupina vjernika obukla je škapular na blagdan Gospe Karmelske, u nedjelju, 16. srpnja, za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Bibinjama predvodio bibinjski župnik Zdenko Milić.
Škapular su primile 32 osobe različitih uzrasta. Osobitost toga susreta i obrednog čina bila je prisutnost višečlanih obitelji čiji su otac i majka htjeli da i njihova djeca odjenu škapular. Među primateljima škapulara bili su obitelj sa sedmero djece, obitelj s troje djece i dvije obitelji s dvoje djece.
Dirljivo je bilo vidjeti kako su djeca sabrano i ozbiljnog stava primala škapular i sudjelovala u molitvi posvete Mariji. Prije nego je primio škapular, jedan dječak u tatinom naručju dva puta radosno je rekao: „Došao nam je Isus“.
U Bibinjama djeluju Karmelićanke Božanskog Srca Isusova čiji se samostan Svete Obitelji u kojem živi sedam redovnica nalazi u župnom dvorištu u neposrednoj blizini bibinjske župne crkve. Po djelovanju tih redovnica, karmelska duhovnost u Bibinjama jako je zaživjela i mnogi Bibinjci već su nositelji škapulara.

Oblačenju škapulara prethodila je duhovna priprema i predavanja koja je sudionicima održala s. Anica Marija Cvitković.
„U oblačenju škapulara dosad je u Bibinjama bila po jedna obitelj. Ovo je prvi put da je bilo toliko obitelji s toliko djece. Djeci se daje škapular samo ako roditelji to žele, ako ga roditelji primaju i ako će djecu poučavati u tome. Ako ne mole krunicu ili neku drugu marijansku molitvu, ovisno o uzrastu, djeca mogu dnevno izmoliti tri Zdravo Marije ‘za svoj škapular’: po jednu Zdravo Marijo ujutro, preko dana i navečer, da djeca dobiju osjećaj da je to nešto posebno“ rekla je s. Anica.
Nošenjem škapulara ti su vjernici pridruženi karmelskoj obitelji i dioništvu duhovnih dobara Karmelskog reda.
Na kraju mise, obred blagoslova i oblačenja škapulara predvodio je župnik Milić. U obredu se kaže neka „Bog koji je htio da njegov Sin Isus Krist uzme naše ljudsko tijelo u krilu Djevice Marije, udijeli milost onima koji s pobožnošću oblače škapular obitelji Blažene Djevice Marije od Gore Karmela i milost zaodjenuti se Gospodinom Isusom u svim okolnostima svoga života“.
Potom je don Zdenko blagoslovio škapulare i medaljice koji su se nalazili pokraj kipa Gospe Karmelske, poškropivši ih blagoslovljenom vodom.

Za sudjelovanje u molitvi toga obreda i posveti Gospi Karmelskoj koju su izmolili primatelji škapulara, vjernici su prišli naprijed prema prezbiteriju crkve te je svakom pojedincu don Zdenko stavio škapular oko vrata. Na jednoj strani karmelskog škapulara je lik Majke Božje škapularske, a na drugom dijelu škapulara je prikaz Srca Isusova. Uz škapular, svatko je dobio i medaljicu s ta dva prizora. Karmel je pokornički red i karmelićanke u toj Družbi jako štuju Srce Isuosvo.
Prije stavljanja škapulara, don Zdenko je, prema obredniku, primateljima škapulara rekao: „Primi ovaj škapular kojim ulaziš u dioništvo obitelji Braće Blažene Djevice Marije od Gore Karmela. Nosi ga kao znak Djevičine majčinske zaštite i tvoga nastojanja da je slijediš i da joj služiš. Neka ti Majka Božja pomogne zaodjenuti se Kristom. On neka u tebi živi na slavu Trojstva i sudjelovanja u Crkvi na dobro braće“.
S. Anica primateljima škapulara predstavila je na predavanjima što je škapular, što je karmelska bratovština i potaknula ih da to ozbiljno shvate, da budu svjesni što to znači.
„Nositi škapular predstavlja posebnu zaštitu Majke Božje. Pozvani su nasljedovati Mariju u Kristu, imaju dnevnu molitvu Mariji. Primili smo lijepe povratne reakcije od predavanja i priprema koje su imali. Ljudi su bili radosni, iščekivali su kad će dobiti škapular. To su ljudi koji stvarno vole Mariju. Kad sam im pričala o Mariji, oni su toliko cvali, njihova lica bila su ozarena. Baš se vidi da vole Mariju. Uvjerena sam da Gospa Karmelska uvijek zove nekoga, da želi štititi toga čovjeka, želi biti njegova zaštitnica, voditeljica u životu. Mislim da je to poseban poziv za svaku osobu koja nosi škapular, da je ta osoba posebno izabrana i pozvana od Marije“ rekla je s. Anica.

Među primateljima škapulara bili su i vjernici pristigli u Bibinje iz Zadra. Jedan čovjek živi u Njemačkoj, a ljetuje u Zadru. Vidio je obavijest o primanju škapulara i poželio ga odjenuti.
Škapular je obukla i Nikica, majka obitelji s troje djece. Nikica je iz Slavonskog Broda, njen suprug je iz Šibenika, a žive u Stockholmu u Švedskoj. Vidjela je obavijest o oblačenju škapulara na Internetu i poželjela to učiniti.
„Već duže vrijeme planiram primiti škapular, a nikako da se u dane kad se prima škapular nađem u pravo vrijeme na pravom mjestu. Sada smo na godišnjem, vidjela sam da s. Anica organizira pripreme, pa sam joj se javila. To sam duže htjela i došli smo u Bibinje samo radi toga. Mislim da je potrebna zrelost i osobni odabir za primanje škapulara. Ja idem prva, moj plan je iduće godine natjerati supruga da primi škapular, a sinu sam rekla da bih voljela da ga primi nakon krizme. Volim karmelićanke i sv. Malu Tereziju od Djeteta Isusa. Preko nje sam upoznala Karmel i karmelićanke. Ona me privukla. Htjela sam primiti škapular i sada imam osjećaj kao da je to moj život prije i poslije, odijevanja škapualra“ rekla je majka Nikica nakon mise.
Antonio Matković i Sara Petrović Matković roditelji su sina Vite i kćeri Tonke. „Vito je rođen na blagdan Gospe Loretske i baš je Gospino čudo. Muž već dugo ima škapular, htjela sam ga i ja primiti. Želimo živjeti u vjeri i predati se Gospi. Gospa nam je dala dvoje predivne djece, spojila nas je. Prošli smo zajedno ispod kipa Gospe Loretske u Arbanasima. Želimo da i djeca imaju škapular jer ih želimo odgajati u vjeri, da znaju da je Gospa njihova zaštitnica“ rekla je majka Sara.

Nina Katačić, majka sedmero djece, također je htjela svoju djecu odjenuti u škapular. „Moj tata mi je to predložio. Mama i tata su prošle godini obukli škapular i oni su presretni što ga sad i mi imamo. Dugo smo to htjeli. Isprva nisam na to baš obraćala pažnju, onda me i kuma pozvala pa me konačno privuklo. To nam puno znači. Toliko nam treba Gospina zaštita. Tko će nas povesti Isusu, nego Majka? Tijekom priprema pitala sam časnu sestru smije li malo dijete primiti škapular. Ona je rekla da može, kad ga prima cijela obitelj i ako to žele roditelji. Pitala sam djecu žele li obući škapular. Oni su se oduševili i pristali. Šestogodišnja Rita jedva je čekala obući škapular, govorila je da je Gospa čeka“ posvjedočila je majka Nina.
Nada Šarlija, vjeroučiteljica iz Zadra je rekla: „Osjećam da je Marija moja majka, jedina majka, a ja njeno dijete. Kad god se osjećam i ponašam kao maleno dijete, uvijek dobijem najbolje. A najbolje što sam dobila u životu je škapular. Ispred sebe nosim znak Srca Isusova, na leđima lik Marije, ima li što bolje? U Marijinom zagrljaju svaki dan i u Isusovom srcu – to je za mene škapular. Daj Bože da što više ljudi primi škapular, da svi dođu u Srce Isusovo i u Marijin zagrljaj“.
Djevojka Ivana Vrkić iz Zadra je rekla: „Željela sam postati dio karmelske obitelji. Škapular mi je znak posebne veze s mojom nebeskom Majkom. Gospodin pred nas stavlja razne situacije koje su za nas nekad teške. Često smo u stanju odbaciti svoj križ. A ako imamo svu ljubav naše nebeske Majke koju nam ona beskrajno pruža i ako nosimo škapular koji je znak njene ljubavi, svaki put kad pogledam u škapular želim se sjetiti da će me njena ljubav zaogrnuti.
Preko prijateljice sam čula za škapular i odmah sam poželjela odjenuti ga. Nije mi to teret i obaveza, dapače, to je olakšanje“ rekla je Ivana. I nju je dojmio prizor obitelji čiji roditelji s djecom primaju škapular. „Prekrasno je da cijela obitelj živi kršćanskim životom, pogotovo u današnjem svijetu kad je puno rastava i neslaganja. Ako se živi kršćanski, ne može doći do toga. Kad ljubimo Boga, ljubimo sve situacije koje nam dolaze, lijepe i ružne, i ostajemo zajedno, bez obzira na sve“ poručila je Ivana.

S. Anica u Bibinjama vodi dječji župni zbor koji je predvodio pjevanje i sviranje i na toj misi te župni vjeronauk. Koliko se karmelska duhovnost živi u Bibinjama pokazuje i da s. Anica tijekom godine redovito vodi tri karmelske skupine vjernika u župi, a pohode ih i vjernici izvan Bibinja, koje privlači karmelska duhovnost. S. Anica u Bibinjama vodi karmelsku mladež, djecu male škapularce i karmelsku molitvenu zajednicu za odrasle.
Mladi se okupljaju nedjeljom u 19 sati, zajednica karmelskih laika odraslih okuplja se prvu i treću srijedu u mjesecu u 20 sati a mali škapularci okupljaju se subotom u 16 sati.

Karmelićanke Božanskog Srca Isusova djeluju u župi sv. Roka u Bibinjama 27 godina. Bibinjski Samostan Svete obitelji jedan je od 11 samostana Hrvatske provincije sv. Male Terezije Karmelićanki Božanskog Srca Isusova koja obuhvaća Hrvatsku, BiH, Nigeriju i Rusiju.
U sklopu bibinjskog samostana nalazi se suvremeno opremljeni dječji vrtić Svete Male Terezije kojega pohađaju dvije grupe od 25 djece. Samostanska kuća u Bibinjama služi i za odmor sestara Karmelićanki BSI iz svih njihovih zajednica i ujedno je ljetno odmorište za djecu iz dva dječja doma za nezbrinutu djecu koje te redovnice vode u Zagrebu i Hrvatskom Leskovcu.
Sestre na ljetni odmor u Bibinje dovedu djecu o kojoj skrbe u domovima, što mališane osobito raduje i daruje doživjeti morske radosti, među kojima brojnoj djeci to bude prvi dolazak na more. Srdačnu dobrodošlicu toj djeci uvijek svojim dobročinstvima pokažu i velikodušni bibinjski župljani čije su obitelji otvorene životu te mnogi među njima imaju četvero i više djece.
Ines Grbić


































































ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






