Hrvatska

Oko 60 posto stambenih zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine

Objavljeno

3 godine prije

15. srpnja 2023.

U Hrvatskoj je oko 60 posto stambenih zgrada izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj u snažnom su porastu već godinama, ali ne samo u Hrvatskoj, gdje pritisak na rast cijena stvara i potražnja kupaca iz inozemstva – pogotovo na Jadranu – kao i pretvaranje stambenih nekretnina u turistički smještaj. Prilično snažan rast cijena nekretnina imaju i druge zemlje srednje i istočne Europe – Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Slovenija i Rumunjska, gdje su se cijene u posljednjih desetak godina gotovo udvostručile.

Osjetniji rast cijena nekretnina u ovim zemljama krenuo je 2015. godine a ubrzao u posljednje dvije godine, pogotovo nakon smirivanja pandemije, kada je došlo do velikog skoka potražnje za stambenim nekretninama, uz ograničenu ponudu i rast troškova energije, materijala i praktički svega ostalog što ulazi u cijenu četvornog metra stambene nekretnine.

Posljednjih sedam godina cijene nekretnina snažno rastu

U analizi Erste Grupe, koja se temelji na podacima Eurostata, a bavi se radnije navedenim zemljama srednje i istočne Europe, vidljivo je da je najveći kumulativni rast, od blizu 80 posto, u razdoblju od 2015. do 2020. godine imala Mađarska. no kako je rast cijena nakon toga dodatno ubrzao, samo u razdoblju od 2020. do 2022. mađarske nekretnine za stanovanje dodatno su poskupjele za oko 40 posto.

Što se tiče Hrvatske, kod nas su cijene stambenih nekretnina od 2015. do 2020. u prosjeku porasle za oko 30 posto, da bi u zadnje dvije godine – do 2022. porasle za dodatnih oko 20 posto.

Poskupljenje kredita moglo bi, kratkoročno, smiriti situaciju

Na smirivanje cijena nekretnina moglo bi, kratkoročno gledano, utjecati poskupljenje kredita. naime, kako bi pokušale suzbiti inflaciju, središnje banke krenule su u podizanje kamatnih stopa, što je dovelo do, narano, skupljih kredita. Kamatne stope na hipotekarne kredite u zadnje dvije godine čak su i povoljnije nego u ostalim promatranim zemljama.

Kamate na novougovorene hipotekarne kredite, prema podacima za travanja ove godine, u Hrvatskoj iznose, u prosjeku, oko 3 posto, dok su u Sloveniji i Slovačkoj oko 4 posto, a u Mađarskoj čak oko 10 posto.

Rast kamatnih stopa u promatranim zemljama prouzročio je manju potražnju za kreditima, što onda utječe i na broj zaključenih kupoprodaja. Doduše, neki raniji podaci pokazali su da je u Hrvatskoj veliki broj nekretnina plaćen u gotovini, a kod takvih transakcija , jasno, cijena kredita ne igra nikakvu ulogu.

Više od 80 posto stanovnika Hrvatske ima vlastitu, otplaćenu nekretninu

Poznato je da stanovništvo srednje i istočne Europe u velikoj mjeri živi u vlastitim nekretninama. Vodeća je Rumunjska gdje više od 90 posto stanovnika živi u vlastitoj nekretnini, koja nije opterećena hipotekom.

Odmah iza je Hrvatska, gdje više od 80 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu. Tu nisu uračunate nekretnine za koje se kredit još otplaćuje. Nešto manje od 10 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini, koju još uvijek otplaćuje, a jednak je i postotak najmoprimaca – onih koji žive u unajmljenoj nekretnini.

S druge strane, na razini Europske unije, nešto više od 40 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu, oko 25 posto otplaćuje stambeni kredit, dok su ostali u najmu.

Oko 60 posto zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine

Jedan od zanimljivih podataka koji se može pronaći u analizi Erstea je i starost zgrada za stanovanje. U Hrvatskoj ih je oko 60 posto izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.

Doduše, slične slično je i u drugim zemljama. U Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji preko 70 posto stambenih objekata izgrađeno je do 1989. godine, a jednake brojke imaju i neke zapadnoeuropske zemlje, poput Austrije i Njemačke, gdje je gotovo 80 posto zgrada izgrađeno u tom razdoblju.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :Featured nekretnine

Up Next

Česima je dosta skupog Jadrana, našli su “novu Hrvatsku”

Ne propustite

Policija upozorava na prijevaru, pogledajte čime se sve služe prevaranti

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

Šef DHMZ-a: “Morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”

Objavljeno

1 minuta prije

4. kolovoza 2026.

Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku neće tako brzo završiti. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler izjavio je u Dnevniku Nove TV da će se temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržati barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg.

Prema njegovim riječima, u petak se očekuje tek blago osvježenje, uz mogućnost lokalnih pljuskova i nestabilnosti, no temperature će i dalje ostati iznad prosjeka za ovo doba godine. Zbog toga DHMZ nastavlja izdavati upozorenja, a u dijelu zemlje razina upozorenja mogla bi se krajem tjedna spustiti s crvene na narančastu.

Problem nisu samo dani, nego i tropske noći

Güttler je za Dnevnik Nove TV upozorio da dodatni problem predstavljaju vrlo tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, a ponegdje ni znatno niže. Kao primjer naveo je Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva.

Takvi uvjeti posebno otežavaju oporavak organizma, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima preporučuje dovoljno tekućine i rashlađivanje prostora, čak i tijekom noći.

Niski vodostaji, ali bez ugroze opskrbe strujom

Govoreći o rekordno niskim vodostajima rijeka, ravnatelj DHMZ-a rekao je da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom te da su akumulacije vode na planiranim razinama.

Ipak, upozorio je da se u pojedinim susjednim državama već bilježe poteškoće u radu elektrana, osobito nuklearnih, zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje.

Jedna kiša neće riješiti problem suše

Prema riječima Güttlera, razine podzemnih voda također su u padu, a jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak.

Bit će potrebno dulje razdoblje s više oborina kako bi se obnovile rijeke, jezera i podzemne zalihe vode.

Dodao je kako su sadašnje temperature čak pet do deset stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine te upozorio da Hrvatska, kao i ostatak svijeta, bilježi dugoročan trend zagrijavanja.

“Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka”, rekao je.

Potrebna prilagodba klimatskim promjenama

Güttler smatra da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina – smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim klimatskim uvjetima.

To uključuje ulaganja u zaštitu od suša, poplava i požara, ali i drukčije planiranje gradova, koji su posebno izloženi ekstremnim vrućinama.

“Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”, rekao je.

Zasad nema najava za veliko nevrijeme

Iako se krajem tjedna očekuje manja promjena vremena uz lokalne pljuskove, Güttler kaže da trenutačno nema naznaka za ozbiljnije oluje ili nevrijeme.

Naglasio je da građani trebaju pratiti službena upozorenja DHMZ-a jer se prognoze mogu mijenjati iz dana u dan, ali zasad nema razloga za dramatiziranje situacije.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu

Objavljeno

21 sat prije

3. kolovoza 2026.

Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.

I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije.

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje.

Nastavi čitati

Hrvatska

NAORUŽAJTE SE STRPLJENJEM / Na A1 kolona od čak 25 kilometara

Objavljeno

24 sata prije

3. kolovoza 2026.

Pojačan je promet na svim važnijim cestama u smjeru mora, osobito na autocestama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, izvijestio je HAK.