Connect with us

Hrvatska

Što je strogo zabranjeno na državnoj maturi i kolike su kazne?

Objavljeno

-

U srijedu je za oko 30.000 maturanata krenula državna matura, a zadnji ispit je 28. lipnja. Gost Novog dana bio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVOO).

Najveća promjena na maturi ipak je uvođenje jedinstvenog ispita iz hrvatskog jezika, bez podjele na osnovnu i višu razinu, a druga novina jest da esej iz hrvatskog jezika ponovno postaje uvjet prolaska ispita.

“Zašto smo se nakon 13 godina odlučili na jedinstveni ispit iz hrvatskog jezika… Iz razloga jer je čitav niz pokazatalja pokazao da, kad smo 2010. godine uvodili dvije razine, htjeli smo ići na ruku učenicima strukovnih škola, no posljednjih godina sve više njih ide na višu razinu, a gimnazijalci su, čiji programi su na razini više razine, počeli uzimati osnovnu razinu pragmatično kalkulirajući jer su mnogi fakulteti tražili osnovnu razinu, što sve vodi svojevrsnom devalviranju važnosti materinskog jezika u kontekstu opće globalizacije. Hrvatski je mali jezik koji govori malo stanovništva. Ovdje su sad svi ravnopravni”, rekao je Filipović.

Nakon 13. jedinstveni ispit… niej glavni, al ijedan tradicija idobra praksa mnogih zemalja Europe      iz razloga niz čtiav pokazatleja pokazao akd sm o2010. htjeli na ruku učenicima struk škola, no pos godina sve više njih na višu, a gimnazijalci čiji programi na razini na višu razinu počeli osnovnu pragmatično kalkulirajući jer mnogi fakulteti tražili osnovnu. što sve vodi svojevrno devalviranju mažnosti materinsko jezika u kontkestu opće globalizacije. mali jezik koji govori malo stanovništva. a riješili time i dvojbe maturanti koji su se automatski eliminirali moguć apliciranja. ovdje su sad svi ravnopravni i sukaldno i shodno uspjehu moći će aplicirati za bilo koji surudijski program

Jedan od ispita na kojem maturanti dobivaju najbolje ocjene je onaj iz engleskog jezika.

“Ako gledamo po prosjeku, najčešće je najniži iz matematike, biologije, kemije, fizike i slično, nešto viši iz društvenih predmeta, a najviši upravo iz engleskog jezika. Ispit prati kurikulum predmeta, a ispit je težak kolika je zahtjevnost kurikuluma. Često se uspoređuje s hrvatskim, gdje ispiti također moraju pratiti kurikulum, no najčešće kad je hrvatski u pitanju  rezultati su lošiji od engleskog jer je učenicima problem esej. On ima svoju zahtjevnost, najmanje 400 riječi, mora imati određen standard, referira se na zadano književno djelo i tu je ta mala razlika”, kazao je Filipović.

“Kad smo se dotakli eseja, ja sam sretan i mislim da i struka i svi koji vide važnost hrvatskog jezika, da će vraćanje eseja vratiti i dodatnu dimenziju važnosti materinskog jezika”, dodao je.

Poštuju li manturanti pravila? “Iznad su prosjeka hrvatskog društva”

Još jedna od promjena koje su stupile na snagu izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državne mature je ta da učenici koji na bilo koji način na maturi otkriju svoj identitet, neće biti kažnjeni poništavanjem tog ispita.

Ocjenjivač koji dobije ispit potpisan imenom i prezimenom ili je na njemu drugi način otkriven identitet, taj će ispit vratiti, a službe koje kontroliraju stavit će naljepnicu na ime i prezime i ispit dati drugom ocjenjivaču.

Izmjenama i dopunama pravilnika proširena je lista nedopuštenih predmeta na ispitima državne mature, pa uz mobitel, učenici pri pisanju ispita državne mature neće smjeti posjedovati ili koristiti ni pametni sat niti druge prijenosne ili nosive elektroničke, audio i video uređaje.

Precizirana je i definicija neprimjerenih sadržaja, što uključuje upisivanje prijetnji, vulgarnih znakova, simbola, izraza i sadržaja u ispitu, odnosno ispitnom materijalu ili onih koji diskriminiraju po rasnoj, vjerskoj, etničkoj, rodnoj, spolnoj ili drugoj osnovi.

U slučaju korištenja tehnologije poništit će se svi ispiti, a u slučaju neprimjerenih sadržaja poništava se ispit koji se piše. Neće biti kažnjeni ako na ispitu nacrtaju nešto što nije uvredljivo.

Kada je riječ o poštivanju pravila, Filipović za maturante ima lijepe riječi.

“Moram biti pohvalan po pitanju maturanata, rekao bih da su iznad prosjeka hrvatskog društva. Prošle godine je samo jedan koristio mobitel, poništili smo mu zbog toga sve ispite. Oni koji su prepisivali ili imali šalabahtere, takvih prijava nismo imali. Žao mi je zbog onih 24 koji su se potpisali imenom i prezimenom, možda zbog dekoncentracije ili nećeg trećeg, ali sad smo i za to našli rješenje. I zaista maturanti, ljudi od 18-19 godina mogu i nama odraslima biti svojevrsni uzor jer matura, osim što je standardizirani ispit koji nudi iste šanse svima ima i tu bitnu karakteristiku da se moraju maturanti pridržavati pravila. Ove godine proširena je zabrana mobitela na još i pametne satove i druge tehnologije. Ja javno molim i pozivam maturante da to ne koriste jer će u konačnici samo štetiti njima. Ove godine smo i detaljnije opisali što su nedopušteni sadžaji, ako se upisuju na ispitu simboli vulgarne naravi, prijetnje i slično. Definirali smo izričito pravila: diskriminacija po vjerskoj, rasnoj, etničkoj, spolnoj osnovi – apsolutno nikako. Ali nikako to ne ide u istu kategoriju ako maturant nacrta cvjetić ili nešto slično. Iako ni to ne preporučamo. Pozivam maturante da ne koriste ništa od svega toga i da nas ne dovode u situacije gdje im moramo poništavati ispite”, objasnio je Filipović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu