Connect with us

Hrvatska

Što je strogo zabranjeno na državnoj maturi i kolike su kazne?

Objavljeno

-

U srijedu je za oko 30.000 maturanata krenula državna matura, a zadnji ispit je 28. lipnja. Gost Novog dana bio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVOO).

Najveća promjena na maturi ipak je uvođenje jedinstvenog ispita iz hrvatskog jezika, bez podjele na osnovnu i višu razinu, a druga novina jest da esej iz hrvatskog jezika ponovno postaje uvjet prolaska ispita.

“Zašto smo se nakon 13 godina odlučili na jedinstveni ispit iz hrvatskog jezika… Iz razloga jer je čitav niz pokazatalja pokazao da, kad smo 2010. godine uvodili dvije razine, htjeli smo ići na ruku učenicima strukovnih škola, no posljednjih godina sve više njih ide na višu razinu, a gimnazijalci su, čiji programi su na razini više razine, počeli uzimati osnovnu razinu pragmatično kalkulirajući jer su mnogi fakulteti tražili osnovnu razinu, što sve vodi svojevrsnom devalviranju važnosti materinskog jezika u kontekstu opće globalizacije. Hrvatski je mali jezik koji govori malo stanovništva. Ovdje su sad svi ravnopravni”, rekao je Filipović.

Nakon 13. jedinstveni ispit… niej glavni, al ijedan tradicija idobra praksa mnogih zemalja Europe      iz razloga niz čtiav pokazatleja pokazao akd sm o2010. htjeli na ruku učenicima struk škola, no pos godina sve više njih na višu, a gimnazijalci čiji programi na razini na višu razinu počeli osnovnu pragmatično kalkulirajući jer mnogi fakulteti tražili osnovnu. što sve vodi svojevrno devalviranju mažnosti materinsko jezika u kontkestu opće globalizacije. mali jezik koji govori malo stanovništva. a riješili time i dvojbe maturanti koji su se automatski eliminirali moguć apliciranja. ovdje su sad svi ravnopravni i sukaldno i shodno uspjehu moći će aplicirati za bilo koji surudijski program

Jedan od ispita na kojem maturanti dobivaju najbolje ocjene je onaj iz engleskog jezika.

“Ako gledamo po prosjeku, najčešće je najniži iz matematike, biologije, kemije, fizike i slično, nešto viši iz društvenih predmeta, a najviši upravo iz engleskog jezika. Ispit prati kurikulum predmeta, a ispit je težak kolika je zahtjevnost kurikuluma. Često se uspoređuje s hrvatskim, gdje ispiti također moraju pratiti kurikulum, no najčešće kad je hrvatski u pitanju  rezultati su lošiji od engleskog jer je učenicima problem esej. On ima svoju zahtjevnost, najmanje 400 riječi, mora imati određen standard, referira se na zadano književno djelo i tu je ta mala razlika”, kazao je Filipović.

“Kad smo se dotakli eseja, ja sam sretan i mislim da i struka i svi koji vide važnost hrvatskog jezika, da će vraćanje eseja vratiti i dodatnu dimenziju važnosti materinskog jezika”, dodao je.

Poštuju li manturanti pravila? “Iznad su prosjeka hrvatskog društva”

Još jedna od promjena koje su stupile na snagu izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državne mature je ta da učenici koji na bilo koji način na maturi otkriju svoj identitet, neće biti kažnjeni poništavanjem tog ispita.

Ocjenjivač koji dobije ispit potpisan imenom i prezimenom ili je na njemu drugi način otkriven identitet, taj će ispit vratiti, a službe koje kontroliraju stavit će naljepnicu na ime i prezime i ispit dati drugom ocjenjivaču.

Izmjenama i dopunama pravilnika proširena je lista nedopuštenih predmeta na ispitima državne mature, pa uz mobitel, učenici pri pisanju ispita državne mature neće smjeti posjedovati ili koristiti ni pametni sat niti druge prijenosne ili nosive elektroničke, audio i video uređaje.

Precizirana je i definicija neprimjerenih sadržaja, što uključuje upisivanje prijetnji, vulgarnih znakova, simbola, izraza i sadržaja u ispitu, odnosno ispitnom materijalu ili onih koji diskriminiraju po rasnoj, vjerskoj, etničkoj, rodnoj, spolnoj ili drugoj osnovi.

U slučaju korištenja tehnologije poništit će se svi ispiti, a u slučaju neprimjerenih sadržaja poništava se ispit koji se piše. Neće biti kažnjeni ako na ispitu nacrtaju nešto što nije uvredljivo.

Kada je riječ o poštivanju pravila, Filipović za maturante ima lijepe riječi.

“Moram biti pohvalan po pitanju maturanata, rekao bih da su iznad prosjeka hrvatskog društva. Prošle godine je samo jedan koristio mobitel, poništili smo mu zbog toga sve ispite. Oni koji su prepisivali ili imali šalabahtere, takvih prijava nismo imali. Žao mi je zbog onih 24 koji su se potpisali imenom i prezimenom, možda zbog dekoncentracije ili nećeg trećeg, ali sad smo i za to našli rješenje. I zaista maturanti, ljudi od 18-19 godina mogu i nama odraslima biti svojevrsni uzor jer matura, osim što je standardizirani ispit koji nudi iste šanse svima ima i tu bitnu karakteristiku da se moraju maturanti pridržavati pravila. Ove godine proširena je zabrana mobitela na još i pametne satove i druge tehnologije. Ja javno molim i pozivam maturante da to ne koriste jer će u konačnici samo štetiti njima. Ove godine smo i detaljnije opisali što su nedopušteni sadžaji, ako se upisuju na ispitu simboli vulgarne naravi, prijetnje i slično. Definirali smo izričito pravila: diskriminacija po vjerskoj, rasnoj, etničkoj, spolnoj osnovi – apsolutno nikako. Ali nikako to ne ide u istu kategoriju ako maturant nacrta cvjetić ili nešto slično. Iako ni to ne preporučamo. Pozivam maturante da ne koriste ništa od svega toga i da nas ne dovode u situacije gdje im moramo poništavati ispite”, objasnio je Filipović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

-

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

-

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

-

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu