Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

KONFERENCIJA NA SVEUČILIŠTU: Norveška iskustva u uzgoju lososa mogu se prenijeti na uzgoj riba u zadarskom akvatoriju

Objavljeno

-

Na Sveučilištu u Zadru danas su s radom počeli radionica i konferencija “COoperation for the ADVancement of Aquaculture in Norway and Croatia – COADVANCe”,  koju zajednički organiziraju Sveučilište u Zadru i Arktičko Sveučilište u Norveškoj (UiT), a cilj im je obraditi teme vezane uz izazove u razvoju održive akvakulture. Fokus će biti na smanjenju utjecaja akvakulture na okoliš, prevenciji bolesti i poboljšanju dobrobiti riba te integriranom upravljanju obalnim područjem.

Na otvaranju u Svečanoj dvorani sudionike su pozdravili zamjenica veleposlanika Kraljevine Norveške Homma Latif, prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić i pročelnik UO za more i turizam  Zadarske županije Krešimir Laštro. Pročelnik Penezić zahvalio im je na dolasku u Zadar i prilici da lokalni dionici čuju nešto o iskustvima najrazvijenije zemlje u području ribarstva i uzgoja ribe.

– Osim dobrobiti koje radionica pruža svim polaznicima kroz izlaganja brojnih stručnjaka iz cijeloga svijeta, postoje i suptilnije, teže definirane, ali zato nešto dublje koristi koje proizlaze iz društvene interakcije s kolegama uživo, s čime se ni jedna druga interakcija ne može mjeriti. Siguran sam da će projekt COADVANCe stvoriti čvrst okvir za buduću dugoročnu suradnju između Hrvatske i Norveške u cilju postizanja održivog rasta akvakulture kao jedne od vodećih i najbrže rastućih industrija u svijetu. Suradnja s Norveškom je svakim danom sve jača i nadam se da će se takav razvoj suradnje nastaviti iu narednim godinama, rekao je Penezić.

Jedna od svrha projekta je utvrditi kako Hrvatska i Norveška mogu doprinijeti povećanju kapaciteta održive akvakulture, učeći iz svojih zajedničkih iskustava, implementirajući nove inovativne i pametne tehnologije i ideje te unapređujući plave vještine u obje zemlje.

– Ovo je prva aktivnost projekta u kojoj će stručnjaci iz Hrvatske i Norveške razmijeniti iskustva i dati nove ideje za unaprjeđenje akvakulture u Hrvatskoj i općenito. Norveška je svjetski lider u proizvodnji lososa, mi uzgajamo vrste karakteristične za Mediteran, ali njihova tehnologija se može kod nas primijeniti kako bi došlo do povećanja proizvodnje u Hrvatskoj. Spremni smo učiti nove tehnologije i primijeniti ih u našoj akvakulturi, rekao je izv. prof. dr. sc. Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

 Zbog velike potražnje za hranom iz mora pritisak na akvakulturu je sve veći, iako se bolje prilagodila nego animalna proizvodnja.

– Neke pogreške koje su se u početku radile danas se izbjegavaju te se proizvodi na održivi način. U akvakulturi imamo mnogo „pametne tehnologije“, bilo da se radi o praćenju zdravstvenog stanja morskih proizvoda, stanja okoliša, automatizaciji, efikasnijoj proizvodnji i odgovornom korištenju resursa. Zadarska županija proizvodi preko 70 posto ribe u Hrvatskoj, u tu industriju uključeno je mnogo ljudi i izvan proizvodnje što znači da ju moramo zadržati, rekao je Župan

Prof. Bjørn-Steinar Sæther iznio je iskustva uz uzgoja atlantskog lososa u Norveškoj i otkrio razloge zašto je on primjer uspjeha na svjetskoj razini. Ova vrsta nije odabrana slučajno, već se zbog velikih jajašaca, jednostavne proizvodnje mlađi i početnog hranjenja mladih jedinki, procijenilo da će iskoristivost biti najveća. Jednostavan uzgoj značajan je zbog niskih troškova u ranoj dobi ribe, a zagađenje se kontrolira mehaničkim i biološkim filterima te drugim postupcima koji su razvijeni tijekom godina uzgoja. Naravno, pogodovale su im i struje i toplina (hladnoća) mora u norveškim fjordovima.

Nakon izlaganja uslijedila su brojna pitanja, a u poslijepodnevnom programu bio je posjet mrjestilištu Cromarisa u Ninu, a sutra će sudionici praktični dio programa proći u Telašćici.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru 

Objavljeno

-

By

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.

Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc.  Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.

Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.

– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.

Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.

– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.

Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.

– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.

Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.

– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.

U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.

U 14 sati promovirani su:  Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.  

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. prosinca 2025.

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

od 7 do 21

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 13

Put Bokanjca 37 – od 7 do 21

KONZUM:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Put Pudarice 34 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

A. Starčevića 5a – od 7 do 20

Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Stjepana Radića 26 – od 7 do 21

RIBOLA

Vukovarska ulica 6a – 7:00-21:00

Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00

Ulica Krste Odaka 5a – 7:00-21:00

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

od 7 do 20

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KULTURA NAS POVEZUJE / Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar obilježava 20. rođendan

Objavljeno

-

By

Božićni blagdani u Slovenskom kulturnom društvu Lipa Zadar na dosad najsadržajniji način  obilježavaju se promocijom Monografije SKD Lipa Zadar – prilikom 20. godina neprekidnog djelovanja društva. Autorice su dr. Barbara Riman i dr. Kristina Riman. 

Prigodnim programom obilježava se i Međunarodni dan ljudskih prava i to u restoranu GALIJA – Borik, ponedjeljak 15. prosinca  2025. u 17:30 sati.

KULTURNI PROGRAM: Glazbena skupina Ivan Harej i Zdenka Kallan Verbanac iz Slovenskog doma Bazovica Rijeka; polaznici dopunske nastave slovenskog jezika – odrasli i skupina djevojčica recitacije prigodnih pjesama.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu