Hrvatska
Mladi sve teže dolaze do nekretnine, ali rješenje je možda na vidiku
Jučer je ministar financija Marko Primorac upozorio da ukoliko imate ili podižete kredit pokušajte fiksirati kamatu, jer je kriza nepredvidiva. A tko uopće može podići kredit od mladih osoba i što je država ili lokalna vlast učinila da stambeno pa onda i demografsko pitanje u Hrvatskoj i Zagrebu bude pristupačnije za one koji još nemaju velika primanja?
Povoljni kvadrati za mlade u Zagrebu trebali bi se graditi u Podbrežju, i to 228 stanova za 700-injak mladih ljudi. Plan je da ih bude na još tri lokacije u širem gradskom središtu, a trebali bi omogućiti povoljniji najam.
A kako uopće mladi misle riješiti stambeno pitanje? Upitali smo one koji već rade jesu li razmišljali o osamostaljenju, ali i jesu li i plaće za mlade dovoljno velike za samostalan život.
“Razmišljam trenutno o najmu nekakvom, jer nisam baš nešto trenutno previše kreditno sposobna. Cijene su dosta visoke u usporedbi s prošlom godinom, a radim studentski posao”, rekla je jedna studentica iz Zagreba.
“Ne, ne dizat kredit ne bih iskreno. Uvijek mi je bilo fora biti solo, ali ne nije mi to još neki plan. Možete vi radit studentski posao i ići na faks pa zarađivat neku normalnu cifru, al je nemoguće zaraditi novce da se to uspije”, rekao je njezin kolega.
“Sve je skupo pa se ne isplati, radije onda putovat. Radim preko studentskog servisa, ali troškovi za život i plaćanje stanarine ne idu zajedno. ili jedno ili drugo”, smatra druga studentica.
Stručnjaci kažu da život po završetku fakulteta nosi premala primanja. Čak 75 posto njih dobiva manje od tisuću eura. Zbog toga su ili kreditno nesposobni ili ne mogu dobiti dovoljan iznos. U agencija za nekretnine kažu – rješenje je u subvencijama lokalnih vlasti koje bi stabilizirale tržište.
Mladi najviše traže jednosobne i dvosobne stanove. Naravno, to ovisi o njihovoj kreditnoj sposobnosti i većinom su od 100 do 120 tisuća eura vrijednosti nekretnine koje traže. Mi pozdravljamo bilo kakvu pomoć za mlade, nismo imali još iskustva s takvima, ali povoljniji najmovi definitivno bi utjecali na tržište kao takvo”, rekao je jedan agent za nekretnine.
Isto misli i mladi odvjetnik i otac malog djeteta Ivan Batinić koji je godine proveo u najmu. Cijene su sve više, tržište nije regulirano, a iako je uspio uštedjeti to neće biti dovoljno za kupnju kuće.
“Tu je nužan ipak stambeni kredit bez obzira što u mojoj situaciji radimo i supruga i ja. To nije dovoljno sa sadašnjim cijenama da uz 10-15 godišnji ratu imate znatniju svotu novca da možete isplatiti veći dio nekretnine” kaže Batinić.
Predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK, Dubravko Ranilović, kaže da su cijene na tržištu trenutno na vrhuncu i vjerojatno će se usporiti, iako su one tražene puno veće od realiziranih.
“Mislim da je izgledna opcija da ćemo mi morati napraviti nekakve oblike najma gdje je jako bitna ta lokalna uprava gdje će određenim kategorijama ljudi moći osigurati stanovanje, posebice mladim ljudima da se ne moraju brinuti ili da će izaći za 7 mjeseci van, planirati poslovne želje, ali i obitelji, što osobito u ovoj demografskoj situaciji koja nije baš bajna bi sigurno pomoglo”, rekao je Ranilović.
Dakle sve vezano uz mlade i nekretnine upućuje na ono čime je mladi kupac i zaključio svoj razgovor. “Teško ćemo mi kroz neki kraći period i bez neke politike koja bi sustavno regulirala takve poticaje doći do neke razine da se tržište stabilizira”, rekao je Batinić.
I dok je Zagreb napravio barem prvi korak u realizaciji ideje, ostaje za vidjeti hoće li se i ostali gradovi i općine pa onda i država, povesti za tim primjerom.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







