Najmoprimci koji ostvare pravo na priuštivi najam, najamninu će plaćati APN-u, a razlika između priuštive najamnine i lokalne medijalne cijene najma podmirivat će se iz državnog proračuna.

Agencija za promet i posredovanje nekretninama (APN) će u srijedu 15. travnja objaviti javni poziv za potencijalne najmoprimce koji će konkurirati za stanove privatnih vlasnika ustupljenih na upravljanje državi, najavio je ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u Hrvatskom saboru predstavljajući konačni prijedlog zakona o priuštivom stanovanju.

APN je u prosincu prošle godine objavio javni poziv za vlasnike stanova, praznih najmanje dvije godine, da ih ustupe u program dugoročnog najma, a zauzvrat će im država u dvije rate isplatiti naknadu koja odgovara medijalnoj cijeni najma stambene nekretnine, pri čemu APN na sebe preuzima sve odnose s budućim najmoprimcima.

Najam se plaća APN-u

Prva rata u visini 60 posto ukupne naknade za cijelo razdoblje trajanja ugovora vlasnicima će se isplatiti odmah nakon potpisivanja ugovora i predaje nekretnine u posjed APN-a, dok će se druga rata isplatiti nakon polovice ugovorenog razdoblja korištenja nekretnine uz prethodno usklađenje naknade s tržišnim kretanjima. U Ministarstvu graditeljstva navode primjer stana u Zagrebu od 65 četvornih metara koji bi bio dan u najam na šest godina. Vlasnik bi tako ukupno mogao dobiti 50 tisuća eura, od čega 31 tisuću eura odmah, a ostatak nakon tri godine, piše Novi list.

Podsjetimo, za program priuštivog najma prijavljeno je 958 stanova, a najviše nekretnina ponuđeno je u Zagrebu (346), Primorsko-goranskoj županiji (70), Osječko-baranjskoj (63), Sisačko-moslavačkoj (63) i Zagrebačkoj županiji (47). Od velikih gradova, nakon Zagreba, najveći broj prijava dolazi iz Osijeka (37), Karlovca (35) i Rijeke (34).

– Netko je rekao da je to malo, međutim jedna Poljska koja je 13 puta veća od Hrvatske po broju stanovnika, je kroz ovaj vid najma u godinu dana podigla na tržište oko 350 stambenih jedinica, kazao je Bačić u saborskoj raspravi.

Najmoprimci koji ostvare pravo na priuštivi najam, najamninu će plaćati APN-u, a razlika između priuštive najamnine i lokalne medijalne cijene najma podmirivat će se iz državnog proračuna.

Kod priuštivog najma stanova uvest će se sustav bodovanja za najmoprimce, a bodovi će se dodijeljivati na temelju različitih socijalnih, ekonomskih i osobnih okolnosti, uključujući visinu mjesečnih prihoda, broj članova uže obitelji, mjesto prebivališta, broj djece, životnu dob, razinu obrazovanja, zdravstveno stanje, stupanj invaliditeta te potrebe za deficitarnim zanimanjima na području dotične lokalne jedinice. Tako će, primjerice, više bodova ostvariti obitelji s nižim primanjima, većim brojem članova kućanstva, samohrani roditeji, osobe s invaliditetom ili one obitelji koje imaju djecu s teškoćama u razvoju.

Lista prvenstva

Prednost će se dati i osobama koje dulje prebivaju na području jedinice lokalne samouprave, kao i onima višeg stupnja obrazovanja te mlađim osobama s ciljem poticanja stambene stabilnosti mladih. U slučaju jednakog broja bodova, prednost će imati osobe iz posebno osjetljivih skupina.

Program provodi APN, dok jedinice lokalne samouprave dostavljaju podatke o potrebama na svom području i popise deficitarnih zanimanja, na temelju čega će APN objavljivati javne pozive. Kod javnog poziva za najmoprimce APN će utvrditi listu raspoloživih stambenih jedinica i formirati listu prvenstva, a rangiranje će se provoditi prema spomenutim kriterijima koji će se bodovati prilikom prijave.

Najmoprimci moraju dostaviti presliku vjenčanog lista, izjavu o postojanju izvanbračne zajednice, potvrdu Porezne uprave o visini dohotka i primitaka u prethodnoj godini za najmoprimca i članove uže obitelji, izjavu najmoprimca da on i članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu stambenu nekretninu na području Republike Hrvatske i inozemstva.

Za ostvarivanje dodatnih bodova i prednosti treba dostaviti rodne listove za djecu, dokaz o redovnom školovanju djece, dokaze o uzdržavanim članovima uže obitelji te dokaz o stručnoj spremi, zatim rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o utvrđenom stupnju invaliditeta, potvrdu nadležnog tijela državne uprave o statusu hrvatskog branitelja.