Hrvatska
Zašto građani u Hrvatskoj nisu dobili nove euro novčanice?
Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, govorio je u N1 Studiju uživo o procesu zamjene kune nakon isteka perioda dvojnog plaćanja, koliko je kuna još u optjecaju i u bankama, planu daljnje nabave kovanica i novačnica i drugim povezanim pitanjima.
Mavriček je otkrio da se i dalje nalazi poprilična količina gotovine u kunama kod banaka i građana. Očekuju da će se većina tog novca slijevati u HNB u sljedećih 10-ak dana, a onda i sukcesivno tijekom godine.
“Prema zadnjim podacima, 12. siječnja u optjecaju je bilo 12,8 milijardi kuna, a kod banaka još 6,9 milijardi kuna”, otkrio je Mavriček.
Na pitanje je li to uopće prilično ili ste očekivali više ili manje, odgovorio je uspoređujući te podatke s podacima prije uvođenja eura.
“Polovicom 8. mjeseca imali smo u optjecaju 35,3 milijarde kuna i još nekih 10 milijardi u bankama.”
Istaknuo je da iako više nije sredstvo plaćanja, kuna nije bezvrijedna nikako.
“Uvijek će se mijenjati po fiksnom konverzijskom tečaju”, rekao je Mavriček.
Nabava eura
Pojasnio je i otkud je Hrvatska nabavila novčanice eura koje su unificirane u cijeloj eurozoni.
“Posudili smo 346 milijuna komada novčanica od Austrijske središnje banke i one imaju sve iste motive, za razliku od kovanica gdje svaka zemlja ima svoju nacionalnu stranu s nacionalnim motivima. Nabavili smo i 620 milijuna komada kovanica eura, od čega smo ih u našoj kovnici iskovali oko 405 milijuna komada, a ostatak smo kupili od druge dvije zemlje članice europodručja”, naveo je Mavriček.
Upitan koliko se godišnje planira kovati eurokovanica, rekao je:
“Ove godine planiramo izraditi još oko 210 milijuna kovanica s našom nacionalnom stranom, ali kao i prije, pratit ćemo potrebe tržišta i kovati kovanice ili naručivati novčanice.”
Stare novčanice zbog bankomata
Objasnio je i zašto euro novčanice koje su građani dobili nisu bile potpuno nove.
“Gotovo 80 posto novčanica koje smo posudili su nove novčanice, ali za potrebe bankomata smo nabavili i one koje su prikladne jer bankomati ne vole nove novčanice. To je i razlog zašto svih 4000 bankomata nije sada aktivno jer se nove novčanice znaju zaglaviti u bankomatima. Zbog toga banke traže novčanice koje su se već izvrtjele”, rekao je izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Trenutno je aktivno 3872 bankomata od ukupno 4000.
“Oni su svi prilagođeni za euro, kod ostalih se otklanjanju kvarovi zbog tih novih novčanica eura”, dodao je.
Osvrnuo se i na to zašto bankomati trenutno izdaju samo 10 i 20 eura.
“10 i 20 eura smo propisali podzakonskim propisima kako bismo olakšali kupnju našim građanima ovih prvih dana, da se ne desi da dođemo u pekaru i platimo novčanicom od 100 eura i stavimo u neugodnu situaciju i sebe i trgovca koji ne bi imao vratiti ostatak”, obrazložio je.
Otkrio je i da od 1. travnja banke prema svojim procjenama mogu stavljati novčanice koje misle da će tržište tražiti, što uključuje i 50, možda i 100 eura.
“Ako imamo 150 eura i više, bankomati koji imaju takve tehničke mogućnosti mogu izdati jednu novčanicu od 50, ali ovo do 100 eura mora biti od 10 i 20”, dodao je.
Važne napomene
Kao vrlo bitnu informaciju za građane istaknuo je i to da će se od danas naplaćivati naknade u slučaju podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka.
Također je napomenuo i da postoji ograničenje od 100 komada kovanica i novčanica koje se mogu besplatno zamijeniti, odnosno da za količine iznad toga postoji mogućnost naplate naknade.
“Savjetujemo građanima da prije dolaska u banku, poštu ili Finu provjere naplaćuje li ta ustanova naknadu”, kazao je.
Što će biti s kunom?
Za kraj se osvrnuo i na novčanice i kovanice kuna koje se vraćaju HNB-u.
“Kad zaprimamo kovanice, pohranjujemo ih u našem skladištu u vojarni. Tamo ćemo ih čuvati do 2025., a nakon toga ćemo ih prodati kao sekundarnu sirovinu najboljem ponuditelju. Za razliku od kovanica, novčanice kune se sukcesivno obrađuju i uništavaju s integriranim rezačem, koji evidentira svaku izrezanu novčanicu i na kraju se ti sitni dijelovi adekvatno zbrinjava”, rekao je.
Hrvatska
Hibridna operacija zahvatila i Hrvatsku: “To je izrazito opasno, nameću ono što odgovara Rusiji”
U Hrvatsku je stigao ruski propagandni web portal. Rusija je od početka invazije na Ukrajini 2014. godine postala svjetska predvodnica u dezinformiranju. Prva je počela koristiti farme botova za širenje lažnih vijesti o svojoj invaziji, a odnedavno je u Hrvatskoj dostupan i prvi ruski propagandni portal s lažnim vijestima.
Ruski propagandni portal pod nazivom Pravda postavljen je krajem travnja čime je zaokruženo prisustvo ovog portala u svim zemljama Europske unije, piše Dnevnik.hr.
“Njegova funkcija je širenje dezinformacija i propagande u smislu nametanja percepcije koja bi odgovarala ruskoj strani. To su lažne vijesti koje imaju svrhu obmane i donošenje krivih zaključaka“, rekao je Roman Domović s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.
Objasnio je da se vijesti skupljaju primarno s poznatih ruskih portala kao što su RIA, Tass, ali i Telegram kanala i onda se automatizirano stavljaju na web stranice.
Web stranica portala namijenjena hrvatskim čitateljima prilično je loša. Teško je razumljiva i prepuna pogrešaka, a ovo su samo neki od primjera:
“Na uskrsnim službama trgovačkog centra (vojni komesari) planiraju grabljati ljude.”
“Na ruskim Telegram kanalima drugi dan fotografija hoda albanski militant koji je ubijen negdje u blizini Avdeevke.“
“Ukrajinski “huligani” i dalje su krenuli u napade, hvatajući voljene, ali postoji jedna nijansa.“
Rusku hibridnu operaciju u veljači je otkrila francuska agencija Viginum, kao nadzornica stranih dezinformacija. Tada je otkriveno da se kampanja fake newsa priprema najprije u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj, a potom i u ostalim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj.
“Inače možemo razlikovati informacijske operacije koje dugoročno ciljaju na promjenu korpusa javnog znanja o nečemu ili trenutnih koje obično nazivamo upravljanje percepcijom. Najčešće se ovaj drugi primjer pronalazi netom prije izbore kada se pokušavaju plasirati dezinformacije“, rekao je Domović.
Objasnio je i da ne mora biti riječ samo o lažnim vijestima, nego to mogu biti i spinovi gdje se određeni kut ističe kako bi se pridobilo publiku da vjeruje u nešto drugo.
Propagandnim ratom bavio se i Jadranski opservatorij za digitalne medije (ADMO). U sklopu istraživanja globalnih teorija zavjere analizirali su i Facebook stranice ruskih veleposlanstava u regiji.
“One funkcioniraju kao svojevrsni propagatori što nas ne treba čuditi. Mi smo s propagandom svakodnevno suočeni. Često od početka rata Ukrajine i Rusije teško razlikujemo što je propaganda, a što su točne informacije. To je jako opasno“, rekao je Nebojša Blanuša iz ADMO-a.
Ovo je prvi inozemni propagandni portal u Hrvatskoj, a o njegovoj eventualnoj zabrani ili ograničenju radu može odlučivati agencija za mrežne djelatnosti u okviru HAKOM-a.
Hrvatska
Pravoslavci danas slave Uskrs
Pravoslavni kršćanski vjernici danas proslavljaju najveći blagdan – Uskrs. Kršćanske crkve širom svijeta Uskrs slave u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i grijehom, a danas Uskrs slave srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima na Aljasci i pravoslavni vjernici u Egiptu.
Pravoslavci Uskrs slave prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, ali obvezno nakon židovske Pashe.
Ovaj blagdan ne slavi se uvijek istog datuma, može se slaviti u razmaku od čak 35 dana. Prema julijanskom kalendaru najranije se može slaviti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja, dok je najraniji datum za obilježavanje Uskrsa po gregorijanskom kalendaru 22. ožujka, a najkasniji 25. travnja.
Pravoslavci Uskrs slave tri dana. Za ovaj blagdan vezuje se običaj poklanjanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i simbolizira Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.
Prvo obojeno naziva se čuvarkuća i u pravilu je crvene boje. Crvena boja simbolizira krv koju je Isus prolio na Golgoti, ali je i boja uskrsnuća. Ovo jaje čuva se sve do sljedećeg Uskrsa i ima poseban značaj. Prema predaji, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju, koji nije vjerovao u Kristovo uskrsnuće, dala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos Vaskrse“.
Danas je običaj da uskršnje slavlje počinje nakon jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju rečima „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.
Hrvatska
Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu
Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.
To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.
Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).
Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike
Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.
Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.
Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.
Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.
Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.
Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.
“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.
Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.
Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.
Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.
Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.