Connect with us

Hrvatska

Zašto građani u Hrvatskoj nisu dobili nove euro novčanice?

Objavljeno

-

Izvor : N1

Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, govorio je u N1 Studiju uživo o procesu zamjene kune nakon isteka perioda dvojnog plaćanja, koliko je kuna još u optjecaju i u bankama, planu daljnje nabave kovanica i novačnica i drugim povezanim pitanjima.

Mavriček je otkrio da se i dalje nalazi poprilična količina gotovine u kunama kod banaka i građana. Očekuju da će se većina tog novca slijevati u HNB u sljedećih 10-ak dana, a onda i sukcesivno tijekom godine.

“Prema zadnjim podacima, 12. siječnja u optjecaju je bilo 12,8 milijardi kuna, a kod banaka još 6,9 milijardi kuna”, otkrio je Mavriček.

Na pitanje je li to uopće prilično ili ste očekivali više ili manje, odgovorio je uspoređujući te podatke s podacima prije uvođenja eura.

“Polovicom 8. mjeseca imali smo u optjecaju 35,3 milijarde kuna i još nekih 10 milijardi u bankama.”

Istaknuo je da iako više nije sredstvo plaćanja, kuna nije bezvrijedna nikako.

“Uvijek će se mijenjati po fiksnom konverzijskom tečaju”, rekao je Mavriček.

Nabava eura

Pojasnio je i otkud je Hrvatska nabavila novčanice eura koje su unificirane u cijeloj eurozoni.

“Posudili smo 346 milijuna komada novčanica od Austrijske središnje banke i one imaju sve iste motive, za razliku od kovanica gdje svaka zemlja ima svoju nacionalnu stranu s nacionalnim motivima. Nabavili smo i 620 milijuna komada kovanica eura, od čega smo ih u našoj kovnici iskovali oko 405 milijuna komada, a ostatak smo kupili od druge dvije zemlje članice europodručja”, naveo je Mavriček.

Upitan koliko se godišnje planira kovati eurokovanica, rekao je:

“Ove godine planiramo izraditi još oko 210 milijuna kovanica s našom nacionalnom stranom, ali kao i prije, pratit ćemo potrebe tržišta i kovati kovanice ili naručivati novčanice.”

Stare novčanice zbog bankomata

Objasnio je i zašto euro novčanice koje su građani dobili nisu bile potpuno nove.

“Gotovo 80 posto novčanica koje smo posudili su nove novčanice, ali za potrebe bankomata smo nabavili i one koje su prikladne jer bankomati ne vole nove novčanice. To je i razlog zašto svih 4000 bankomata nije sada aktivno jer se nove novčanice znaju zaglaviti u bankomatima. Zbog toga banke traže novčanice koje su se već izvrtjele”, rekao je izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.

Trenutno je aktivno 3872 bankomata od ukupno 4000.

“Oni su svi prilagođeni za euro, kod ostalih se otklanjanju kvarovi zbog tih novih novčanica eura”, dodao je.

Osvrnuo se i na to zašto bankomati trenutno izdaju samo 10 i 20 eura.

“10 i 20 eura smo propisali podzakonskim propisima kako bismo olakšali kupnju našim građanima ovih prvih dana, da se ne desi da dođemo u pekaru i platimo novčanicom od 100 eura i stavimo u neugodnu situaciju i sebe i trgovca koji ne bi imao vratiti ostatak”, obrazložio je.

Otkrio je i da od 1. travnja banke prema svojim procjenama mogu stavljati novčanice koje misle da će tržište tražiti, što uključuje i 50, možda i 100 eura.

“Ako imamo 150 eura i više, bankomati koji imaju takve tehničke mogućnosti mogu izdati jednu novčanicu od 50, ali ovo do 100 eura mora biti od 10 i 20”, dodao je.

Važne napomene

Kao vrlo bitnu informaciju za građane istaknuo je i to da će se od danas naplaćivati naknade u slučaju podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka.

Također je napomenuo i da postoji ograničenje od 100 komada kovanica i novčanica koje se mogu besplatno zamijeniti, odnosno da za količine iznad toga postoji mogućnost naplate naknade.

“Savjetujemo građanima da prije dolaska u banku, poštu ili Finu provjere naplaćuje li ta ustanova naknadu”, kazao je.

Što će biti s kunom?

Za kraj se osvrnuo i na novčanice i kovanice kuna koje se vraćaju HNB-u.

“Kad zaprimamo kovanice, pohranjujemo ih u našem skladištu u vojarni. Tamo ćemo ih čuvati do 2025., a nakon toga ćemo ih prodati kao sekundarnu sirovinu najboljem ponuditelju. Za razliku od kovanica, novčanice kune se sukcesivno obrađuju i uništavaju s integriranim rezačem, koji evidentira svaku izrezanu novčanicu i na kraju se ti sitni dijelovi adekvatno zbrinjava”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Grobno mjesto u Hrvatskoj ne može se prodati, nego samo ustupiti. Evo kolike su cijene “ustupanja”

Objavljeno

-

By

Nedavno smo pisali o tome da u mnogim gradovima u Hrvatskoj, naročito onim velikima, nedostaje grobnih mjesta. Grobna mjesta postala su tražene nekretnine i neki su spremni platiti ih ne pitajući za cijenu.

Mnogi korisnici grobnih mjesta, znajući kakva je potražnja, ponekad traže vrtoglave iznose da ih prodaju. Točnije – da ih ustupe na korištenje.

Grobna mjesta u pravilu se nalaze na zemljištima koja su u vlasništu jedinica lokalne smaouprave pa se ne smiju prodavati, nego samo ugovorom ovjerenim kod javnog bilježnika ustupiti drugoj osobi na korištenje. Fizičke osobe mogu samo biti korisnici grobnih mjesta te vlasnici tzv. nadgrobnog uređaja koji čine nadgrobna ploča i spomenik te ograda groba.

“Na groblju više živih nego mrtvih”

Vedrana iz Zagreba ispričala nam je slučaj svoga oca kojeg nije htjela izlagati publicitetu pa mu nije spomenula ime niti rekla odakle je. On se prije nekoliko godina vratio iz Njemačke, gdje je desetljećima radio, u svoje rodno selo pored jednog manjeg grada u središnjoj Hrvatskoj.

“Imao je ušteđenog novca. Kuću je već ranije sagradio i prvo što je želio učiniti nakon povratka bilo je da sebi i mami osigura grobnicu kako mi, njihova djeca, ne bi morali brinuti o tome. No ispostavilo se da na mjesnom groblju nema više nijedno grobno mjesto za kupiti jer su ih ljudi već sva pokupovali. I to sve živi ljudi, poput mojih roditelja. Više od polovice groblja zauzimale su prazne grobnice. Tamo je na groblju, da tako kažem, bilo više živih nego mrtvih. Uklesali su imena, stavili svoje slike na nadgrobne ploče i čekali da umru”, kazala nam je.

Kada se može ustupiti grobno mjesto?

Komunalno poduzeće iz obližnjeg grada, koje održava i brine o tom seoskom groblju, nije moglo izaći u susret njenim roditeljima. Mogli su im jedino jamčiti, što i moraju po zakonu, da će im kad umru osigurati ukopno mjesto.

“Otac je nudio nekima da otkupi njihova grobna mjesta, ali nitko nije htio. Svi su puno uložili da si urede grobna mjesta. Na kraju je u tom obližnjem gradu uspio naći grobnicu. Kupio ju je od nekih ljudi za 2.000 eura. Mislim da je previše dao. To zapravo nije bila prava kupovina, kao kad se kupuje stan ili kuća, nego ugovor o ustupanju”, ispričala nam je Vedrana.

U pravilnicima koji su za sva groblja u Hrvatskoj uglavnom isti, stoji da korisnik može ustupiti korištenje grobnog mjesta ako na jednom od groblja na području grada ili općine ima drugi grob na korištenju, ako više korisnika (sukorisnika) ima pravo korištenja grobnog mjesta koje se ustupa ili ako korisnik nema prijavljeno prebivalište na području tog grada ili općine.

Cijene grobnih mjesta u Zagrebu

U Zagrebu, prema važećem cjeniku tržišnih usluga Gradskih groblja, cijena grobnog mjesta najviša je na glavnom i najvećem groblju, Mirogoju. Tamo su najskuplja grobna mjesta u I. zoni odnosno u Velikoj arkadi ili kapeli – 12.276 eura s uključenim PDV-om, a najjeftinija su u VI. zoni – 1.866 eura. Grobno mjesto za ugradbu kazete košta 613 eura, a mjesto u kolumbarijskoj niši 920 eura. Dodjela grobnog mjesta prije nastale potrebe za ukopom košta 1.244 eura.

Na zagrebačkom groblju Miroševac grobna mjesta, ovisno o zoni u kojoj se nalaze, koštaju od 1.244 do 2.488 eura, dok se na trećem velikom zagrebačkom groblju, Markovom polju, cijene grobnih mjesta kreću od 331 do 1.244 eura.

Najskuplja grobnica u oglasima – 80.000 eura

Na najvećim domaćim online oglasnicima ukupno se nudi nekoliko stotina grobnih mjesta i grobnica diljem Hrvatske. Najskuplje smo našli na Njuškalu, a prodaje se na Boninovu, gradskom groblju u Dubrovniku, za 80.000 eura.

Nekoliko grobnica na atraktivnim mjestima zagrebačkog Mirogoja prodaje se po cijenama od 50.000 do 75.000 eura. U Rijeci, na gradskim grobljima Kozala i Trsat, nudi se nekoliko grobnica po cijenama od otprilike 30.000 eura.

U ponudi na internetskim oglasnicima najviše je grobnih mjesta u rasponu cijena od 5.000 do 15.000 eura. Većinom se prodaju u Zagrebu (Mirogoj ili Miroševac), Rijeci, na splitskom Lovrincu, u Varaždinu i Samoboru. U Osijeku su većinom jeftinija, između 1.000 i 3.000 eura (iako i tamo ima nekoliko grobnica skupljih od 10.000 eura), dok se u manjim mjestima grobna mjesta nude, zapravo ustupaju i po 300, 400 ili 500 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Kruži nova prijevara, a meta su roditelji: Ne odgovarajte na ovu poruku

Objavljeno

-

By

Na ovu poruku nikad ne odgovarajte, ostat ćete bez novca.

Ovih dana brojni roditelji uznemirili su se zbog SMS-ova koje su primili na svoj mobitel.

U poruci koji su primili neki čitatelji Dnevnika.hr piše: “Bok mama, ovo je moj novi broj telefona možeš li ga spremiti i poslati mi poruku putem whatsappa” a na kraju je dodan taj novi broj mobitela.

U drugom SMS-u piše: “Bok mama moj mobitel je strgan evo ti moj novi broj možeš mi poslati poruku na WhatsApp”, nakon čega je napisan taj novi broj.

Riječ je o lažnim SMS-ovima te je u pitanju još jedna prijevara putem mobilnih uređaja. U nastavku komunikacije prevaranti pokušavaju od roditelja izvući novac, a već su zabilježeni slučajevi kad su roditelji uplaćivali sredstva misleći da tako pomažu svom djetetu.

Policija savjetuje građane da budu oprezni u komunikaciji preko poruka i društvenih mreža kako ne bi postali žrtvom prijevare.

“Nikada nemojte ustupati svoje osobne podatke, kao ni informacije o bankovnim računima, broj PIN-a, lozinku, CVC brojeve za online bankarstvo osobama koje vam nisu poznate”, poručuje policija.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POČINJE UDARNI TURISTIČKI VIKEND / Pripremite se za najveće gužve…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pred nama je još jedan izazovni prometni vikend. Onima kojima moraju na put neće biti lako, no turistički djelatnici unatoč gužvama tvrde – za sada je lošije nego lani.

Najveće gužve očekuju se danas jer počinje udarni turistički vikend.

“Za domaće putnike svakako je savjet da se izbjegava subotnji dan za putnike prema moru i obrnuto. Nedjelja, veći dio prijepodneva uglavnom bude slabiji promet pa i nedjelja u jutarnjim satima svakako dobrodošla za putovanje kako u smjeru mora tako i za povratak u unutrašnjost”, savjetuje Irvin Filipović iz Informativnog centra HAK-a.

Većini je destinacija obala, pa kad se stigne na more na gužve se brzo zaboravi.

Jedan gost iz Slovačke koji ljetuje u Opatiji izjavio je kako je put vrijedio.

“Jako lijepo mjesto. Vraćam se ovdje svako dva tjedna. Ovo mi je treći put ovaj mjesec da sam ovdje. Opatija je moje najdraže mjesto”, rekao je.

Zadovoljni su gosti ali i turistički djelatnici iako je sezona krenula nešto sporije

„To smo zapravo i očekivali zbog Europskog prvenstva u nogometu a pogotovo s obzirom na to da su naši gosti najvećim udjelom iz Austrije i Njemačke”, rekla je Emma Superina iz Turističke zajednice Grada Opatije.

Gužve su se krenule stvarati i na trajektnim lukama. U splitskoj su gužve prema otocima krenule već jučer, a ovog će vikenda kroz nju proći preko 70 tisuća putnika.

“Kao i svaki vikend očekujemo uz redovite linije i dodatne linije. Već se počelo kako mi kažemo “kuhati”, jučer popodne. Nastavlja se danas, tako da svakako izvanredne linije očekujemo prema Supetru. Naravno pritisak je i iz Supetra prema Splitu”, rekla je Jelena Ivulić, koordinatorica Jadrolinije Split.

Smetaju li turistima cijene?

Gužve i visoke temperature gostima čini se ne smetaju, a cijene? Oni koji već nekoliko godina ljetuju na Jadranu itekako osjećaju porast.

“Cijene su previsoke za nas penzionere. Zato dođemo ovdje na pet dana, a ne kao prije na 10-15 dana”, rekla je umirovljenica Anne iz Francuske. Dodaje i kako ove godine rjeđe posjećuje kafiće i restorane jer je sve poskupilo.

“Očekujemo da će osmi biti malo bolji, a za sada definitivno slabije nego lani”, rekao je Martin Gašparović, konobar iz Crikvenice.

Gužve se stvaraju i u splitskoj zračnoj luci, premda iz luke kažu kako su na njih naviknuli. Ova će sezona, barem što se njih tiče, biti puno bolja od prijašnje.

“Prvih šest mjeseci zabilježili smo rast od 10-ak posto, u ovoj godini očekujemo promet od približno tri i pol milijuna putnika što je negdje četiri do pet  posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je zamjenik direktora Zračne luke Split, Pero Bilas.

A kao i svaku godinu, ako na more krećete u najavljenom udarnom vikendu, očekujte gužve i oboružajte se strpljenjem.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu