Svijet
Treba li zbilja brinuti zbog devine gripe? I što je to uopće?
Nakon što su se pojavila medijska nagađanja da su neki nogometaši u Kataru oboljeli od MERS-a, odnosno devine gripe, društvenim mrežama proširila se zabrinutost zbog MERS-CoV infekcije koja izaziva koronavirusni respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS). Dvojica francuskih igrača propustila su polufinale s Marokom, a bolest je sad poharala i trećeg igrača, no izbornik Didier Deschamps istaknuo je da se najvjerojatnije radi o prehladi jer su zbog klimatizacije razlike u temperaturama u Kataru strašno velike. Unatoč tome što potvrde bolesti nema, pojam MERS popularan je na Twitteru i drugim mrežama, a o njemu su se raspisali i brojni svjetski mediji.
Širi li se doista koronavirus koji uzrokuje MERS među ljudima koji su posjetili Katar u vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva? Ili se ne ponaša jednako kao koronavirus koji uzrokuje covid-19? I kakve to veze ima s devinom gripom?
Britanski tabloidi objavili su članke u kojima spominju da je Agencija za zdravstvenu sigurnost Velike Britanije (HSA) izdala priopćenje u kojem napominju da bi “liječnici i zdravstveni djelatnici trebali biti posebno svjesni mogućnosti prijenosa MERS-a po povratku putnika sa Svjetskog prvenstva”, kao i da je upozorenje izdalo australsko ministarstvo zdravstva u kojem stoji da “svi koji putuju na Bliski istok, uključujući putnike koji se vraćaju iz Katara, budu na oprezu od MERS-a”.
Međutim, “posebno svjesni” i “biti na oprezu” još uvijek ne znači da postoje zabilježeni slučajevi zbog kojih bi trebala rasti zabrinutost. Kao što mogućnost da vam se otkopčaju hlače i padnu na koljena ne znači i da su već na koljenima, a vi izloženi znatiželjnim pogledima, slikovito piše Forbes. Zasad nema nijedan potvrđeni slučaj MERS-a dijagnosticiran među osobama koje su bile na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru.
Potvrdio nam je to i epidemiolog Bernard Kaić koji je rekao: “Iz pouzdanih, stručnih izvora (poput primjerice ECDC-a koji prati zdravstveno stanje sudionika i gledatelja na Svjetskom prvenstvu) nema informacija o tome da su nogometaši ili gledatelji oboljeli od MERS-a.”
Pokazuje to i posljednji izvještaj ECDC-a od 10. prosinca. “Nema novih prijavljenih slučajeva MERS-CoV-a u Kataru. Sveukupno je od 2012. u Kataru zabilježeno 25 slučajeva. Globalno je od 2012. detektirano više od 2.600 slučajeva, najviše u Saudijskoj Arabiji”, napisali su u izvještaju. Ipak, ECDC upozorava na masovna okupljanja: “Kao što je često slučaj s masovnim okupljanjima, posjetitelji Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru mogu imati povećani rizik od gastrointestinalnih bolesti i infekcija koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Stoga se putnicima iz EU-a savjetuje cijepljenje prema nacionalnom programu, protiv sezonalne gripe kao i booster doza protiv covida-19.” Osim toga, preporučuju uobičajene mjere opreza i higijene, kupovanje flaširane vode za piće, konzumaciju posve kuhane, ne sirove hrane i pažljivo pranje voća i povrća prije konzumacije.
Na zabrinutost koja se bez razloga proširila društvenim mrežama, reagirala je i virologinja Angela Rasmussen sa Sveučilišta Saskatchewan u Kanadi koja je na Twitteru u srijedu napisala da, koliko zna, nijedan slučaj nije povezan s nogometnim prvenstvom.
“MERS je treći dan zaredom jedan od najpopularnijih pojmova u pretrazi Twittera pa ću još jednom ponoviti – koliko znam – nema nijednog slučaja povezanog sa Svjetskim prvenstvom. Mislim da nema ni sumnjivih slučajeva osim usmene predaje “čuo sam ljude kako kašlju”. Premda se zbog MERS-CoV-a uvijek treba brinuti, ove konkretne brige su izmišljene”, napisala je.
I dok se jedan tip koronavirusa, onaj koji uzrokuje covid-19, nemilo širio populacijom u različitim dijelovima svijeta natjeravši čitave gradove i regije da se zatvore u karantene, nema nikakvog dokaza da se MERS-CoV, koji je potpuno drugi tip koronavirusa, može širiti ili da se širi na isti način.
Čemu onda tolika panika oko MERS-a?
Velik dio problema vjerojatno leži u činjenici što prvi dio naziva bolesti (ME) označava upravo Bliski istok, a Katar se nalazi upravo ondje. Katar je imao slučajeve MERS-a, no sve zajedno 28 zabilježenih, a to čini incidenciju od 1,7 na milijun ljudi. S tim podacima MERS se nikako ne može smatrati posve uobičajenim čak ni u Kataru. No, u svibnju je WHO objavio da su u prvih pet mjeseci ove godine u toj zemlji zabilježena dva smrtna slučajeva od MERS-a, no kod obojice muškaraca dokazano je da su pili sirovo devino mlijeko 14 dana prije prvih simptoma.
Od travnja 2012., kada su registrirani prvi oboljeli s MERS-CoV infekcijom, pa do 15. lipnja 2015. zabilježeno je 1.335 slučajeva od kojih 508 sa smrtnim ishodom. Najviše je slučajeva do danas registrirano u Saudijskoj Arabiji. Britanski zavod za javno zdravstvo NHS izdao je upozorenje polovicom prosinca vezano uz MERS, ali odnosi se na sve putnike u bliskoistočne zemlje, posebno u vrijeme blagdana i gužvi.
Od početka epidemije većina oboljelih su sekundarni slučajevi pri čemu je glavnina zaražena u sklopu prijenosa MERS-CoV infekcije unutar zdravstvenih ustanova (djelatnici, pacijenti, posjetitelji), ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Prema saznanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) MERS-CoV se ne prenosi lako s čovjeka na čovjeka bez bliskog kontakta kakav se primjerice događa tijekom skrbi za bolesnika bez adekvatne zaštite te za sada nema dokaza o uspostavi održivog prijenosa virusa s osobe na osobu u široj zajednici (tj. izvan zdravstvenih ustanova). WHO je zaključio da su postojali propusti u pridržavanju mjera sprečavanja infekcija u bolnicama u Saudijskoj Arabiji i to je uzrokovalo širenje infekcije.
Još jedan razlog zašto je MERS sad dobio toliku pažnju jest članak objavljen u znanstvenom časopisu New Microbes and New Infections pod naslovom “Rizici od infekcija povezanih sa Svjetskim nogometnim prvenstvom u Kataru”, i to neposredno pred početak prvenstva, a gdje se spominje rizik od zaraze MERS-om. U članku upozoravaju da bi “ljudi slabog imuniteta i koji su u opasnosti od razvoja teških bolesti trebali izbjegavati kontakte s devama, piti sirovo devino mlijeko ili urin, kao i sirovo devino meso”. To svakako naglašava činjenicu da su osobe koje su se zarazile MERS-CoV-om bile u nekom kontaktu s devama.
Zašto devina gripa?
Odatle i naziv za bolest – devina gripa. Nadimak, naravno, nije pretjerano točan jer MERS nema nikakve veze s gripom. To nije ptičja niti svinjska gripa, a i bolest ne uzrokuje virus gripe. Virus čak najvjerojatnije i ne potječe od deva već šišmiša, no oni su im ga mogli prenijeti. Istraživanja u ovih nekoliko godina otkrila su postojanje virusa kod deva u nekoliko zemalja Bliskog istoka, Afrike i Azije.
Prijenos s čovjeka na čovjeka je moguć, a dosadašnja su iskustva pokazala da se to najčešće događa u zdravstvenim ustanovama i ustanovama za njegu starijih. Ipak, do danas se MERS-CoV-2 nije pokazao ni blizu zarazan kao SARS-CoV-2.
Premda su najčešći simptomi MERS-a povišena tjelesna temperatura, kašalj i kratkoća daha, zaraženost i zaraznost ne znači odmah i simptome. Kao i kod SARS-CoV-2, odnosno covida-19, gripe i drugih respiratornih virusa MERS-CoV-2 mogu širiti i zaražene asimptomatske osobe.
No, MERS-CoV-2 nosi svoje rizike. Primjerice, često se pretvara u upalu pluća. Mogući su i gastrointestinalni problemi poput proljeva. MERS može ostaviti teške posljedice na starije osobe, osobe s kroničnim bolestima i one sa slabim imunološkim sustavom. Osobe koje već boluju od teških bolesti mogu nakon zaraze ovim virusom imati ozbiljne respiratorne probleme koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju.
Nažalost, za MERS ne postoje učinkovita cjepiva.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 35 posto pacijenata s MERS-CoV-om je umrlo. No, napominju da bi ta brojka mogla biti previsoka jer svi zaraženi nisu bili testirani, a time ni detektirani.
Zaključak svega je da doista nema razloga ponovno početi skupljati toaletni papir kao ni brinuti oko širenja MERS-a. Ako se nešto širi Twitterom, ne znači da će se proširiti u stvarnom životu.
Svijet
Dva zabrinjavajuća incidenta: Zašto pucaju prozori na avionima?
Nakon dva nedavna incidenta u Europi ponovno se otvorilo pitanje koliko su sigurni prozori na putničkim zrakoplovima i zbog čega uopće dolazi do njihova pucanja.
Nakon slučaja na letu Ryanaira 10. srpnja, kada je državljanin Srbije Ljubiša Karović ozlijeđen nakon oštećenja prozora na letu iz Soluna za Memmingen, još jedan zrakoplov morao je prisilno sletjeti. Riječ je o letjelici kompanije Norwegian Air Shuttle koja je 27. srpnja, na letu iz Osla za Dubrovnik, sletjela u Beč zbog napuklog prozora u pilotskoj kabini.
Iz kompanije su priopćili da je na prednjem prozoru kokpita uočena pukotina, zbog čega su piloti iz predostrožnosti odlučili prekinuti let i sigurno sletjeti. U incidentu nitko nije ozlijeđen, prenosi Nova.rs.
Zašto dolazi do pucanja prozora?
Predsjednik Norveške organizacije zrakoplovnih tehničara Jan Skogset objašnjava da su prozori u kokpitu izrađeni od više slojeva stakla i plastike, zbog čega su iznimno debeli i otporni.
Najčešće strada samo vanjski sloj, dok unutarnji ostaje neoštećen pa takva oštećenja ne moraju odmah ugroziti sigurnost leta. Ipak, svaki slučaj zahtijeva detaljnu provjeru i procjenu stručnjaka.
Među najčešćim uzrocima pucanja navode se sudari s pticama ili drugim predmetima, kao i problemi sa sustavom grijanja prozora. Prozori kokpita imaju ugrađeno grijanje koje sprječava stvaranje leda i povećava njihovu otpornost. Ako taj sustav ne funkcionira kako treba, povećava se rizik od nastanka pukotina.
Prozori u putničkoj kabini pucaju znatno rjeđe
Zrakoplovni inženjer Slobodan Kolaček, koji je gotovo četiri desetljeća radio u JAT Tehnici na održavanju zrakoplova i analizi kvarova, rekao je za BBC na srpskom da su oštećenja prozora u putničkoj kabini vrlo rijetka.
Kako objašnjava, prozori se redovito pregledavaju i mijenjaju ako se primijete znakovi trošenja, poput ljuštenja ili zamućenja materijala. Vanjski dio prozora predstavlja nosivi element konstrukcije, dok je unutarnja ploča uglavnom dekorativna.
Prema njegovim riječima, do pucanja putničkog prozora može doći uslijed udara stranog tijela, jakih turbulencija ili zamora materijala izazvanog dugotrajnim opterećenjem konstrukcije zrakoplova.
Što se dogodilo na letu za Dubrovnik?
Zrakoplov Boeing 737-800, star manje od 12 godina, poletio je iz Osla prema Dubrovniku, no tijekom leta posada je primijetila pukotinu na prozoru kokpita.
Iz predostrožnosti donesena je odluka o izvanrednom slijetanju u Beč, gdje je zrakoplov sigurno prizemljen.
Incident s Ryanairom
Mnogo ozbiljniji bio je incident na letu Ryanaira iz Soluna za Memmingen 10. srpnja.
Prema navodima grčkih medija, dio koji se odvojio s motora udario je u prozor pokraj sjedala Ljubiše Karovića. Njegova supruga Svetlana Grković Maksimović ispričala je za Novu da je nakon snažnog praska došlo do nagle dekompresije, a njezin suprug djelomično je bio izvučen kroz otvor nastao nakon oštećenja prozora.
Zrakoplov se ubrzo vratio u Solun i sigurno sletio, dok je Ryanair priopćio da je motor prethodno prošao redoviti servis i remont.
Poznati slučajevi iz prošlosti
Pucanje prozora na zrakoplovima rijetka je, ali ne i nepoznata pojava.
Jedan od najpoznatijih incidenata dogodio se 1990. godine na letu British Airwaysa, kada je puknuo prozor kokpita, a kapetan Timothy Lancaster djelomično je bio izvučen iz letjelice na velikoj visini. Zahvaljujući brzoj reakciji posade, preživio je.
Godine 2018. na letu kompanije Southwest Airlines eksplodirao je motor, a njegovi su dijelovi razbili prozor. Jedna putnica djelomično je bila izvučena iz zrakoplova te je kasnije preminula od zadobivenih ozljeda.
Među poznatim slučajevima je i incident iz 2005. godine, kada se privatni zrakoplov Oprah Winfrey morao vratiti u zračnu luku nakon što je ptica oštetila prozor kokpita. Dvije godine kasnije u Denveru je u kratkom razdoblju zabilježeno čak 14 slučajeva pucanja prozora na različitim zrakoplovima, a istraga je pokazala da su uzrok bili udari stranih predmeta, uz doprinos vrlo hladnog vremena i jakog vjetra.
Svijet
ZABRINJAVAJUĆI TREND / Matičnu državu napustilo bi čak devet od deset Europljana: Evo gdje bi voljeli živjeti
Gotovo polovica stanovnika Francuske, Njemačke, Italije i Ujedinjene Kraljevine očekuje da će u nekom trenutku života živjeti u drugoj državi, pokazalo je novo istraživanje provedeno na uzorku od 2000 odraslih osoba.
Anketu je za digitalnu osiguravateljsku tvrtku Feather provela istraživačka agencija, a rezultati pokazuju da je kriza troškova života glavni razlog zbog kojeg mnogi razmišljaju o preseljenju u inozemstvo. To je navelo 53 posto Britanaca, 48 posto Francuza, 43 posto Nijemaca i 32 posto Talijana.
U svakoj od četiri zemlje ispitano je po 500 odraslih osoba, a tek jedan od deset ispitanika rekao je da sigurno ne bi preselio u drugu državu, prenosi Euronews.
Iako se omiljene destinacije razlikuju od zemlje do zemlje, Španjolska se pokazala kao najpoželjniji izbor među ispitanicima.
Kanada kao najpoželjnija
Britanci i Talijani najčešće su odabrali upravo Španjolsku kao zemlju u kojoj bi željeli živjeti. Za nju se izjasnilo 24 posto Britanaca i 20 posto Talijana. Španjolska je bila i drugi najpopularniji izbor među Francuzima i Nijemcima, pri čemu ju je odabralo 16 posto Francuza i 12 posto Nijemaca.
Francuzi su kao najpoželjniju destinaciju izdvojili Kanadu, koju je odabralo 17 posto ispitanika, dok je Italija zauzela drugo mjesto s 14 posto glasova.
Nijemci pritom uglavnom ne planiraju seliti daleko od kuće. Njih 17 posto odabralo je Austriju, dok su Španjolska i Švicarska podijelile drugo mjesto s po 12 posto.
Britanci su, s druge strane, spremniji na preseljenje na drugi kraj svijeta. Australiju je odabralo 19 posto ispitanika, Kanadu 15 posto, a Novi Zeland deset posto.
Iako se Dubai često spominje kao jedno od najpopularnijih odredišta za iseljenike, samo tri posto Britanaca navelo je da razmišlja o preseljenju ondje. Autori istraživanja napominju da je anketa provedena krajem lipnja te smatraju da su na rezultate vjerojatno utjecali iranski napadi na Ujedinjene Arapske Emirate tijekom prethodnih mjeseci.
U usponu je fenomen “semi-pata”
U sklopu istraživanja Feather je razgovarao i s putopisnom stručnjakinjom Holly Rubenstein, voditeljicom podcasta The Travel Diaries, koja smatra da se tradicionalni način života iseljenika mijenja.
“Nova verzija takvog života mnogo je fleksibilnija. Ljudi provedu šest mjeseci na jednom mjestu, rade na daljinu, isprobavaju određeni stil života i stvaraju veze na više različitih lokacija”, kaže Rubenstein.
Dodaje da će generacija Alpha odrastati uz rad i komunikaciju na daljinu kao nešto sasvim uobičajeno.
“Njima karijera, prijateljstva i identitet više neće biti vezani uz samo jedno mjesto”, zaključila je.
Svijet
Uskoro novi izgled novčanica eura. Ovo su prijedlozi
Europska središnja banka (ECB) predstavila je u četvrtak prijedloge dizajna koji su ušli u uži izbor za novu seriju euronovčanica te pokrenula javno savjetovanje u kojem poziva građane diljem Europe da iznesu svoje mišljenje.
Prijedlozi se temelje na dvjema temama – „Europska kultura” i „Rijeke i ptice” – te motivima odabranima za njihovo prikazivanje.
„Euronovčanice nisu samo sredstvo plaćanja – one su jedan od najopipljivijih izraza Europe”, izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde. „Dizajnom koji spaja ljepotu i značenje dodatno će učvrstiti naš zajednički identitet.”
Stiglo više od 1.200 prijava
Prijedlozi koji su ušli u uži izbor rezultat su natječaja za dizajn provedenog na razini Europske unije. Zaprimljeno je više od 1.200 prijava grafičkih dizajnera, a njih 25 pozvano je da izradi prijedloge za jednu ili obje teme. Neovisni žiri, sastavljen od 21 stručnjaka iz područja grafičkog dizajna, komunikacija, neuroznanosti i povijesti, koje su nominirale središnje banke država europodručja, odabrao je deset prijedloga.
Sada su svi građani Europe pozvani da daju svoje mišljenje, nakon što je Upravno vijeće ECB-a odlučilo provesti internetsku anketu o tih deset prijedloga. Javno savjetovanje bit će otvoreno do 21. rujna 2026. Paralelno će neovisna istraživačka tvrtka provesti zasebno istraživanje s istim pitanjima na reprezentativnom uzorku građana europodručja.
ECB će objaviti izvješće o rezultatima oba istraživanja nakon što bude odabran konačni koncept dizajna. Povratne informacije građana ključan su dio uključivog pristupa Eurosustava kojim se želi osigurati da se u obzir uzmu stavovi ljudi iz cijele Europe.
Odluka krajem godine
Očekuje se da će Upravno vijeće ECB-a donijeti konačnu odluku o novom dizajnu novčanica krajem ove godine. Odluka će se temeljiti na više elemenata, uključujući zaključke žirija natječaja za dizajn, tehničku procjenu te rezultate dvaju istraživanja.
Odabrani dizajn potom će proći daljnji razvoj i testiranja prije početka proizvodnje. Očekuje se da će nove euronovčanice ući u optjecaj u godinama koje slijede. Novčanice iz postojećih serija zadržat će svoju vrijednost i nastavit će biti u optjecaju zajedno s novima. Bit će to prvi potpuni redizajn euronovčanica od njihova uvođenja 2002. godine.
„Redizajn euronovčanica dio je dugoročnih nastojanja Eurosustava da gotovina ostane sigurno, učinkovito i građanima blisko sredstvo plaćanja, čime se čuva pristup javnom novcu i sloboda izbora načina plaćanja”, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
-
magazin7 dana prijeNutricionisti za ljeto preporučuju ovo voće: Puno je vode, antioksidansa i važnih minerala
-
magazin7 dana prijeZnanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ
-
magazin7 dana prijeINICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru




