Svijet
Treba li zbilja brinuti zbog devine gripe? I što je to uopće?
Nakon što su se pojavila medijska nagađanja da su neki nogometaši u Kataru oboljeli od MERS-a, odnosno devine gripe, društvenim mrežama proširila se zabrinutost zbog MERS-CoV infekcije koja izaziva koronavirusni respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS). Dvojica francuskih igrača propustila su polufinale s Marokom, a bolest je sad poharala i trećeg igrača, no izbornik Didier Deschamps istaknuo je da se najvjerojatnije radi o prehladi jer su zbog klimatizacije razlike u temperaturama u Kataru strašno velike. Unatoč tome što potvrde bolesti nema, pojam MERS popularan je na Twitteru i drugim mrežama, a o njemu su se raspisali i brojni svjetski mediji.
Širi li se doista koronavirus koji uzrokuje MERS među ljudima koji su posjetili Katar u vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva? Ili se ne ponaša jednako kao koronavirus koji uzrokuje covid-19? I kakve to veze ima s devinom gripom?
Britanski tabloidi objavili su članke u kojima spominju da je Agencija za zdravstvenu sigurnost Velike Britanije (HSA) izdala priopćenje u kojem napominju da bi “liječnici i zdravstveni djelatnici trebali biti posebno svjesni mogućnosti prijenosa MERS-a po povratku putnika sa Svjetskog prvenstva”, kao i da je upozorenje izdalo australsko ministarstvo zdravstva u kojem stoji da “svi koji putuju na Bliski istok, uključujući putnike koji se vraćaju iz Katara, budu na oprezu od MERS-a”.
Međutim, “posebno svjesni” i “biti na oprezu” još uvijek ne znači da postoje zabilježeni slučajevi zbog kojih bi trebala rasti zabrinutost. Kao što mogućnost da vam se otkopčaju hlače i padnu na koljena ne znači i da su već na koljenima, a vi izloženi znatiželjnim pogledima, slikovito piše Forbes. Zasad nema nijedan potvrđeni slučaj MERS-a dijagnosticiran među osobama koje su bile na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru.
Potvrdio nam je to i epidemiolog Bernard Kaić koji je rekao: “Iz pouzdanih, stručnih izvora (poput primjerice ECDC-a koji prati zdravstveno stanje sudionika i gledatelja na Svjetskom prvenstvu) nema informacija o tome da su nogometaši ili gledatelji oboljeli od MERS-a.”
Pokazuje to i posljednji izvještaj ECDC-a od 10. prosinca. “Nema novih prijavljenih slučajeva MERS-CoV-a u Kataru. Sveukupno je od 2012. u Kataru zabilježeno 25 slučajeva. Globalno je od 2012. detektirano više od 2.600 slučajeva, najviše u Saudijskoj Arabiji”, napisali su u izvještaju. Ipak, ECDC upozorava na masovna okupljanja: “Kao što je često slučaj s masovnim okupljanjima, posjetitelji Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru mogu imati povećani rizik od gastrointestinalnih bolesti i infekcija koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Stoga se putnicima iz EU-a savjetuje cijepljenje prema nacionalnom programu, protiv sezonalne gripe kao i booster doza protiv covida-19.” Osim toga, preporučuju uobičajene mjere opreza i higijene, kupovanje flaširane vode za piće, konzumaciju posve kuhane, ne sirove hrane i pažljivo pranje voća i povrća prije konzumacije.
Na zabrinutost koja se bez razloga proširila društvenim mrežama, reagirala je i virologinja Angela Rasmussen sa Sveučilišta Saskatchewan u Kanadi koja je na Twitteru u srijedu napisala da, koliko zna, nijedan slučaj nije povezan s nogometnim prvenstvom.
“MERS je treći dan zaredom jedan od najpopularnijih pojmova u pretrazi Twittera pa ću još jednom ponoviti – koliko znam – nema nijednog slučaja povezanog sa Svjetskim prvenstvom. Mislim da nema ni sumnjivih slučajeva osim usmene predaje “čuo sam ljude kako kašlju”. Premda se zbog MERS-CoV-a uvijek treba brinuti, ove konkretne brige su izmišljene”, napisala je.
I dok se jedan tip koronavirusa, onaj koji uzrokuje covid-19, nemilo širio populacijom u različitim dijelovima svijeta natjeravši čitave gradove i regije da se zatvore u karantene, nema nikakvog dokaza da se MERS-CoV, koji je potpuno drugi tip koronavirusa, može širiti ili da se širi na isti način.
Čemu onda tolika panika oko MERS-a?
Velik dio problema vjerojatno leži u činjenici što prvi dio naziva bolesti (ME) označava upravo Bliski istok, a Katar se nalazi upravo ondje. Katar je imao slučajeve MERS-a, no sve zajedno 28 zabilježenih, a to čini incidenciju od 1,7 na milijun ljudi. S tim podacima MERS se nikako ne može smatrati posve uobičajenim čak ni u Kataru. No, u svibnju je WHO objavio da su u prvih pet mjeseci ove godine u toj zemlji zabilježena dva smrtna slučajeva od MERS-a, no kod obojice muškaraca dokazano je da su pili sirovo devino mlijeko 14 dana prije prvih simptoma.
Od travnja 2012., kada su registrirani prvi oboljeli s MERS-CoV infekcijom, pa do 15. lipnja 2015. zabilježeno je 1.335 slučajeva od kojih 508 sa smrtnim ishodom. Najviše je slučajeva do danas registrirano u Saudijskoj Arabiji. Britanski zavod za javno zdravstvo NHS izdao je upozorenje polovicom prosinca vezano uz MERS, ali odnosi se na sve putnike u bliskoistočne zemlje, posebno u vrijeme blagdana i gužvi.
Od početka epidemije većina oboljelih su sekundarni slučajevi pri čemu je glavnina zaražena u sklopu prijenosa MERS-CoV infekcije unutar zdravstvenih ustanova (djelatnici, pacijenti, posjetitelji), ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Prema saznanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) MERS-CoV se ne prenosi lako s čovjeka na čovjeka bez bliskog kontakta kakav se primjerice događa tijekom skrbi za bolesnika bez adekvatne zaštite te za sada nema dokaza o uspostavi održivog prijenosa virusa s osobe na osobu u široj zajednici (tj. izvan zdravstvenih ustanova). WHO je zaključio da su postojali propusti u pridržavanju mjera sprečavanja infekcija u bolnicama u Saudijskoj Arabiji i to je uzrokovalo širenje infekcije.
Još jedan razlog zašto je MERS sad dobio toliku pažnju jest članak objavljen u znanstvenom časopisu New Microbes and New Infections pod naslovom “Rizici od infekcija povezanih sa Svjetskim nogometnim prvenstvom u Kataru”, i to neposredno pred početak prvenstva, a gdje se spominje rizik od zaraze MERS-om. U članku upozoravaju da bi “ljudi slabog imuniteta i koji su u opasnosti od razvoja teških bolesti trebali izbjegavati kontakte s devama, piti sirovo devino mlijeko ili urin, kao i sirovo devino meso”. To svakako naglašava činjenicu da su osobe koje su se zarazile MERS-CoV-om bile u nekom kontaktu s devama.
Zašto devina gripa?
Odatle i naziv za bolest – devina gripa. Nadimak, naravno, nije pretjerano točan jer MERS nema nikakve veze s gripom. To nije ptičja niti svinjska gripa, a i bolest ne uzrokuje virus gripe. Virus čak najvjerojatnije i ne potječe od deva već šišmiša, no oni su im ga mogli prenijeti. Istraživanja u ovih nekoliko godina otkrila su postojanje virusa kod deva u nekoliko zemalja Bliskog istoka, Afrike i Azije.
Prijenos s čovjeka na čovjeka je moguć, a dosadašnja su iskustva pokazala da se to najčešće događa u zdravstvenim ustanovama i ustanovama za njegu starijih. Ipak, do danas se MERS-CoV-2 nije pokazao ni blizu zarazan kao SARS-CoV-2.
Premda su najčešći simptomi MERS-a povišena tjelesna temperatura, kašalj i kratkoća daha, zaraženost i zaraznost ne znači odmah i simptome. Kao i kod SARS-CoV-2, odnosno covida-19, gripe i drugih respiratornih virusa MERS-CoV-2 mogu širiti i zaražene asimptomatske osobe.
No, MERS-CoV-2 nosi svoje rizike. Primjerice, često se pretvara u upalu pluća. Mogući su i gastrointestinalni problemi poput proljeva. MERS može ostaviti teške posljedice na starije osobe, osobe s kroničnim bolestima i one sa slabim imunološkim sustavom. Osobe koje već boluju od teških bolesti mogu nakon zaraze ovim virusom imati ozbiljne respiratorne probleme koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju.
Nažalost, za MERS ne postoje učinkovita cjepiva.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 35 posto pacijenata s MERS-CoV-om je umrlo. No, napominju da bi ta brojka mogla biti previsoka jer svi zaraženi nisu bili testirani, a time ni detektirani.
Zaključak svega je da doista nema razloga ponovno početi skupljati toaletni papir kao ni brinuti oko širenja MERS-a. Ako se nešto širi Twitterom, ne znači da će se proširiti u stvarnom životu.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Svijet
Ovo su najskuplji gradovi za kupnju stana, u jednom gradu kvadrat 18.000 eura
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.

3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Svijet
ZBOGOM UMORU / Stižu novi sustavi za sigurnost na cestama, evo što će se sve pratiti
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin19 sati prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeSUBOTA, KATEDRALA: Svećeničko ređenje fra Antonia Gospića
-
magazin4 dana prijePočinje KvartArt festival! Donosimo detaljan program…





