Svijet
Arktik bi uskoro mogao izazvati sljedeću pandemiju. Znanstvenici objasnili zašto
S nastavkom globalnog zatopljenja i topljenja ledenjaka, Arktik bi mogao postati plodno tlo za novu pandemiju jer klimatske promjene povećavaju rizik od nastanka nove ebole, gripe ili koronavirusa, kažu istraživači u novoj studiji.
U novoj studiji istraživači su proučavali tlo i jezerski sediment iz jezera Hazen, po volumenu najvećeg jezera sjeverno od Arktičkog kruga. Sekvenciranjem segmenata DNK-a i RNK-a pronađenih u tlu, znanstvenici su nastojali identificirati skup virusa prisutnih u okolišu.
Koristeći računalni algoritam za kontekstualiziranje virusa sa životinjskim, biljnim i gljivičnim domaćinima prisutnim u tom području, tim je uspio otkriti rizik prelijevanja virusa, odnosno, sposobnost virusa da preplave nove vrste domaćina i nastave se širiti, kao što je to učinio SARS-CoV-2 prelaskom iz populacije divljih životinja na ljude.
Istraživači u svom radu pišu da se rizik od prelijevanja povećava s otjecanjem od otapanja ledenjaka, sinonimom za klimatske promjene.
“Ako klimatske promjene pomaknu i raspon vrsta potencijalnih virusnih vektora i rezervoara prema sjeveru, Visoki Arktik mogao bi postati plodno tlo za nove pandemije”, napisali su.
Istraživači su usporedili evolucijski put i virusa i domaćina, tražeći među njima varijacije i sličnosti, usporedbe koje sugeriraju mogućnost promjene statusa quo i naknadnog prelijevanja virusa.
“S evolucijskog stajališta, virusi su skloniji zaraziti domaćine koji su filogenetski bliski njihovom prirodnom domaćinu, potencijalno zato što im je lakše zaraziti i kolonizirati vrste koje su genetski slične”, objasnili su istraživači u svom radu.
U skladu s prethodnim studijama, koje pokazuju kako degradirani krajolici na nove načine mogu spojiti patogene, parazite i domaćine, istraživači sugeriraju da povećano otjecanje s ledenjaka dovodi do većih mogućnosti da virusi preskoče u eukariotske domaćine.
Međutim, povećani rizik od prelijevanja razlikovao se u uzorcima tla i jezerskog sedimenta. U tlu, s velikim tokovima ledenjačkog otapanja, rizik od prelijevanja porastao je do određene točke, prije nego što je počeo opadati, dok je u uzorcima jezerskog sedimenta rizik nastavio rasti.
Jedno od objašnjenja koje su iznijeli istraživači je da povećano otjecanje znači da više organskog materijala i organizama u njemu bude isprano u jezero umjesto da ostane na kopnu.
“Kako se klima mijenja, metabolička aktivnost arktičke mikrobiosfere također se pomiče, što zauzvrat utječe na brojne procese ekosustava kao što je pojava novih patogena”, pišu istraživači.
Visoki Arktik, odnosno najsjevernije regije, dio je svijeta koji je najosjetljiviji na klimatske promjene. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća nestala je trećina zimskog leda Arktičkog oceana, prenosi Science Alert.
Istodobno, znanstvenici upozoravaju i na povećan rizik od pandemija uzrokovanih višestrukim čimbenicima: ne samo ljudskom aktivnošću koja uništava prirodna staništa i prisiljava životinje i ljude da žive u sve većoj blizini.
Hitna potreba za razumijevanjem odnosa između promjene staništa i blizine novih izvora bolesti podupire ovu najnoviju studiju, a uz globalno zatopljenje koje će vjerojatno dovesti do toga da vrste krenu dalje prema sjeveru kako bi nastavile živjeti u okolišu s istom vrstom temperatura, potencijal virusa da se prebaci na nove vrste raste još više.
“Ovaj dvostruki učinak klimatskih promjena, povećanje rizika od prelijevanja i dovođenje do pomaka rasprostranjenosti vrsta prema sjeveru, mogao bi imati dramatične učinke na Visokom Arktiku”, pišu istraživači.
“Razdvajanje ovog rizika od stvarnog prelijevanja i pandemija bit će ključan napor koji treba provoditi paralelno s aktivnostima nadzora”, dodaju.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.




