Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

17 NOVIH REDOVITIH ČLANOVA HAZU-A Za člana suradnika u Razredu za filološke znanosti izabran Filipjanac Nikola Vuletić

Objavljeno

-

Foto: Ured za odnose s javnošću i medije HAZU

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je svečanost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove članove Akademije te im uručio povelje.

Na skupštini HAZU 19. svibnja izabrano je 17 novih redovitih članova, pet dopisnih članova i pet članova suradnika HAZU, a 16. studenog 2020. izabrano je sedam redovitih članova, osam dopisnih članova i 11 članova suradnika. Zbog pandemije nije im bilo moguće tada uručiti povelje, priopćili su iz HAZU-a.

Za redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 19. svibnja izabrani su: u Razredu za društvene znanosti akademik Stjepan Ćosić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik Ivo Piantanida i akademik Vladislav Tomišić, u Razredu za prirodne znanosti akademik Stipan Jonjić, akademik Ivan Sondi i akademik Mario Šlaus, u Razredu za filološke znanosti akademik Mario Brdarakademkinja Silvana Vranić akademik Mateo Žagar, u Razredu za književnost akademik Krešimir Bagić, akademik Ratko Cvetnić i akademkinja Sibila Petlevski, u Razredu za likovne umjetnosti akademik Petar Barišić i akademik Kažimir Hraste, u Razredu za tehničke znanosti akademik Bojan Jerbić, akademik Sven Lončarić akademik Ivan Petrović.

Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Xavier Barral I Altet iz Španjolske u Razredu za likovne umjetnosti, Tomislav Friščić iz Kanade u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Sofia A. Gubaidulina iz Njemačke u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, Philippe Ménard iz Francuske u Razredu za filološke znanosti, te Josip Mlakić iz BiH u Razredu za književnost.

Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Ivana Horbec, u Razredu za filološke znanosti Ivan Marković i Nikola Vuletić, u Razredu za književnost Maša Kolanović i Tena Štivičić.

Za redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 16. studenog 2020. izabrani su: u Razredu za društvene znanosti akademik Anđelko Akrap akademkinja Nella Lonza, u Razredu za medicinske znanosti akademik Bojan Jelaković i akademik Željko Kaštelan, u Razredu za filološke znanosti akademik Milan Mihaljević, u Razredu za književnost akademik Drago Štambuk, te u Razredu za likovne umjetnosti akademik Kuzma Kovačić.

Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Ranjan Deka iz SAD-a u Razredu za prirodne znanosti, Josef Eberhardsteiner iz Austrije u Razredu za tehničke znanosti, Željko Ivezić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Boris A. Novak iz Slovenije u Razredu za književnost, Smiljan Radić Clarke iz Čilea u Razredu za likovne umjetnosti, Kristijan Ramadan iz Velike Britanije u Razredu za medicinske znanosti, Jadranka Skorin-Kapov iz SAD-a u Razredu za društvene znanosti, te Zrinka Stahuljak iz SAD-a u Razredu za filološke znanosti.

Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Martina Basarac Sertić i Hrvoje Petrić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nikola Basarić Marijana Đaković, u Razredu za prirodne znanosti Iva Tolić, u Razredu za medicinske znanosti Ljubo Barbić, Hrvoje Gašparović i Mislav Vrsalović, u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Krešimir Seletković, te u Razredu za tehničke znanosti Hrvoje Pandžić.

Hrvatska akademija trenutno ima 135 redovitih članova, 113 dopisnih članova i 79 članova suradnika. Među 135 akademika 17 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja, stoji u priopćenju HAZU-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE: Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić dobitnik Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća

Objavljeno

-

By

Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu za područje društvenih znanosti.

Odluku je donijelo Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjtnosti na svojoj redovitoj sjednici održanoj 27. ožujka 2024. godine, a Nagrada je dodijeljena na svečanoj sjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak, 29. travnja 2024. godine u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.  

Prof. dr. sc. dr. h. c. stekao je zvanje diplomiranog arheologa i profesora povijesti1987. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na istom fakultetu je doktorirao 1997. godine. Danas je redoviti profesor u trajnom izboru na Odjelu za arheologiju. 

Svoju studiju U potrazi za Višeslavovom krstionicom napisao je metodološki znanstveno, jasno i koncizno bez uljepšavanja realnosti. Krsni zdenac simbol je hrvatskoga duhovnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Više od 170 godina predmetom je znanstvenih rasprava, prijepora i kontroverza. Legitimna stručna rasprava u svezi s tim vrhunskim ranosrednjovjekovnim spomenikom zacijelo će dobiti novi zamah jer je simbol kršćnske vjere u Hrvata. Sa sintagmom Višeslavova krstionica vjernici i ini odrastali su generacijama i uspostavili su s njome emotivan kontakt, koji je danas, nakon više od 80 godina otkako je dopremljena u Hrvatsku, još prisniji. Rasprava Ante Uglešića o “Višeslavovu” krsnom zdencu velik je doprinos njegovu upoznavanju i bit će zasigurno poticaj za daljnja istraživanja.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

U ZGRADI POLIKLINIKE ZADAR / U četvrtak s radom počinje Farmakološka ambulanta. Donosimo sve detalje

Objavljeno

-

By

U četvrtak 02.05.2024. godine s radom počinje Farmakološka ambulantai to u sobi 335, na 3. katu u zgradi Poliklinike Opće bolnice Zadar, priopćeno je iz Opće bolnice.

U ambulanti će raditi Juraj Ban Jović, dr.med., specijalist kliničke farmakologije s toksikologijom.

Farmakološka će ambulanta raditi utorkom i četvrtkom od 8 do 12 sati.

Pregledavat će se 8 pacijenata po danu, a što se termina tiče dva se odnose na e-naručivanje, dva su prioritetna i četiri termina su dostupna za naručivanje preko Jedinice za centralno naručivanje.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Zadarska nadbiskupija predstavila novi logotip – evo što predstavlja…

Objavljeno

-

By

Zadarska nadbiskupija kao institucija, za svoj prepoznatljivi vizualni znak, korespondenciju i predstavljanje u javnosti, dobila je novi logo uz koji uvijek stoji i natpis ‘Zadarska nadbiskupija’, s mogućim različitim varijantama, stoji u priopćenju iz Nadbiskupije.

Novi logo sastoji se od dva povezana dijela: kruga oblikovanog od zvijezde i križa te zadarske katedrale sv. Stošije. Prvi dio loga sadrži formu kruga koji je jedan od najstarijih i najraznovrsnijih simbola u kulturi i umjetnosti. U likovnoj umjetnosti, simbolika kruga je sveprisutna i označuje nepromjenjivost, jedinstvo i beskonačnost. Kršćanska zajednica, Crkva, često koristi oblik kruga u različitim varijantama, simbolizirajući jedinstvo vjernika i cjelovitost tijela Kristova.

Oblik kruga u novom logu postignut je pomoću zvijezde koja ide prema križu, time simbolizirajući život Isusa Krista u njegova dva najvažnija trenutka: otajstvo utjelovljenja i rođenja i otajstvo muke, smrti i uskrsnuća. Zvijezda koja je posebno važna u Svetom pismu sa svojih deset krakova predstavlja i svakog čovjeka (usp. Mt 25, 1-13, Prispodoba o deset djevica). Uz pomoć zvijezde čovjek može pronaći novorođenoga Boga u jaslicama (usp. Mt 2, 1-12) koji ga preko križa dovodi do uskrsnuća, oslikavajući tako istinu da “misterij čovjeka postaje doista jasan jedino u misteriju utjelovljene Riječi” (GS 22).

U duhovnoj simbolici zvijezde i križa krije se još jedno značenje, a to je život sv. Stošije koja je svojim životom na znakovit način povezala otajstva rođenja, muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova. Prema pobožnoj legendi, sv. Stošija rođena je na Uskrs, što joj i samo ime na grčkom jeziku označava (grč. ἀνάστασις – uskrsnuće), a svoju vjeru u Krista zapečatila je smrću na Božić 304. godine.

Drugi dio loga čini suvremeno minimalistički prikaz pročelja katedrale sv. Stošije i njezinog dominantnog zvonika koji kao Spasiteljev prst pokazuje nebo, s vidljivim anđelom na vrhu. Zajednica vjernika okuplja se u crkvi nastavljajući pashalno otajstvo Isusa Krista. Katedrala, majka svih crkava (lat. ecclesia mater), vidljivi je znak jedinstva vjernika Zadarske nadbiskupije. U njoj se, kao i u drugim crkvama Nadbiskupije, sakramentom euharistijskog kruha posadašnjuje i ozbiljuje jedinstvo vjernika koji tvore jedno tijelo u Kristu, čime se vrši djelo našeg Otkupitelja (usp. LG 3).

Novi primarni logo Zadarske nadbiskupije je jednostavan i jezgrovit. Zahvaljujući tim obilježjima, uz svoj inovativni koncept, otvara široki spektar primjene i interpretacije. Logotip, kao i drugi elementi dizajna, moraju učiniti komunikaciju lako razumljivom i pamtljivom. Jednostavni dizajn upotrebnom linija, minimalizama i ravnoteže omogućili su ravnomjerno raspoređivanje sadržaja i stvaranje estetski ugodne kompozicije. Novi logo Zadarske nadbiskupije osmislili su Paško Ivanović, grafičar i web dizajner i don Mario Karadakić, vicekancelar Zadarske nadbiskupije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu