Hrvatska
Evo kako će nakon uvođenja eura izgledati plaće, mirovine, računi…
Hrvatska bi od 1. siječnja 2023. godine trebala ući u eurozonu, odnosno, euro bi trebao postati naša službena valuta. Provjerili smo što to znači za svakodnevni život, odnosno kako će hrvatskim građanima od prvoga dana iduće godine izgledati plaće, mirovine i računi.
Očekuje se da će Vijeće Europske unije u srpnju ove godine donijeti konačnu odluku o usvajanju eura u Republici Hrvatskoj te uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije. Od tada će započeti i dobrovoljno dvojno iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti jer će se tada znati fiksni tečaj konverzije što je nužan element potreban za preračunavanje, dok će obveza dvojnog iskazivanja prema navedenom nastupiti 5. rujna 2022., kazali su nam iz Ministarstva financija.
U Konačnom prijedlogu zakona uređeno je i kako će izgledati plaće, mirovine, ali i računi od iduće godine. Kako su nam objasnili iz Hrvatske narodne banke, jednako kao i drugi iznosi, plaće i mirovine će se preračunavati u euro korištenjem fiksnog tečaja konverzije u njegovom punom brojčanom iznosu (sa svim decimalama) te zaokruživanjem dobivenog iznosa na dvije decimale.
Kako će izgledati plaće?
“Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. isplaćuju se u siječnju 2023. kada je zakonsko sredstvo plaćanja euro te se isplaćuju u euru. Kako bi se plaća za prosinac mogla isplatiti u euru potrebno je i obračun plaće napraviti u euru. Isto vrijedi i za sve mjesece koji slijede nakon 1. siječnja 2023.”, kazali su nam iz HNB-a.
Iz Ministarstva su nam objasnili kako će se to obračunavati. “Nakon dana uvođenja eura visina plaće koja se isplaćuju radniku na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu preračunat će se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje”, kažu iz ministarstva.
Prema toj odredbi poslodavci bruto plaću iz ugovora moraju preračunati u euro. To će se dogoditi samo jednom, odnosno prilikom isplate plaće u siječnju 2023. za prosinac 2022. i taj će se preračunati bruto iznos plaće u euru koristiti za obračun plaće sve dok se on ne promijeni, odnosno, dok se plaća, primjerice, ne poveća.
Osim toga, poslodavac je dužan i dvojno prikazati ukupni iznos s platne liste, u kunama i eurima, a to bi se trebalo početi raditi već od 5. rujna ove godine, s ciljem privikavanja na novu službenu valutu, dodali su iz ministarstva. Taj će se dvojni prikaz nastaviti prikazivati sve do 31. prosinca 2023. godine, nakon čega će biti samo u eurima.
Kako će izgledati mirovine?
Isto će se pravilo primjenjivati i na mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, te na socijalna davanja i druge naknade koje se iz proračuna isplaćuju građanima i kućanstvima.
“Nakon dana uvođenja eura visina mirovine i socijalnih davanja preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Navedeno također vrijedi prilikom utvrđivanja iznosa zaostalih i preplaćenih mirovina, socijalnih naknada te drugih naknada koje se iz proračuna isplaćuju građanima i kućanstvima. Ako su oni prije dana uvođenja eura bili izraženi u kunama, nakon dana uvođenja eura preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje”, kazali su nam iz ministarstva.
Što će biti s plaćanjem gotovinom i bezgotovinskim plaćanjem?
Uvođenjem eura, on postaje službena valuta i zakonito sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Potrošači će moći 14 dana nakon uvođenja eura prilikom plaćanja gotovinom i drugih gotovinskih transakcija moći istovremeno koristiti i kunu i euro. Primjerice, odete li u trgovinu i platite gotovinom u kunama, trgovac vam je dužan ostatak novca vratiti u eurima, osim ako to nije u mogućnosti napraviti. U tom vam slučaju može ostatak vratiti u kunama i eurima ili samo u kunama.
“Nakon isteka prva dva tjedna euro će ostati jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. U bezgotovinskom platnom prometu neće biti dvojnog optjecaja, nego će se od prvog dana transakcije izvršavati u eurima”, rekli su nam iz HNB-a.
Iz ministarstva su nam kazali da je propisana i obveza dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti isključivo prema potrošaču i to: u poslovnoj prostoriji na prodajnom mjestu ili na robi odnosno na cjeniku ako se radi o usluzi; na internetskoj stranici; u ponudi ili ugovoru na trajnom mediju; u obavijesti koja se potrošaču daje prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovne prostorije i ugovora na daljinu; tijekom oglašavanja u bilo kojem obliku, kojim se nudi prodaja robe ili usluge; u opomeni i drugoj obavijesti o nepodmirenom dugu koja se dostavlja potrošaču, ukupan iznos duga te putem drugih oblika iskazivanja cijena.
Kako će izgledati računi?
Provjerili smo i kako će u novoj godini i s uvođenjem nove valute izgledati računi za režije.
“Iznosi povezani s računima za režije preračunavat će se primjenom fiksnog tečaja konverzije i zaokruživati sukladno pravilima propisanima Zakonom o uvođenju eura. Prijedlog Zakona o uvođenju eura propisuje obvezu da se pri ispostavljanju računa prema potrošaču u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja dvojno iskaže (u kunama i eurima) ukupan iznos računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Ista pravila vrijede i za račune za režije. Primjerice, račun za vodne usluge i naknade ispostavljen korisniku usluge sastoji se od više elemenata temeljem kojih se vrši obračun, kao što su iznos računa hladne vode, pripis hladne vode, otpis hladne vode, ukupna naknada za kućanstvo te iznos za varijabilni dio cijene. U razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja bit će dovoljno u kuni i euru iskazati ukupan iznos računa te će biti obvezno navesti fiksni tečaj konverzije”, kazali su nam iz HNB-a.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







