Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Nema zabrane pobačaja, to nije političko nego zdravstveno pitanje”

Objavljeno

-

U središnjici HDZ-a održana je sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. Izjavu nakon sjednice dao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Na početku se osvrnuo na uvođenje eura, očekuje da se u petak izglasa zakon o uvođenju eura.

“Što se tiče rebalansa, uspjeli smo pokriti sve zahtjeve do sada. Idemo u rebalans na Vladi u četvrtak, to uzima u obzir ovu krizu, zahtjeve sindikata…”, kazao je premijer.

“Što se tiče energenata, da nije bilo Vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 2 lipa, dizel skoro dvije kune. Vidjet ćemo može li se tu još nešto učiniti pošto bilježimo rast zadnjih tjedana”, rekao je.

Posjet Ukrajini

Komentirao je i svoj posjet Kijevu te rekao da je prošao jako dobro.

Rekao je da se za sada razgovara s ukrajinskom stranom, a “dalje će ministarstvo vanjskih poslova odlučiti”. Kaže da dijalog postoji stalno s Moskvom. “Da smo prekinuli diplomatske odnose, sigurno bi nam bilo teško”, rekao je kratko Plenković.

Dodao je da se nastavlja pomoć Ukrajini.

Najavio je da će u subotu biti obilježena stota obljetnica rođenja Franje Tuđmana.

“Zadovoljni smo rejtingom stranke, u šestoj godini mandata imamo uvjerljivu potporu, to je jako dobro”, istaknuo je premijer.

Komentirao je i svoj posjet Irpinju i Buči.

Posjet Ukrajini je, rekao je premijer, bio pažljivo planiran. “Nije bilo svejedno kakvu poruku upućujemo, namjerno smo došli 8. svibnja”, rekao je premijer.

Irpinj i Buča su, usporedio je, kao udaljenost između Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića.

“Pokazali su nam masovnu grobnicu u Buči, takav zločin je zastrašujuć. Podsjeća na Domovinski rat. Vrlo je teško zamisliti da se takvo nešto događa 2022. na europskom području”, istaknuo je Plenković.

Kažu da su im te informacije bile jako korisne kako bi upotpunili saznanja. “Rusija je pogazila sve vrijednosti međunarodnog prava”, rekao je.

Plenković je upitan što se može očekivati nakon Putinovog govora u Moskvi. “Nisam stigao čuti govor, vidio sam kratko naslove. Ne bih ga sad komentirao, nije na meni da komentiram nijanse. Cijenio bih da se povuku ruske trupe”, kazao je Plenković.

Milanović i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost

Novinari su ga pitali i o predsjedniku Milanoviću i sazivanju sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.

“Odgovorit ćemo kad procijenimo da je vrijeme”, rekao je.

Rekao je da očekuje pisano izvješće o padu drona u Zagrebu. “Oni kao i do sada kažu da ga nisu lansirale ukrajinske snage”, ističe.

Situacija s izborima u Bosni i Hercegovini

Komentirao je situaciju u Bosni i Hercegovini. “Ministar Grlić Radman je redovito u BiH. Ursula von der Leyen nikada nije trebala ići u Mostar. HNS BiH je odlučio sudjelovati u izborima. Hrvati trebaju birati svoje predstavnike i zato to želimo učiniti kroz dijalog, a ne kroz otuđivanje partnera i Bošnjaka. Ne može jedna strana nametnuti nova rješenja”, kazao je premijer.

“Nisam optimist, ja sam realist. Hrvati u BiH su nerijetko žrtve izbornog inženjeringa i to se ne smije dogoditi”, naglasio je.

Slučaj Čavajda

Osvrnuo se na izjavu ministra Vilija Beroša o slučaju trudnice Čavajde. “Ministar je rekao sve, nemam što dodati. Ne bih se lovio za njegovu izjavu, struka mora biti u prvom planu”, rekao je Plenković

Dodao je da bi se u novom zakonu samo radilo o tome da bude manje pobačaja, ali da nema riječi o zabrani. “Ne možemo ovaj slučaj uspoređivati s temeljnim pitanjem koje se sad javlja. Ovo je osjetljivo, teško, nisam liječnik, svaka moja izjava bi bila pogrešna. Ja to ne želim dalje komentirati”, rekao je.

“Ovo nije političko nego zdravstveno pitanje”, rekao je.

“U svakom slučaju, žene imaju pravo, ne možete nikome oduzeti pravo na priziv savjesti. Te dvije stvari postoje istodobno”, rekao je Plenković. “Ovaj slučaj ne možemo staviti u kontekst ove druge teme koja je puno šira, a gdje je Ustavni sud dao okvir”, kazao je Plenković.

 

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu