Connect with us

Hrvatska

Jović: Rat na Balkanu moguć je samo u jednom scenariju

Objavljeno

2 godine prije

-

Izvor: N1

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović u Pressingu N1 televizije govorio je o najvažnijim svjetskim temama – ratu u Ukrajini, situaciji u regiji te izborima u Francuskoj.

Na samom početku komentirao je rat u Ukrajini za koji je rekao da mu je otpočetka bilo jasno da će ga biti teško završiti.

“Iz ovog rata nitko ne smije izaći kao poražena strana. Poraz bi značio stalan gubitak statusa sile. Ovaj rat ima elemente ideološkog rata protiv zapada, liberalne demokracije i proširenje NATO saveza”, rekao je Jović.

Podsjetio je da je čitav niz događaja pokazao da se sigurnosni elementi ne mogu potpuno eliminirati zbog čega se NATO savez održao do danas.

Rekao je da u Ukrajini trenutno ne pobjeđuje niti jedna strana.

“Ukrajina se i dalje odupire, premda je cijena tog odupiranja golema”, ocijenio je.

“Ne znam što bi bilo moguće, a da ne izgleda kao poraz Rusije. Zapad je istaknuo da je Putinov cilj potpuno uništenje Ukrajine. Imat ćemo jedan, nažalost, dugotrajan rat”, dodao je.

Ipak, slaže se da posljednje izjave Vladimira Putina, u kojima govori da je namjera Rusije pomoći narodu Donbasa, ukazuju da je možda promijenio prve planove.

“Ne znamo koji su ciljevi tog rata. U pripremi tog rata Putin se udaljio i od svojih suradnika, ali dao je u govorima dovoljno naznaka da su planovi puno veći od onoga o čemu danas govori. Jedan od ciljeva rata je bilo onesposobljavanje ukrajinske vojske, ali to se također neće dogoditi jer Zapad snabdijeva Ukrajinu sa oružjem i čvrsto je stao iza nje”, smatra Jović.

Upozorio je da u Europi vlada nejedinstvo po pitanju zabrane energenata iz Rusije, ne samo među članicama Europske unije, nego i unutar pojedinih zemalja.

Stav predsjednika Milanovića prema Rusiji

Upitan za izjave predsjednika Zorana Milanovića po pitanju ukrajinske krize, koje su značajno blaže u odnosu na njegovu prepoznatljivu retoriku, Jović je odgovorio da je retorika između Plenkovića i Milanovića postala toliko zaoštrena u jednom trenutku da bi svima bilo neobično da postoji konsenzus sada o vanjskoj politici.

Pojasnio je da se Andrej Plenković svojom politikom pokazao kao liberalist, a Milanović kao realist.

“Milanović stvari gleda više sa stajališta nacionalnih interesa. Za razliku od njega, Plenković više inzistira na tim vrijednostima”, rekao je Jović pa nastavio:

“Mislim da je Milanović shvatio koji tip reakcije slijedi ako na bilo koji način relativizira poziciju Rusije, odnosno Putina. To je danas postala jedna radikalna, ekstremistička pozicija. Vidjeli smo da su prve izjave predsjednika Milanovića naišle na veliku kritiku u međunarodnoj areni, a pozitivne reakcije iz Moskve. On se povukao jednim dijelom kada je vidio kakvu vrstu reakcije izaziva razumijevanje za takvo ponašanje.”

Na pitanje postoji li mogućnost da se Rusija i neka članica NATO-a se sukobe, Jović je odgovorio da misli da na obje strane ne postoji volja za tim jer razumije što bi to značilo.

Poruke Bidena, Johnsona i Kine

“Amerika čini što može u ovom trenutku. Mislim da ne može učiniti puno više, kao niti Velika Britanija. Britanija pokušava naći svoje mjesto nakon izlaska iz Europske unije. Pisao sam članak neposredno nakon Brexita, gdje mi se činilo logičnim da se Britanija fokusira kao sigurnosna sila u onim dijelovima Europe koji nisu u EU, poput Ukrajine, eventualno ako bi se dogodila promjena u Bjelorusiji ili drugim dijelovima bivšeg Sovjetskog saveza, i na zapadnom Balkanu”, kazao je Jović.

Što se tiče pozicije Kine, kaže da je ona ambivalentna iz nekoliko razloga.

“S jedne strane, dugoročno joj odgovara sukob SAD-a i Rusije jer slabi i Rusiju i Zapad. S druge strane, ne želi globalni rat jer joj dobro ide u sadašnjim okolnostima i ima velike ambicije za koje su joj potrebni mir i mirna trgovina”, kazao je Jović, dodajući da će iz tog razloga Kina u nekom trenutku htjeti zaustaviti taj rat ili ga ograničiti.

Jović vjeruje da sankcije nisu dovoljan instrument da zaustave Rusiju, ali smatra da mogu biti korisne dugoročno.

Izbori u Srbiji

“Mislim da će Vučić pokušati zadržati poziciju vojne neutralnosti, premda je rekao da ona ne uključuje političku neutralnost i da je Srbija na putu prema Europskoj uniji. On je s obje strane pod velikim pritiscima. Nije popularno sjediti na dvije stolice, posebno na dvije tako vruće stolice koje su međusobno zaraćene”, smatra Jović.

Napominje da da ne treba zaboraviti da je veliki dio opozicije, koja je postigla prilično dobar rezultat i ušla u parlament, prilično desnije od Vučića.

“Formiranje Vlade će biti test u kojem smjeru Vlada želi ići. U tom razdoblju će morati vidjeti što će s Dačićevim SPS-om. Ako ide s njim, moći će bez ikakvog problema formirati vladu na nacionalnoj razini i ima većinu u Beogradskoj skupštini za sada. Međutim, ako ide sa Dačićem koji je naglašavao u kampanji “nikad sankcije Rusije” i koji ima kontrolu nad naftnom industrijom, onda će to biti signal Zapadu da nije potpuno iskren u svom pomicanju prema Zapadu. Ali ako ne ide u savez s njim, ostaje pitanje koliko je spreman koristiti druge”, kazao je Jović, koji vjeruje da je Vučić bliži tome da se odluči za Zapad.

“U tom trenutku je sve moguće, ali je to vrlo rizična situacija jer će iznevjeriti mnoge svoje birače, kao i ljude sa svoje liste koji nisu iz njegove stranke”, dodao je.

Analizirajući veliku naklonjenost Srba prema Rusiji, ukazao je da pri tome treba uzeti u obzir dva dugoročna faktora.

“Jedan je Kosovo. Proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine koje se nije dogodilo 1999., nego je tada bila rezolucija kojom se Kosovo tretiralo slično kao što je UNPROFOR tretirao ovdje Krajinu od 1991.-1995. To se primijenilo 2008. manje više pod američkim patronatom. Ta kosovska situacija je dovela Putina na vlast i kao što vidimo Putin ju stalno koristi. I u samoj Srbiji je vrlo teško objasniti kako se odmaknuti od Rusije koja zajedno s Kinom u Vijeću sigurnosti podržava teritorijalni integritet Srbije. S druge strane, tu je jedan dugoročni nacionalistički narativ koji se u Srbiji stvara posebno od 2006. godine kada je Srbija postala nezavisna država. On udaljava Srbiju mentalno od Jugoslavije i bilo koga drugoga i stvara joj novi nacionalni identitet koji se temelji na mitovima i mističnim elementima. On je dosta blizak novom ruskom identitetu”, pojasnio je.

Prelijevanje sukoba na Balkan

Odgovarajući na pitanja o opasnosti od novog rata na Balkanu, posebice potencijalne srpske invazije na Kosovo, Jović je kazao:

“Politički je štetno govoriti o ratovima na Balkanu jer stvara strahove kod ljudi, a nije niti realno. Ne smijemo paničariti jer time stvaramo preduvjete da se rat dogodi. Ako govorimo da će se dogoditi, stvaraju se strahovi koji vode u mobilizaciju za obranu. Ako se krenete pripremati za rat, onda ova druga strana vidi da se naoružava i govori o ratu, pa to i sama čini. Naročito je to opasno u BiH.”

Uvjeren je da prelijevanje sukoba na Balkan nije realno, odnosno je u samo jednom scenariju: “Ako bi sada došlo do kolapsa Zapada, došlo bi do anarhije i kaosa u kojem je sve moguće.”

Ipak, ne vidi da bi Zapad mogao trenutno mogao kolabirati, a u cijeloj situaciji vidi i jednu pozitivnu stvar:

“Mislim da je zapadni Balkan sada zapravo bliže Europskoj uniji nego su bili prije ovog rata.”

Ističe da je ključno za Zapadni Balkan da ostane izvan ovog sukoba koliko je to moguće.

“Niti jedan ratni sukob, od Balkanskih ratova do danas, koji se vodio u Europi nije nas mimoišao”, kazao je Jović, još jednom napominjući da se ovaj sukob može preliti samo ako Zapad kolabira.

Izbori u Francuskoj

Na pitanje što bi za Europu značila pobjeda Le Pen, Jović je kazao:

“Bio bi to veliki udarac, posebno u situaciji kada Njemačka ima Vladu koja nije jedinstvena po pitanjima vanjske politike. Bila bi Europa koja bi bila u puno većoj mjeri neki geostrateški projekt, dakle, neke zajedničke veze po pitanju sigurnosti i ekonomije, ali što se tiče društvenih vrijednosti, demokratizacije društva ili promoviranja europskog identiteta, ona bi izgubila. Bila bi Europa koja bi bila u većoj mjeri antiislamska, protivnica izbjeglica, ne svih, ali posebice protiv ovih koji dolaze iz Arapskih zemalja.”

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pravoslavci danas slave Uskrs

Objavljeno

15 sati prije

-

5. svibnja 2024.

By

Pravoslavni kršćanski vjernici danas proslavljaju najveći blagdan – Uskrs. Kršćanske crkve širom svijeta Uskrs slave u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i grijehom, a danas Uskrs slave srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima na Aljasci i pravoslavni vjernici u Egiptu.

Pravoslavci Uskrs slave prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, ali obvezno nakon židovske Pashe.

Ovaj blagdan ne slavi se uvijek istog datuma, može se slaviti u razmaku od čak 35 dana. Prema julijanskom kalendaru najranije se može slaviti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja, dok je najraniji datum za obilježavanje Uskrsa po gregorijanskom kalendaru 22. ožujka, a najkasniji 25. travnja.

Pravoslavci Uskrs slave tri dana. Za ovaj blagdan vezuje se običaj poklanjanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i simbolizira Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.

Prvo obojeno naziva se čuvarkuća i u pravilu je crvene boje. Crvena boja simbolizira krv koju je Isus prolio na Golgoti, ali je i boja uskrsnuća. Ovo jaje čuva se sve do sljedećeg Uskrsa i ima poseban značaj. Prema predaji, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju, koji nije vjerovao u Kristovo uskrsnuće, dala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos Vaskrse“.

Danas je običaj da uskršnje slavlje počinje nakon jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju rečima „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

3 dana prije

-

2. svibnja 2024.

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

3 dana prije

-

2. svibnja 2024.

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

U trendu