Connect with us

Hrvatska

Jović: Rat na Balkanu moguć je samo u jednom scenariju

Objavljeno

-

Izvor: N1

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović u Pressingu N1 televizije govorio je o najvažnijim svjetskim temama – ratu u Ukrajini, situaciji u regiji te izborima u Francuskoj.

Na samom početku komentirao je rat u Ukrajini za koji je rekao da mu je otpočetka bilo jasno da će ga biti teško završiti.

“Iz ovog rata nitko ne smije izaći kao poražena strana. Poraz bi značio stalan gubitak statusa sile. Ovaj rat ima elemente ideološkog rata protiv zapada, liberalne demokracije i proširenje NATO saveza”, rekao je Jović.

Podsjetio je da je čitav niz događaja pokazao da se sigurnosni elementi ne mogu potpuno eliminirati zbog čega se NATO savez održao do danas.

Rekao je da u Ukrajini trenutno ne pobjeđuje niti jedna strana.

“Ukrajina se i dalje odupire, premda je cijena tog odupiranja golema”, ocijenio je.

“Ne znam što bi bilo moguće, a da ne izgleda kao poraz Rusije. Zapad je istaknuo da je Putinov cilj potpuno uništenje Ukrajine. Imat ćemo jedan, nažalost, dugotrajan rat”, dodao je.

Ipak, slaže se da posljednje izjave Vladimira Putina, u kojima govori da je namjera Rusije pomoći narodu Donbasa, ukazuju da je možda promijenio prve planove.

“Ne znamo koji su ciljevi tog rata. U pripremi tog rata Putin se udaljio i od svojih suradnika, ali dao je u govorima dovoljno naznaka da su planovi puno veći od onoga o čemu danas govori. Jedan od ciljeva rata je bilo onesposobljavanje ukrajinske vojske, ali to se također neće dogoditi jer Zapad snabdijeva Ukrajinu sa oružjem i čvrsto je stao iza nje”, smatra Jović.

Upozorio je da u Europi vlada nejedinstvo po pitanju zabrane energenata iz Rusije, ne samo među članicama Europske unije, nego i unutar pojedinih zemalja.

Stav predsjednika Milanovića prema Rusiji

Upitan za izjave predsjednika Zorana Milanovića po pitanju ukrajinske krize, koje su značajno blaže u odnosu na njegovu prepoznatljivu retoriku, Jović je odgovorio da je retorika između Plenkovića i Milanovića postala toliko zaoštrena u jednom trenutku da bi svima bilo neobično da postoji konsenzus sada o vanjskoj politici.

Pojasnio je da se Andrej Plenković svojom politikom pokazao kao liberalist, a Milanović kao realist.

“Milanović stvari gleda više sa stajališta nacionalnih interesa. Za razliku od njega, Plenković više inzistira na tim vrijednostima”, rekao je Jović pa nastavio:

“Mislim da je Milanović shvatio koji tip reakcije slijedi ako na bilo koji način relativizira poziciju Rusije, odnosno Putina. To je danas postala jedna radikalna, ekstremistička pozicija. Vidjeli smo da su prve izjave predsjednika Milanovića naišle na veliku kritiku u međunarodnoj areni, a pozitivne reakcije iz Moskve. On se povukao jednim dijelom kada je vidio kakvu vrstu reakcije izaziva razumijevanje za takvo ponašanje.”

Na pitanje postoji li mogućnost da se Rusija i neka članica NATO-a se sukobe, Jović je odgovorio da misli da na obje strane ne postoji volja za tim jer razumije što bi to značilo.

Poruke Bidena, Johnsona i Kine

“Amerika čini što može u ovom trenutku. Mislim da ne može učiniti puno više, kao niti Velika Britanija. Britanija pokušava naći svoje mjesto nakon izlaska iz Europske unije. Pisao sam članak neposredno nakon Brexita, gdje mi se činilo logičnim da se Britanija fokusira kao sigurnosna sila u onim dijelovima Europe koji nisu u EU, poput Ukrajine, eventualno ako bi se dogodila promjena u Bjelorusiji ili drugim dijelovima bivšeg Sovjetskog saveza, i na zapadnom Balkanu”, kazao je Jović.

Što se tiče pozicije Kine, kaže da je ona ambivalentna iz nekoliko razloga.

“S jedne strane, dugoročno joj odgovara sukob SAD-a i Rusije jer slabi i Rusiju i Zapad. S druge strane, ne želi globalni rat jer joj dobro ide u sadašnjim okolnostima i ima velike ambicije za koje su joj potrebni mir i mirna trgovina”, kazao je Jović, dodajući da će iz tog razloga Kina u nekom trenutku htjeti zaustaviti taj rat ili ga ograničiti.

Jović vjeruje da sankcije nisu dovoljan instrument da zaustave Rusiju, ali smatra da mogu biti korisne dugoročno.

Izbori u Srbiji

“Mislim da će Vučić pokušati zadržati poziciju vojne neutralnosti, premda je rekao da ona ne uključuje političku neutralnost i da je Srbija na putu prema Europskoj uniji. On je s obje strane pod velikim pritiscima. Nije popularno sjediti na dvije stolice, posebno na dvije tako vruće stolice koje su međusobno zaraćene”, smatra Jović.

Napominje da da ne treba zaboraviti da je veliki dio opozicije, koja je postigla prilično dobar rezultat i ušla u parlament, prilično desnije od Vučića.

“Formiranje Vlade će biti test u kojem smjeru Vlada želi ići. U tom razdoblju će morati vidjeti što će s Dačićevim SPS-om. Ako ide s njim, moći će bez ikakvog problema formirati vladu na nacionalnoj razini i ima većinu u Beogradskoj skupštini za sada. Međutim, ako ide sa Dačićem koji je naglašavao u kampanji “nikad sankcije Rusije” i koji ima kontrolu nad naftnom industrijom, onda će to biti signal Zapadu da nije potpuno iskren u svom pomicanju prema Zapadu. Ali ako ne ide u savez s njim, ostaje pitanje koliko je spreman koristiti druge”, kazao je Jović, koji vjeruje da je Vučić bliži tome da se odluči za Zapad.

“U tom trenutku je sve moguće, ali je to vrlo rizična situacija jer će iznevjeriti mnoge svoje birače, kao i ljude sa svoje liste koji nisu iz njegove stranke”, dodao je.

Analizirajući veliku naklonjenost Srba prema Rusiji, ukazao je da pri tome treba uzeti u obzir dva dugoročna faktora.

“Jedan je Kosovo. Proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine koje se nije dogodilo 1999., nego je tada bila rezolucija kojom se Kosovo tretiralo slično kao što je UNPROFOR tretirao ovdje Krajinu od 1991.-1995. To se primijenilo 2008. manje više pod američkim patronatom. Ta kosovska situacija je dovela Putina na vlast i kao što vidimo Putin ju stalno koristi. I u samoj Srbiji je vrlo teško objasniti kako se odmaknuti od Rusije koja zajedno s Kinom u Vijeću sigurnosti podržava teritorijalni integritet Srbije. S druge strane, tu je jedan dugoročni nacionalistički narativ koji se u Srbiji stvara posebno od 2006. godine kada je Srbija postala nezavisna država. On udaljava Srbiju mentalno od Jugoslavije i bilo koga drugoga i stvara joj novi nacionalni identitet koji se temelji na mitovima i mističnim elementima. On je dosta blizak novom ruskom identitetu”, pojasnio je.

Prelijevanje sukoba na Balkan

Odgovarajući na pitanja o opasnosti od novog rata na Balkanu, posebice potencijalne srpske invazije na Kosovo, Jović je kazao:

“Politički je štetno govoriti o ratovima na Balkanu jer stvara strahove kod ljudi, a nije niti realno. Ne smijemo paničariti jer time stvaramo preduvjete da se rat dogodi. Ako govorimo da će se dogoditi, stvaraju se strahovi koji vode u mobilizaciju za obranu. Ako se krenete pripremati za rat, onda ova druga strana vidi da se naoružava i govori o ratu, pa to i sama čini. Naročito je to opasno u BiH.”

Uvjeren je da prelijevanje sukoba na Balkan nije realno, odnosno je u samo jednom scenariju: “Ako bi sada došlo do kolapsa Zapada, došlo bi do anarhije i kaosa u kojem je sve moguće.”

Ipak, ne vidi da bi Zapad mogao trenutno mogao kolabirati, a u cijeloj situaciji vidi i jednu pozitivnu stvar:

“Mislim da je zapadni Balkan sada zapravo bliže Europskoj uniji nego su bili prije ovog rata.”

Ističe da je ključno za Zapadni Balkan da ostane izvan ovog sukoba koliko je to moguće.

“Niti jedan ratni sukob, od Balkanskih ratova do danas, koji se vodio u Europi nije nas mimoišao”, kazao je Jović, još jednom napominjući da se ovaj sukob može preliti samo ako Zapad kolabira.

Izbori u Francuskoj

Na pitanje što bi za Europu značila pobjeda Le Pen, Jović je kazao:

“Bio bi to veliki udarac, posebno u situaciji kada Njemačka ima Vladu koja nije jedinstvena po pitanjima vanjske politike. Bila bi Europa koja bi bila u puno većoj mjeri neki geostrateški projekt, dakle, neke zajedničke veze po pitanju sigurnosti i ekonomije, ali što se tiče društvenih vrijednosti, demokratizacije društva ili promoviranja europskog identiteta, ona bi izgubila. Bila bi Europa koja bi bila u većoj mjeri antiislamska, protivnica izbjeglica, ne svih, ali posebice protiv ovih koji dolaze iz Arapskih zemalja.”

 

Hrvatska

U Hrvatskoj bi uskoro trebao zaživjeti novi sustav cestarina

Objavljeno

-

By

Novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj trebao bi, prema službenim najavama, profunkcionirati najranije krajem 2024. godine. Kako bi se to zaista dogodilo, ubrzavaju su pripreme za njegovu implementaciju, piše u subotu Jutarnji list.

Prema informacijama Jutarnjeg lista, na razini Ministarstva prometa dogovoreno je da će se istim sustavom naplate koristiti sva tri koncesionara – HAC, BINA Istra i Autocesta Zagreb-Macelj. No, tek će se odlučiti na koji će način biti financirana ugradnja novog sustava na Istarskom ipsilonu i AZM-u.

Europska komisija Hrvatskoj je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti odobrila bespovratnih 65,9 milijuna eura za implementaciju novog sustava naplate cestarine. No, ta sredstva neće biti dovoljna ni za potrebne radove na autocestama HAC-a, a kamoli na ostalima. Procjenjuje se kako za BINA Istru treba izdvojiti dodatnih oko 14 milijuna eura, a za AZM oko sedam milijuna eura. Tek će se vidjeti hoće li se taj novac moći namaknuti kroz NPO ili na neki drugi način.

Nositelj projekta su Hrvatske autoceste, koje bi sljedećeg mjeseca trebale raspisati natječaj za tvrtku koja će isporučiti, ugraditi te pustiti u pogon novi sustav. Dosadašnje istraživanje tržišta pokazalo je da u Europi ima 12 tvrtki koje bi se mogle javiti na natječaj. Prema procjenama, zbog kompleksnosti nabave sam bi natječaj mogao trajati oko godinu dana. Kao što je već poznato, naplata cestarine će se obavljati putem ENC uređaja ili očitavanjem tablica.

Ovisno što korisnik odabere. Sustav kamera će, osim samih tablica, morati dati podatke o boji vozila, njegovu obujmu, profil vozila te procjenu očekivanog vremena prolaska između pojedinih nadzornih točaka na autocesti. Sustavi registriranja ulaska vozila na autocestu ne bi se postavljali na poziciju gdje su danas naplatne kućice, nego na portale nekoliko kilometara u dubini autoceste. To će, između ostalog, vozačima koji to nisu učinili omogućiti da se registriraju za prolazak autocestom nakon što uđu na nju, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KRAKEN STIGAO U HRVATSKU: Epidemiologinja otkrila koji se simptomi javljaju

Objavljeno

-

By

U studiju Novog dana gostovala je epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mayer koja je komentirala kliničku sliku krakena u Hrvatskoj.

“Imamo novu podvarijantu koronavirusa – kraken. To je bilo za očekivati jer je u prirodi virusa da mutira. Ovo je nova mutacija. Za sada što znamo, potvrđeno je 12 slučajeva u Republici Hrvatskoj. Riječ je o blažim simptomima – temperatura, znojenje. U drugim zemljama je slična klinička slika.”

Mayer objašnjava zašto je ova varijanta covida opasnija od prethodnih: “Varijanta se brže širi i izbjegava imunološki odgovor, a kakva će biti klinička slika, to još moramo vidjeti. Vrlo vjerojatno će postati dominantna”.

Poziva na cijepljenje koje je i dalje svima dostupno, kao i na pranje ruku, izbjegavanje zatvorenih prostora i velikih okupljanja, posebno kod starijih ljudi i onih koji imaju lošiji imunološki status.

Kad je riječ o maskama, epidemiologinja kaže: “Mi uvijek preporučujemo maske, iako nisu obavezne. Pogotovo u javnim prijevozima, kod velikih okupljanja u zatvorenom prostoru. Maska nas štiti, ne samo od korone, nego od svih respiratornih infekcija.”

Ističe da koronavirus neće nestati: “Virus neće nestati. I dalje će biti među nama, ali ćemo ga smatrati kao svaku drugu respiratornu bolest”.

Kad je riječ o gripi, epidemiologinja kaže da nas očekuje vrhunac u veljači pa opadanje: “Gripa je među nama. Sada smo u uzlaznoj putanji, nismo još dosegnuli plato. Interes za cijepljenje protiv gripe postoji. Nije kasno za cijepljenje, može se i dalje cijepiti”. Otprilike pola zaliha cjepiva koje je HZJZ naručio su iskorištene.

Naposljetku, epidemiologinja poziva i na cijepljenje protiv koronavirusa: “Savjetujem onima koji se nisu uopće cijepili, koji nisu nijednu dozu dobili – a takvih ima oko 30 posto – da se cijepe”. Na treću dozu cijepiva posebno poziva starije ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj nestašica antibiotika, fali i lijekova za tlak i kolesterol

Objavljeno

-

By

U Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju poput klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije bitno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća.

Dodatni problem je nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, kazala je Soldo u razgovoru za Hinu.

Povremeno nedostaje lijekova za tlak i kolesterol

“Na tržištu nemamo dovoljno amoksicilin sirupa i klavocina, povremeno dolaze neke manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s klavocinom. To je posljedica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom”.

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, govori predsjednica HLJK-a.

Nestašica lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno prisutne kod terapija za kronične pacijente.

Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji su najviše propisivani i najviše se troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu.

Također, u Hrvatskoj nema tzv. kritičnih nestašica, odnosno situacija da za neku bolest nema ni jednog lijeka.

Objave HALMED-a ne odražavaju realno stanje

“Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koja je prema zakonu o lijekovima odgovorna za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje”, ističe Soldo.

Izvještaji i sustav praćenja nestašica ovisi o prijavama proizvođača, koji bi trebali na vrijeme prijaviti sve nestašice na tržištu, objasniti razloge i predvidjeti rok kad se određeni lijek vraća na tržište, jer o tome ovisi izdavanje zamjenske terapije pacijentima.

“Danas ima preko stotinu lijekova koji su objavljeni u sustavu kao nestašice, a u praksi u ljekarnama je problem puno veći. Pacijentima se može izdati zamjenska terapija samo kad nestašicu lijeka objavi HALMED inače ljekarnici i liječnici obiteljske medicine pacijentu ne mogu izdati zamjensku terapiju”, ističe Soldo.

Ako lijeka nema ni veledrogerija, ljekarnik mora pacijenta ponovno uputiti obiteljskom liječniku da mu prepiše novi lijek. Kod terapija koje prepisuju bolnički specijalisti, liječnik obiteljske medicine mora kontaktirati specijalistu koji ga je prepisao ili mu pacijenta ponovno uputiti na novi pregled, pa se situacija dodatno komplicira.

Ministarstvo zdravstva stoga je predložilo u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost uspostavu novog sustava praćenja nestašica lijekova, koji bi bio zasnovan na podacima s terena, a financirao bi se sredstvima EU.

“Novi sustav za praćenje i prevenciju nestašica temeljit će se na podacima s terena. Iz zdravstvenih ustanova i ljekarna će se prikupljati podaci o dinamici izdavanja lijekova i njihovom dolasku na tržište, kako bi mogli pravovremeno saznati kada lijeka neće biti i primijeniti potrebne mehanizme da što prije postane dostupan pacijentima”, kaže Soldo dodajući kako slični sustavi već postoji u Španjolskoj i Francuskoj.

Uzrok nestašica nedostatak supstanci i snižavanje cijena

Nestašice lijekova potaknule su i Europsku komisiju na poteze kojima bi se proizvodnja lijekova vratila na europsko tlo i tako osigurala neovisnost o trećim zemljama.

“Globalizacija je dovela do toga da se većina aktivnih supstanci proizvodi u Kini, Indiji i nekim zemljama trećeg svijeta. Riječ je o malom broj tvornica koje proizvode aktivne supstance za neke lijekove i ako se u nekoj od njih pojavi problem onda cijeli svijet ostaje bez tog lijeka”, kaže Soldo.

No, nestašice imaju uzrok i trendu snižavanja cijena lijekova, pa često dolazi do povlačenja lijeka s tržišta zbog ekonomske neisplativosti njegove proizvodnje, kaže Soldo

Istraživanje Europskog udruženja ljekarnika pokazalo je da su nestašice lijekova puno veće nego prethodnih godina. Posebno je to vidljivo kod generičkih lijekova za liječenje kroničnih bolesti, a uglavnom se radi o lijekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu