Hrvatska
Jurčić: Mnogo veći problem od cijene goriva je to hoće li ga biti dovoljno
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić u Novom danu je komentirao novi rast cijena goriva. Prema njegovim riječima, moguće je da gorivo bude još skuplje nego što je sada, ali i da ga na tržištu ne bude dovoljno da zadovolji potražnju. Jurčić smatra i da Hrvati imaju mnogo većih problema nego što je visoka cijena goriva.
On kaže kako je moguće da cijene goriva probiju i onu psihološku granicu od 15 kuna. “Nadam se da postoje tajni, nama nevidljivi razgovori da se smiri ova situacija u Ukrajini. Jer ako se ne smiri, onda neće biti problem koja je cijena, nego ima li uopće goriva”, kaže Jurčić.
“Mi imamo mnogo više problema od cijene goriva. Mi smo na 11 tisuća eura po glavi stanovnika godišnje, prosjek Europe je 30 tisuća eura. Razvijene zemlje imaju oko 45 tisuća eura. Ako mi potrošimo rezervoar goriva, to će nam značiti 100 kn više, a ako poskupi Nijemcu, on će platiti 100 eura više i neće to osjetiti. Ići će, umjesto 30 tjedana, 28 tjedna godišnje na izlet. Ništa mu to neće značiti, a nas će baciti u pravo siromaštvo”, govori.
“Najveći broj ljudi će ovo zaista pogoditi jer smo mi jedna od najsiromašnijih država u Europi. To nije krivnja ove Vlade, nego svake vlade u zadnjih 25 godina.”
Plaćanje plina u rubljima
Govoreći o ruskom zahtevu da “neprijateljske zemlje” moraju ruski plin i naftu plaćati u rubljama, inače se Rusija “zavrnuti pipu”, Jurčić kaže kako je “ovo jedna velika politika nadmetanja”.
“Nije nikakav problem da se plaća rubljima. To je Putin podmetnuo ovima. Potražnja za rubljom opada jer su Rusiji nametnute sankcije. Postoji financijski štos. Rusima trebaju i euri i dolari, ali ako Zapadnjaci kupuju naftu i plin i plaćaju rubljama, oni prije moraju kupiti rublje i povećava se potražnja za rubljom. Drugo, to je možda Putinova igra. On kaže ‘mi mijenjamo ugovor, vi nemojte platti pa ćemo prekinuti isporuku i vidjet ćete kako će to biti’. Nemoguće je prekinuti uvoz ruskog plina, to strateški nije moguće… Sad Rusi misle ‘ako ćete vi nas za godinu dana baciti u neugodnu situaciju, onda ćemo mi vas sad staviti u neugodnu situaciju’… Njemačka staje bez ruskog plina i nafte i onda imate unutarnje probleme”, objašnjava.
“U ovom nadmetanju između SAD-a, Rusije i Njemačke će najviše stradati ukrajinski narod i ruski narod, a onda i Europa.”
“Mi sad ne zaustavljamo rat, ne gledamo kako ćemo surađivati da smanjimo rat, nego zaoštravamo ratnu retoriku. Ako netko zna povijest, zna koliko je lako ovakvom retorikom narod povesti u rat. Ovo je vrlo opasna situacija za Europu”. kaže Jurčić.
Alternativni izvori
Jurčić smatra da se cijena goriva se ne bi bitno promijenila čak ni da radi riječka rafinerija. “Ako je i hrvatska nafta, postotak cijene ide za koncesiju”, kaže Jurčić.
“Hrvatska vlada određuje koncesiju, bez obzira je li dioničar INA-e ili ne. Jača je pozicija Vlade nego dioničara. Ovo je stvar Vlade, kako će odrediti koncesiju. Nema razloga da se ne zna po kojoj cijeni Hrvatska prodaje svoju naftu. Zna se koliko košta vađenje nafte”, objašnjava. Prihodi od koncesija se smanjuju jer vadimo i prerađujemo manje plina i nafte, kaže, i za trećinu nego u nekim ranijim vremenima.
Govoreći o mogućnosti da Hrvatska Sloveniji isporučuje plin iz LNG-a i da sudjeluje u izgradnji novog bloka NE Krško, Jurčić kaže: “Treba biti oprezan. Ne zna se koliki je hrvatski udio u LNG-u. Ako nestane ruskog plina, onaj tko ima udio u LNG-u mogao bi taj plin slati u Austriju, Mađarsku, tko zna gdje i onda neće ostati dovoljno za Hrvatsku.”
Jurčić smatra i da je nuklearna elektrana dobra ideja jer “bez nje neće biti energije na ovom području”.
Hrvatski hidropotencijali su uglavnom iskorišteni, smatra Jurčić. “Napravite hidrocentralu, vi ste napravili više štete nego što ste dobili struje”, kaže.
“Nuklearne elektrane se dugo rade. Sreća je da postoji NE Krško. Mislim da bi u paketu trebalo riješiti i zbrinjevanje nuklearnog otpada. Treba dobro napraviti nuklearku, a i novi LNG”, kaže Jurčić.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







