Ribari svakodnevno izvlače velike količine plastike iz Jadranskog mora, no zbog nedostatne infrastrukture i neučinkovitog sustava odlaganja otpada upozoravaju da je problem godinama neriješen. Jadran ima više plutajućeg otpada od ostatka Sredozemlja, a više od 80 posto čini ga plastika.

Projekt FishNoWaste, koji provodi Udruga Sunce s partnerima iz Hrvatske i Italije, prikuplja podatke o vrstama i količinama otpada u ribolovu te o postojećim praksama u lukama. Cilj je razviti zajednički model gospodarenja otpadom kojim bi se „otpad ponovno upotrijebio, reciklirao i smanjio“.

Paradoksalna situacija

Asistentica u Odjelu za komunikaciju i zagovaranje Dora Čakušić napominje kako se ribari i dalje susreću s paradoksalnom situacijom: „Zakon ih obvezuje da predaju pasivno ulovljeni otpad, a na terenu često nemaju gdje s njim.“

„Sustavi za odlaganje otpada na kopnu još uvijek nisu dovoljno razvijeni, a postojećih opcija je malo i one su neučinkovite. Problem postoji već niz godina, a nadležna tijela još uvijek nisu ponudila rješenje. Bez prikladne infrastrukture, napori ribara ostaju bez učinka.“

Trenutačne ribolovne prakse dodatno povećavaju količinu otpada u moru. Tijekom izvlačenja mreža ribari s ulovom pokupe i otpad s morskog dna, dok se dio otpada stvara i tijekom samih aktivnosti – zbog trošenja opreme, pucanja mreža, gubitka konopa i plastičnih dijelova.

Koćarski ribolov

„Dio otpada nastaje iz same ribolovne aktivnosti: oštećene ili potrgane mreže, konopi, bove i drugi plastični elementi tijekom rada se troše, raspadaju ili gube te postaju dio morskog otpada. Kada se izgubljena oprema ne evidentira i ne ukloni, ona nastavlja ugrožavati morski ekosustav, poput mreža koje nazivamo ‘ghost nets’“, poručuje Čakušić.

Najveći dio otpada povezan je s koćarskim ribolovom, jer se teška oprema povlači po dnu te se lako oštećuje ili gubi, pri čemu nastaju plastični fragmenti koji godinama ostaju u okolišu. Neadekvatno gospodarenje otpadom i lako lomljivi materijali, poput stiropornih kutija za ribu, dodatno pogoršavaju problem.

„Često čujemo od ribara da se i najbanalniji predmeti, poput stiropornih kašeta, zbog svog sastava jednostavno raspadnu i završe u moru“, navodi Čakušić.

U sklopu FishNoWaste provodi se i sustavni monitoring pasivno izvađenog otpada. Jednom mjesečno, u ribarskoj luci Tribunj, analiziraju se nasumično odabrane vreće otpada kako bi se utvrdila njegova količina i vrsta. „Znanstveni monitoring ključan je za razumijevanje problema i odabir budućih rješenja“, ističu iz Sunca.

Kominikacija i edukacija

Pilot-implementacija modela zajedničkog gospodarenja otpadom u odabranim lukama trebala bi pokazati kako uključivanje ribara povećava učinkovitost prikupljanja, razvrstavanja i predaje otpada.

Čakušić naglašava kako komunikacija i edukacija imaju važnu ulogu. „Ribari su prvi u kontaktu s onečišćenjem mora i njihovo iskustvo neprocjenjivo je za pronalazak rješenja.“

Inovacije također igraju važnu ulogu – od kvalitetnijih polimernih materijala koji se mogu reciklirati do uporabe opreme koja traje dulje i lakše se obrađuje. Primjeri dobre prakse pokazuju da zemlje koje su uvele modele poput ‘Fishing for Litter’ postižu znatno smanjenje otpada. No tehnologija nije dovoljna bez edukacije.

„Ako ribar zna da će njegova oprema biti pravilno zbrinuta i reciklirana, veća je vjerojatnost da je neće baciti ili ostaviti u moru“, objašnjava Čakušić.

Kružni pristup

Kružni pristup u ribarstvu može se primijeniti svakodnevno – od krpanja mreža i korištenja višekratnih kašeta do izbjegavanja jednokratnih proizvoda na brodu. Kako bi se javnost dodatno senzibilizirala, Sunce provodi informativnu kampanju u kojoj sudjeluju i sami ribari.

„Želimo približiti njihov život i pokazati koliko su izloženi problemu otpada u moru“, kaže.

Edukacijski programi namijenjeni ribarima, školama i lokalnim zajednicama usmjereni su na načela kružnog gospodarstva, pravilno gospodarenje otpadom i razumijevanje posljedica morskog otpada na ekosustav, zdravlje i gospodarstvo. Važno je, poručuju iz Sunca, mladima pokazati kako odgovorno ponašanje može dugoročno mijenjati stanje u okolišu.

Kao ključni rezultat projekta očekuje se unapređenje sustava gospodarenja ribolovnim otpadom u Hrvatskoj i Italiji, razvoj zajedničkih strategija te povećanje količina otpada koje se prikuplja, sortira i reciklira.

Dugoročni učinak mjerit će se kroz nastavak suradnje s ribarskim sektorom, ministarstvima i stručnjacima, kao i kroz praćenje podataka o količinama otpada koje završavaju, ili napokon prestaju završavati, u Jadranskom moru.

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.