Hrvatska
Pusić: “Europa našla svoju snagu, a Zelenskij je prvi heroj 21. stoljeća”
O početku pregovora između ruske i ukrajinske strane, mjerama za pomoć Ukrajini, o tomu kako će se sankcije odraziti na rusku ekonomiju, ali i na ostatak svijeta u emisiji HTV-a govore državni tajnik ministarstva financija Stjepan Čuraj, bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić te makroekonomist Goran Šaravanja.
– Nažalost ne može doći do dogovora u bližoj budućnosti, predsjednik Zelenskij je i prije prve rudne pregovora rekao da ne očekuje ništa od toga, ali pristaje na pregovore da se ne bi reklo da nije pokušao sve da spriječi rat, odnosno zaustavi rat u Ukrajini. Mislim da u ovoj fazi gdje kolona od 60km tenkova i vojnih vozila ide prema Kijevu, gdje Harkiv brutalno bombardiran, mala je vjerojatnost da će pregovori uspjeti. Sankcije su dramatične, kao nikada do sada, no one nemaju kratkoročni učinak. Ukrajinci su suočeni s trenutno drugom ili trećom vojskom na svijetu, nuklearnom silom. Dakle, sa strašnim protivnikom, istaknula je Vesna Pusić.
Najstrašniji dio je prošloga ponedjeljka kada je Vladimir Putin “dehumanizirao” Ukrajince, kada je negirao pravo Ukrajini da postoji.
– To su školski primjeri pripreme vojske na ubijanje neprijatelja. Dehumanizacija je tipični način pripreme vojske na to. Ruski vojnici su prvo bili zbunjeni. Ova ogromna artiljerija koja sada ide prema Kijevu je zastrašujuća.
Stjepan Čuraj kaže da sankcije “svakako grizu” Rusiju.
– Financijska tržišta reagiraju, vrijednost ruske valute je pala. Pitanje je dana kada će to ruski građani osjetiti na svojim leđima. Kada govorimo o SWIFT-u, to još nije definirano, ali meni će pravi pokazatelj krize biti kada plin zaustavi se ići. To znači da smo otišli u točku bez povratka. Ovo se sve radilo kako bi se obeshrabrilo Putina i građane Rusije, da se zaustavi invazija.
Čuraj dodaje se Rusiji nameću sankcije, no da Europa djelomično ovisi o plinu.
– Pitanje je po kojoj će se cijeni plaćati, doduše, hvala Bogu, Hrvatska ne ovisi toliko o ruskom plinu. To je neviđena pat situacija, radi se sve više pritisaka i sankcija, no pitanje je SWIFT-a, ako će jedna banka ostati oni će preko toga moći plaćati.
Makroekonomist Goran Šaravanja smatra da su sankcije Rusiji jako dobro pogođene, misli da je EU iznenadila cijeli svijet.
– Njemačka se dovoljno ne spominje u raspravama u Hrvatskoj, promijenili su 30 godina obrambene politike. Švicarska više nije neutralna. Tu je i najava da će više od 2% BDP-a godišnje korisiti za obranu. Ključna izjava kancelara Scholza u Bundestagu u subotu je bila da članica ne trebaju gledati kako profitirati od Bruxellesa, nego kako se postaviti da bi Europa bila jača. To je meni najvažnija izjava u govoru, no to će primjerice, utjecati na pregovore oko izmjene fiskalnih pravila. To je bitno i za Hrvatsku, koja s obzirom na političke neizvjesnosti u pravo vrijeme ulazi u eurozonu i u Schengen.
Je li brza reakcija EU-a iznenadila Vladimira Putina?
– Pretpostavljam da jest, iznenadila je sve nas, i sam dužnosnike unutar EU-a. Putinu je uspjelo, što nikom drugom nije uspjelo, da prilično razjedinjenu EU ujedini, a popravi transatlantske odnose. Da promijeni desetljećima dugu politiku Njemačke. Nikakvi bezobrazluci i uvrede Donalda Trumpa nisu mogli Njemački preokrenuti da prihvati 2% BDP-a kao razinu financiranja obrane. Putinova agresija na Ukrajinu to je promijenila preko vikenda. Švedska i Finska, koje nisu članice NATO-a počeli su slati oružje Ukrajincima, da uvjeri Švicarce da zamrznu ruska sredstva u svojim bankama. Europa je u ovaj tjedan dana prepoznala i našla svoju snagu koje se gotovo bila odrekla. S te strane ima efekata koji će biti trajni. To je u prvom redu rezultat sposobnosti Ukrajine i vodstva koje je pokazao predsjednik Zelenskij, najnevjerojatniji heroji 21. stoljeća. Jedan od europskoh lidera, prije 10 dana to nitko nije očekivao. Danas je univerzalni uzor i prvi heroj 21. stoljeća, ističe Vesna Pusić.
Ukrajina je podnijela zahtjev za ulazak u EU.
– Ukrajina treba započeti postupak, to je rekla i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. No, ovo je daleko od gotovog, pitanje je kako će sve završiti. Ako Putin ostvari svoj cilj i postavi nekakvu marionetsku vladu, onda Ukrajina nikada neće postati članica, dodaje Pusić.
Stjepan Čuraj dodaje da će se situacija s Rusijom odraziti na sve, no ističe da Hrvatska ima tek 1% robne razmjene s Rusijom i da oko toga neće biti većih poteškoća. Ipak, ističe da je 20% našeg BDP-a otpada na turizam i da tu treba vidjeti što će biti, poglavito kroz prizmu pada booking-a na njemačkom tržištu.
– Ipak, mi smo poželjna auto destinacija, ljudi se spreme i brzo dođu na more, dodaje.
Sankcije ruskim oligarsima mogu utjecati, to je jedan faktor.
– Ja sam optimist nakon proteklog vikenda. Biračko tijelo u Rusiji će također utjecati. Postupci SAD-a, EU-a i saveznika nitno su povećali cijenu ovoga rata koji je Rusija nametnula Ukrajini.
Stjepan Čuraj kaže da ga nije iznenadilo da je oporba podržala odluku Vlade o potpori Ukrajini.
– Hvala Bogu, ima još dovoljno pametnih glava koje shvaćaju u kakvoj se situaciji nalazimo kao zemlja, kao društvo i kao cijeli svijet. Uspijemo se izdići iz strančarenja. Ne vidim što bi netko politički mogao dobiti da drugačije radi. Kohezija u EU-u se pokazala, ipak je lakše stati zajedno, sve se to puno bolje može razmotriti. Što se tiče sankcija, pratimo EU, a tu je i prihvat izbjeglica.
– Količina mržnje i prijezira koju je pokazao Putin u svojem govoru prema Ukrajincima, ne znam koliko se Rusija može vratiti u svjetski poredak dok je Putin na vlasti. To polako nekima u Rusiji dolazi do glave. Postoje umirovljeni generali koji su pisali protiv rata u Ukrajini. Neki istaknuti oligarsi poput Fridmana i Deripaske su na svojim Twitterima izrazili podršku ubijenom Nemcovu, govorili malo nešto protiv rata. Ukrajina je angažirala Abramoviča da pokuša posredovati, ima nekih znakova, no bojim se da je sve to malo dok god je Putin na vlasti, ističe bivša ministrica vanjskih poslova.
Što se tiče priče oko Sberbanke u Hrvatskoj, imamo oko 70 tisuća deponenata, kaže Čuraj.
– Radi se o banci koja je normalno poslovala, ali zbog svega, počeli su imati reputacijski rizik, počeli su imati problema s likvidnošću. Građanima tu ne bi trebalo biti ništa, postoje dvije solucije. Likvidacija i sanacija. Građanima su osigurani svi depoziti, banka počinje poslovati prema drugom okviru i to je to. Nema nekih problema za građane. Sberbank ima aktivu oko 11,5 milijardi kuna, to je 2,3% tržišta, nije presudno. Želimo izbjeći korištenje Fonda za osiguranje depozita, to je otprilike 3,8 milijardi kuna. Mi ćemo svakako kao članica Europske bankovne unije, ići prema postupku sanacije. Imamo mogućnost, propisi na razini Europske monetarne unije su doneseni.
Dodaje da će se morati gledati novi dobavni pravci za energiju, da se plin može zamijeniti drugim dobavnim pravcima.
– Njemački ministar gospodarstva rekao je da razmatraju produljenje životnog vijeka nuklearki pa i elektrana na ugljen. EU mislim da će napraviti sve da Rusija ne bude toliko važna, da će to biti posljedica toga rata.
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.
Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.
Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
PRIJAVE DO 12. PROSINCA / Dječji vrtić Radost raspisao javne natječaje za sedam radnih mjesta
VEČERAS NA ADVENTU: Na Zoraniću Kuzma & Shaka Zulu; na Tržnici DJ Boris i DJ Papa Gogo a.k.a. Stari Jarac
SPORTSKI VIKEND / Na Višnjiku taekwondo, košarka i nogomet…
FOTOGALERIJA / Nastup Jure Brkljače na Adventu u Zadru
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
FOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
MJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
FOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
VUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VIDEO / Otkriveno potopljeno neolitičko nalazište kod Neviđana
VIDEO / Zadarski bend Kriptidi predstavlja novi videospot za pjesmu „Lobotomija“!
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…