Hrvatska

Pusić: “Europa našla svoju snagu, a Zelenskij je prvi heroj 21. stoljeća”

Objavljeno

2 godine prije

1. ožujka 2022.

hrt.hr

O početku pregovora između ruske i ukrajinske strane, mjerama za pomoć Ukrajini, o tomu kako će se sankcije odraziti na rusku ekonomiju, ali i na ostatak svijeta u emisiji HTV-a govore državni tajnik ministarstva financija Stjepan Čuraj, bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić te makroekonomist Goran Šaravanja.

– Nažalost ne može doći do dogovora u bližoj budućnosti, predsjednik Zelenskij je i prije prve rudne pregovora rekao da ne očekuje ništa od toga, ali pristaje na pregovore da se ne bi reklo da nije pokušao sve da spriječi rat, odnosno zaustavi rat u Ukrajini. Mislim da u ovoj fazi gdje kolona od 60km tenkova i vojnih vozila ide prema Kijevu, gdje Harkiv brutalno bombardiran, mala je vjerojatnost da će pregovori uspjeti. Sankcije su dramatične, kao nikada do sada, no one nemaju kratkoročni učinak. Ukrajinci su suočeni s trenutno drugom ili trećom vojskom na svijetu, nuklearnom silom. Dakle, sa strašnim protivnikom, istaknula je Vesna Pusić.

Najstrašniji dio je prošloga ponedjeljka kada je Vladimir Putin “dehumanizirao” Ukrajince, kada je negirao pravo Ukrajini da postoji.

– To su školski primjeri pripreme vojske na ubijanje neprijatelja. Dehumanizacija je tipični način pripreme vojske na to. Ruski vojnici su prvo bili zbunjeni. Ova ogromna artiljerija koja sada ide prema Kijevu je zastrašujuća.

Stjepan Čuraj kaže da sankcije “svakako grizu” Rusiju.

– Financijska tržišta reagiraju, vrijednost ruske valute je pala. Pitanje je dana kada će to ruski građani osjetiti na svojim leđima. Kada govorimo o SWIFT-u, to još nije definirano, ali meni će pravi pokazatelj krize biti kada plin zaustavi se ići. To znači da smo otišli u točku bez povratka. Ovo se sve radilo kako bi se obeshrabrilo Putina i građane Rusije, da se zaustavi invazija.

Čuraj dodaje se Rusiji nameću sankcije, no da Europa djelomično ovisi o plinu.

– Pitanje je po kojoj će se cijeni plaćati, doduše, hvala Bogu, Hrvatska ne ovisi toliko o ruskom plinu. To je neviđena pat situacija, radi se sve više pritisaka i sankcija, no pitanje je SWIFT-a, ako će jedna banka ostati oni će preko toga moći plaćati.

Makroekonomist Goran Šaravanja smatra da su sankcije Rusiji jako dobro pogođene, misli da je EU iznenadila cijeli svijet.

– Njemačka se dovoljno ne spominje u raspravama u Hrvatskoj, promijenili su 30 godina obrambene politike. Švicarska više nije neutralna. Tu je i najava da će više od 2% BDP-a godišnje korisiti za obranu. Ključna izjava kancelara Scholza u Bundestagu u subotu je bila da članica ne trebaju gledati kako profitirati od Bruxellesa, nego kako se postaviti da bi Europa bila jača. To je meni najvažnija izjava u govoru, no to će primjerice, utjecati na pregovore oko izmjene fiskalnih pravila. To je bitno i za Hrvatsku, koja s obzirom na političke neizvjesnosti u pravo vrijeme ulazi u eurozonu i u Schengen.

Je li brza reakcija EU-a iznenadila Vladimira Putina?

– Pretpostavljam da jest, iznenadila je sve nas, i sam dužnosnike unutar EU-a. Putinu je uspjelo, što nikom drugom nije uspjelo, da prilično razjedinjenu EU ujedini, a popravi transatlantske odnose. Da promijeni desetljećima dugu politiku Njemačke. Nikakvi bezobrazluci i uvrede Donalda Trumpa nisu mogli Njemački preokrenuti da prihvati 2% BDP-a kao razinu financiranja obrane. Putinova agresija na Ukrajinu to je promijenila preko vikenda. Švedska i Finska, koje nisu članice NATO-a počeli su slati oružje Ukrajincima, da uvjeri Švicarce da zamrznu ruska sredstva u svojim bankama. Europa je u ovaj tjedan dana prepoznala i našla svoju snagu koje se gotovo bila odrekla. S te strane ima efekata koji će biti trajni. To je u prvom redu rezultat sposobnosti Ukrajine i vodstva koje je pokazao predsjednik Zelenskij, najnevjerojatniji heroji 21. stoljeća. Jedan od europskoh lidera, prije 10 dana to nitko nije očekivao. Danas je univerzalni uzor i prvi heroj 21. stoljeća, ističe Vesna Pusić.

Ukrajina je podnijela zahtjev za ulazak u EU.

– Ukrajina treba započeti postupak, to je rekla i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. No, ovo je daleko od gotovog, pitanje je kako će sve završiti. Ako Putin ostvari svoj cilj i postavi nekakvu marionetsku vladu, onda Ukrajina nikada neće postati članica, dodaje Pusić.

Stjepan Čuraj dodaje da će se situacija s Rusijom odraziti na sve, no ističe da Hrvatska ima tek 1% robne razmjene s Rusijom i da oko toga neće biti većih poteškoća. Ipak, ističe da je 20% našeg BDP-a otpada na turizam i da tu treba vidjeti što će biti, poglavito kroz prizmu pada booking-a na njemačkom tržištu.

– Ipak, mi smo poželjna auto destinacija, ljudi se spreme i brzo dođu na more, dodaje.

Sankcije ruskim oligarsima mogu utjecati, to je jedan faktor.

– Ja sam optimist nakon proteklog vikenda. Biračko tijelo u Rusiji će također utjecati. Postupci SAD-a, EU-a i saveznika nitno su povećali cijenu ovoga rata koji je Rusija nametnula Ukrajini.

Stjepan Čuraj kaže da ga nije iznenadilo da je oporba podržala odluku Vlade o potpori Ukrajini.

– Hvala Bogu, ima još dovoljno pametnih glava koje shvaćaju u kakvoj se situaciji nalazimo kao zemlja, kao društvo i kao cijeli svijet. Uspijemo se izdići iz strančarenja. Ne vidim što bi netko politički mogao dobiti da drugačije radi. Kohezija u EU-u se pokazala, ipak je lakše stati zajedno, sve se to puno bolje može razmotriti. Što se tiče sankcija, pratimo EU, a tu je i prihvat izbjeglica.

– Količina mržnje i prijezira koju je pokazao Putin u svojem govoru prema Ukrajincima, ne znam koliko se Rusija može vratiti u svjetski poredak dok je Putin na vlasti. To polako nekima u Rusiji dolazi do glave. Postoje umirovljeni generali koji su pisali protiv rata u Ukrajini. Neki istaknuti oligarsi poput Fridmana i Deripaske su na svojim Twitterima izrazili podršku ubijenom Nemcovu, govorili malo nešto protiv rata. Ukrajina je angažirala Abramoviča da pokuša posredovati, ima nekih znakova, no bojim se da je sve to malo dok god je Putin na vlasti, ističe bivša ministrica vanjskih poslova.

Što se tiče priče oko Sberbanke u Hrvatskoj, imamo oko 70 tisuća deponenata, kaže Čuraj.

– Radi se o banci koja je normalno poslovala, ali zbog svega, počeli su imati reputacijski rizik, počeli su imati problema s likvidnošću. Građanima tu ne bi trebalo biti ništa, postoje dvije solucije. Likvidacija i sanacija. Građanima su osigurani svi depoziti, banka počinje poslovati prema drugom okviru i to je to. Nema nekih problema za građane. Sberbank ima aktivu oko 11,5 milijardi kuna, to je 2,3% tržišta, nije presudno. Želimo izbjeći korištenje Fonda za osiguranje depozita, to je otprilike 3,8 milijardi kuna. Mi ćemo svakako kao članica Europske bankovne unije, ići prema postupku sanacije. Imamo mogućnost, propisi na razini Europske monetarne unije su doneseni.

Dodaje da će se morati gledati novi dobavni pravci za energiju, da se plin može zamijeniti drugim dobavnim pravcima.

– Njemački ministar gospodarstva rekao je da razmatraju produljenje životnog vijeka nuklearki pa i elektrana na ugljen. EU mislim da će napraviti sve da Rusija ne bude toliko važna, da će to biti posljedica toga rata.

Povezane teme :Featured rusija ukrajina

Up Next

Oglasio se HPB: Sav novac je siguran, klijenti opet mogu poslovati normalno

Ne propustite

Premijer: Šaljemo Ukrajini pomoć od 124 mil. kn u naoružanju i zaštitnoj opremi

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

9 sati prije

14. svibnja 2024.

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

13 sati prije

14. svibnja 2024.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

1 dan prije

13. svibnja 2024.

index.hr

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

Nastavi čitati