Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U PONEDJELJAK NA SVEUČILIŠTU Marta Hut i Jurica Šoša – Hrvatska solo pjesma u europskom kontekstu

Objavljeno

-

Programom pod nazivom Hrvatska solo pjesma u europskom kontekstu, nastavlja se ciklus pretplate Koncertnog ureda Zadar. Koncert, koji je bio odgođen zbog bolesti izvođača, na rasporedu je u ponedjeljak, 7. veljače 2022. u 20 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta, a nastupit će Marta Hut i Jurica Šoša. To je ujedno nastavak projekta Bersijada, koji promovira glazbu najznačajnijeg skladatelja hrvatske moderne koji je dio života proveo u Zadru.

Ulaznice se prodaju na adresi www.kuzd.hr, te u petak, subotu i ponedjeljak i utorak na info pultu Kneževe palače od 11-13 i 18-20 sati, s time da na dan koncerta blagajna od 19 sati seli u Svečanu dvoranu Sveučilišta.

Pjesma, odnosno praksa uglazbljivanja poezije, traje od antike, preko srednjovjekovnih trubadura, do romantičarskog Lieda i 20. stoljeća kada je pjesma u pop, rock i zabavnoj glazbi zagospodarila glazbenim formama sve do danas.

U umjetničkoj formi pjesma doživljava vrhunac u 19. stoljeću kroz stvaralaštvo Franza Schuberta. Putem koji su nastavili Hugo WolfRichard Wagner i Richard Strauss kročili su i hrvatski skladatelji Blagoje Bersa i Jakov Gotovac, kao i prva naša skladateljica Dora Pejačević, čiji je strelovit umjetnički razvoj zaustavljen iznenadnom smrću na porođaju.

Sopranistica Marta Hut (rođena Musap) rođena je u Zadru 2. veljače 1990. Drugu nagradu na Regionalnom natjecanju pjevača u Šibeniku osvojila je 2007., a godinu dana poslije nastupila je u solističkoj ulozi u Fauréovu Requiemu u Zadru u povodu obilježavanja stote godišnjice Hrvatskoga pjevačkog glazbenog društva „Petar Zoranić“ pod ravnanjem Jurice Šoše. S osamnaest godina upisala se na studij pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te magistrirala (cum laude) u klasi prof. Martine Gojčete-Silić. U prosincu 2010. sudjelovala je na koncertima mladih opernih pjevača „Hommage à Milka Trnina“ u zagrebačkom HNK-u. U istoj kazališnoj kući debitirala je 2011. u ulozi Mercedes u Bizetovoj operi Carmen. U travnju 2012. nastupila je kao solistica u izvedbi Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu Josipa Magdića u Muzeju Mimara u Zagrebu. U ožujku 2013. igrala je ulogu jednog od paževa u Wagnerovoj operi Lohengrin pod ravnanjem Nikše Bareze, a godinu dana poslije dobila je titulu Mladog pjevača godine na natjecanju u Muzeju Mimara te nastupila u sklopu ciklusa Molto cantabile 2. Imala je čast muzicirati pod ravnanjem Pavla Dešpalja, između ostaloga i na praizvedbi Dešpaljevih preradbi Bersinih i Lisinskijevih solopjesama za glas i gudački orkestar. U ožujku 2016. povjerena joj je glavna uloga u operi Suor Angelica (Sestra Angelica) Giacoma Puccinija (u režiji Michaela Znanieckoga). Pod vodstvom Ive Lipanovića prvi put je nastupila u veljači 2020. kao solistica u Beethovenovoj Missi solemnis u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uz Akademski zbor „Ivan Goran Kovačić“ i Zagrebačku filharmoniju. U listopadu 2021. nastupila je u Kneževu dvoru s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom pod ravnanjem Ivana Huta. Nekoliko je godina živjela i djelovala u Kraljevini Nizozemskoj, gdje je nastupila u Rotterdamu, Den Haagu, Delftu, Zwolleu, Rijswijku i Bredi. Sudjelovala na seminarima poznatih svjetskih pjevačica i pedagoginja (Roberta Alexander, Jard van Nes i druge). Redovito nastupa u Zadru kao solistica u pratnji Zadarskoga komornog orkestra.

Pijanist Jurica Šoša završio je osnovnu i srednju školu u rodnom Zadru. Upisao se na studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Đorđa Stanettija, kod kojega je završio i poslijediplomski studij te stekao titulu magistra umjetnosti. Tijekom školovanja osvojio je brojne nagrade, od kojih su najvažnije nagrada Hrvatskoga društva skladatelja za najbolju izvedbu djela Ive Josipovića na međunarodnom natjecanju Etide i skale u Zagrebu, prva nagrada na državnom natjecanju HDGPP-a 2001. u Dubrovniku te Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu. Pohađao je seminare eminentnih klavirskih pedagoga u Hrvatskoj i inozemstvu (Pavarana, Kämmerling, Muraro, Krpan i drugi). Održao je niz recitala te solističkih nastupa s brojnim orkestrima, s kojima je izveo Treći klavirski koncert L. van Beethovena, Prvi klavirski koncert F. Liszta, Trinaesti klavirski koncert W. A. Mozarta, Bachove koncerte za dva i tri klavira, Mozartov Koncert za dva klavira i orkestar i dr. Tijekom studija bio je jedan od pokretača ciklusa koncerata u HGZ-u, a djelovao je i kao dirigent Hrvatskoga pjevačkog glazbenog društva „Zoranić“, s kojim je zabilježio veće nastupe u svim većim europskim središtima i osvojio nagrade na državnim natjecanjima u Splitu, Novigradu Istarskom i drugdje. Od 2010. godine umjetnički je ravnatelj Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Član je Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Stalno je zaposlen kao profesor klavira u Glazbenoj školi „Blagoje Bersa“ u Zadru.  

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NEMA STABILIZACIJE VREMENA / Do kraja tjedna izmjenjivat će se sunce i kiša. Najobilnije padaline u noći na petak, najsunčanije u subotu?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas promjenjivo oblačno, ponegdje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kiša uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, a navečer i u noći pljuskovi lokalno mogu biti izraženiji uz obilnu oborinu. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni, na istoku uz jake udare, a u zapadnim predjelima i sjeveroistočni. Na Jadranu umjereno i jako jugo, moguće i olujno. Najviša temperatura zraka od 20 do 25 °C, ponegdje u Gorskoj Hrvatskoj malo niža.

U petak u noći i ujutro umjereno do pretežno oblačno, mjestimice kiša, na istoku moguće i grmljavina. Zatim djelomice, ponegdje i pretežno sunčano, od sredine dana uz mogućnost lokalnih pljuskova u Gorskom kotaru i na krajnjem istoku. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu i sjeverozapadni, a na krajnjem jugu jugo. Najniža jutarnja temperatura od 10 do 15, na Jadranu između 14 i 19 °C. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 21 do 26 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U petak većinom sunčano, više oblaka još na kopnu, u prvom dijelu dana uz mjestimice malo kiše, a poslijepodne može biti lokalnih pljuskova osobito na istoku. U subotu će prevladavati sunčano, popodne samo rijetko može biti jačeg razvoja oblaka i ponekog pljuska. U nedjelju promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ponegdje kiša, moguće i grmljavina, osobito na Jadranu i uz Jadran. Vjetar u unutrašnjosti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu većinom jugo, u petak mjestimice i jugozapadnjak te sjeverozapadnjak. Temperatura zraka malo će porasti.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SRIJEDOM U SRIDU / Mlikota: Knjiga o poslijeratnoj obnovi Zadra i danas izaziva puno emocija

Objavljeno

-

By

Na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika „Srijedom u sridu“ sinoć je gostovala izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti i autorica nagrađivane knjige „Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu“. Mlikota je otkrila kako je od školovanja u rodnom Metkoviću došla do studija u Zadru, zašto je napustila posao na HRT-u i odabrala znanstvenu karijeru te na kraju izabrala temu poslijeratne obnove Zadra za svoj predmet proučavanja. Razgovor je moderirala voditeljica Kabineta rektora Ivan Zrilić.

– Odrasla sam u Metkoviću, malom gradu s puno uspješnih ljudi, nogometaša, rukometaša, misica, ali i stručnjaka. Uvijek se govorilo da nema institucije u Europi u kojoj nema nekoga povezanog s Metkovićem.  Puno se ulagalo u obrazovanje, imali smo izvrsnu školu, u ono vrijeme informatičku učionicu s Apple računalima, odjel za kemiju, slušalice na satovima jezika… Moja prva želja bila je studij biologije, čak sam u srednjoj školi napravila projekt o utjecaju pesticida na ljudsko zdravlje. Na kraju sam odustala od prijemnog ispita koji je bio u Zagrebu, u Splitu su na povijesti umjetnosti tražili crtanje, što nije moja jača strana i tako sam upisala studij povijesti umjetnosti i sociologije u Zadru, rekla je Mlikota.

U novom gradu brzo je „pohvatala konce“, stekla puno prijatelja, počela raditi u novinarstvu i dobila zaposlenje na HRT-u. Tada joj je profesor Vinko Srhoj ponudio mjesto asistenta i iako joj je njezin tadašnji urednik rekao „nitko ne odlazi od nas“, ona je ipak odabrala znanstvenu karijeru.

– Puno je sličnosti u ta dva posla, koje su mi kasnije pomogle, a najveća razlika intelektualna sloboda koju mi je ovaj odabir donio. Planirala sam na doktoratu raditi video umjetnost, ali kako je to bilo u začecima i bilo je dosta tehničkih problema oko prikupljanja građe, odlučila sam se za poslijeratnu obnovu Zadra. I profesor Ivo Petricioli složio se kako je to dobra tema za doktorat pa se rodilo sve ovo o čemu danas pričamo.

Najveći izazov u pisanju knjige, za koju je dobila brojne nagrade, bio je rad u pandemiji. Bez izravnog kontakta u radu na knjizi s preko 1.300 ilustracija često je trebalo raditi popravke, ali na kraju se trud isplatio.

– Knjiga je izazvala puno emocija, prilazili su mi ljudi, tražili da popijemo kavu, govorili mi da su prepoznali sebe ili svoje bližnje na fotografijama za koje nisu znali da postoje. Sretni su što je netko ispričao njihovu priču o životu u poslijeratnom Zadru, neki su se i rasplakali, a duhovit osvrt u svom članku imao je Mario Padelin, koji je komentirao kako je knjiga preteška za čitanje i kako njom možeš svladati razbojnika ako te napadne. Pomogao mi je puno u njezinom pisanju prof. Pavuša Vežić, bez njega i shvaćanja što se događalo u pojedinim dijelovima grada, čega nije bilo u literaturi, ne bih mogla razumjeti poslijeratnu matricu. Naravno, zahvalna sam i djelatnicima Državnog arhiva u Zadru i Znanstvene knjižnice, ta građa i ljudi koji tamo rade nama znanstvenicima daju mir i omogućuju posvećenost radu, rekla je Mlikota.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA S VELEBITA / Planinarski put svjetla mladih Zadarske nadbiskupije

Objavljeno

-

By

Foto: Sudionici Planinarskog puta svjetla

U pobožnosti Planinarski put svjetla mladih Zadarske nadbiskupije u subotu, 11. svibnja, sudjelovala je grupa od 53 mladića i djevojaka iz Zadarske nadbiskupije hodeći 30 km obroncima planine Velebit.

Sudionici su se zaustavili na 14 postaja, razmišljajući o radosti Kristovog uskrsnuća, uz tekstove iz Evanđelja i prigodna razmatranja čiji je autor mons. Ivan Šaško. Mnogi sudionici nisu se međusobno poznavali, pa su putem sklopljena nova poznanstva. Tri iskusna vodiča brinula su o sigurnosti sudionika, a u pripremama je sudjelovao i HGSS.

Planinarski put svjetla počeo je ranim okupljanjem sudionika na Autobusnom kolodvoru u Zadru. Vozač Jere iz zadarskog poduzeća ‘Liburnija’ prevezao je autobus hodočasnika do tunela na prijevoju Prezid-Gračac. Grupa je već u 6,30 sati ujutro, unatoč jakoj buri i hladnom vremenu, krenula pješice od prijevoja prema Tulovim Gredama. Cijela 30-kilometarska staza kroz Velebit pružila je izvanredno iskustvo, zahvaljujući idealnim vremenskim uvjetima od ugodnih 20 Celzijevih stupnjeva, uz laganu naoblaku i buru.

Duhovni sadržaj tijekom pješačenja bio je jednostavan, ali bogat. Uz molitvu i razmatranja na 14 postaja Puta svjetla, sudionici su imali priliku hodati u šutnji, okrijepiti se sakramentima, razgovarati sa svećenikom i osobno se moliti. Osobito su bile dirljive postaje i molitve kod mnogih spomenika za pale branitelje iz Domovinskog rata koji su svoj život položili upravo u obrani Domovine na Velebitu.

Program je zaključen uobičajenim planinarskim obrokom, grahom s kobasicama, zahvaljujući radnicima Caritasa Zadarske nadbiskupije. Nakon zajedničke fotografije kod kapelice podno Tulovih Greda, na mjestu pogibije hrvatskog branitelja Damira Tomljenovića Gavrana, sudionici su se zaputili prema Zadru. Nakon 21 sat, sudionici su se razišli, fizički iscrpljeni, ali duhovno osvježeni i ohrabreni razmatranjem Uskrsloga na 14 postaja Puta svjetla. Taj duhovni hod kroz Velebit ostavio je duboki dojam na sve sudionike, pružio je ljepotu zajedništva i snagu vjere u prirodnom okruženju. Izražena je radost budućim sličnim susretima i pobožnostima koje okupljaju mlade i jačaju njihovu vjeru.

Susret je organiziralo Povjerenstvo za pastoral mladih Zadarske nadbiskupije čiji je predstojnik don Ivan Šibalić.

Ivan Šibalić

Foto: Sudionici Planinarskog puta svjetla

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu