Hrvatska
Hrvatska je s mjerama liberalnija i od Švedske?
Novinari Vanja Moskaljov i Ivan Hrstić komentirali su aktualne teme u Točki na tjedan N1 televizije.
Kupnja Bradleya
Govoreći o nabavci oklopnih vozila, Hrstić kaže da nema mnogo izbora te da će se vjerojatno platiti 153 milijuna dolara za nešto što nećemo koristiti, samo da bismo mogli reći da imamo nešto i ispuniti uvjete koje je pred nas postavio NATO. “To je samo za zadovoljavanje privida. Ta 153 milijuna dolara su vjerojatno samo početni trošak čemu treba dodati nešto. Ne govorim o PDV-u, on se podrazumijeva kad je u pitanju nova oprema, ali sumnjam da to će biti jedini trošak. Smiješno je da imamo Patrie koje su puno modernije od ovog što sad kupujemo da bi to koristili u nekom sustavu”, govori Hrstić dodajući da Bradleyi imaju kultni status još iz Pustinjske oluje.
“Amerikanci su davno odbacili ta vozila i počeli koristiti nešto drugo čega su se također odrekli i ‘uvalili’ to Hrvatima”, kaže.
Moskaljov smatra kako je “politički bitno to što se ispunjavaju ciljevi prema NATO-u”. “Ako ćemo i dalje naše oružane snage usmjeravati samo zbog ispunjavanja ciljeva i nećemo to ostvariti, nego će ta vozila biti bezvezna i neće se koristiti, to nije dobro za nas. Mi trebamo pokušati deklarirati te stvari koje nama trebaju tako da zadovoljimo i taj partnerski odnos i da idemo sebi u korist”, govori Moskaljov.
“Amerikanci se sigurno neće pretjerano okoristiti sa 153 milijuna dolara”, kaže Hrstić na pitanje zagovara li predsjednik Republike Zoran Milanović američke interese. Dodaje i kako je vjerojatno “najveći američki profit u tome što neće morati zbrinjavati ta vozila”. “Stalno se ponavlja da ta priča traje od 2017., ali priča u ovakvom formatu traje oko 13 mjeseci i to nije dugo za nabavku ovakvih vozila”, govori. Hrstić smatra i da ova priča dosta nalikuje na onu o nabavi Barak-F16 aviona. “To je bila ideja Plenkovićeve vlade, ova je vlada gurala ideju koja prije nije postojala”, kaže. Hrstić dodaje i kako još nije ni potvrđeno ni demantirano ima li kompanija koja preuzima Đuru Đakovića interesa u proizvodnji njemačkog Lynxa. “Je li ima zanimljivije modernizirati Bradleye kao što rade s Patriama, ili se nešto valja iza brda što ne žele potvrditi”, pita se Hrstić.
“Transparentnost nije nešto čime se ova Vlada može pohvaliti. Prethodne su vlade bile mnogo transparentnije”, govori Moskaljov. “Puno se toga ne zna, skriva, otvoreno dužnosnici kažu da nešto neće reći, iako su se druge zemlje otvorile i rekle. Mi na temelju nekih poluinformacija moramo stvarati zaključke, a možda nemamo cijelu sliku. U nekoj demokraciji bi te stvari morale biti otvorene, a to nije slučaj nikako”, kaže Moskaljov. Na pitanje o ponašanju predsjednika Milanovića kaže kako ispada da je Vlada to planirala i počela raditi na tome, i da je predsjednik ispao neki američki lobist kontra Vlade. “Po meni se takve stvari ne rade, pogotovo ne na takav način. Ako je imao nešto za prigovoriti, trebao je nazvati Plenkovića i pitati treba li mu nešto i može li on pomoći”, kaže.
“Ovo je najvažnija priča koja se događa, sad će ispasti da ćemo mi dobiti stara, islužena vozila. Vrijede ona nešto, ali je li to baš ono što nama treba”, govori Moskaljov.
Hrstić kaže da je predsjednik na ovaj način pokušao “umanjiti Plenkovićev mali trijumf s Rafaleima”. Dodaje i da je sve ovo krenulo kada Plenković nije htio Milanovića podržati u istrazi oko Slovenske. “Plenković ga tada nije htio zaštiti i tu počinje njihova tvrda kohabitacija. Nakon toga je Milanović odlučio biti gorka pilula”, kaže Hrstić.
Nove mjere
“Mjere u svakom slučaju imaju smisla, ali problem je što Vlada oklijeva donijeti mjere koje bi pokazale da misli ozbiljno. Problem je i što građani ne vjeruju Vladi da će provoditi ono što sama odredi, provodi se od slučaja do slučaja, kako kome odgovara. Povjerenje je izgubljeno i Vlada ne može ni potegnuti neku mjeru sad kad je nacija raspolovljena. Što bi doživio Plenković da napravi nešto kao Macron? On je to skinuo s dnevnog reda davno. Hrvatska je od početka pandemije najliberalnija u Europi, liberalnija čak i od Švedske. Premijer je rekao da su brojevi očekivani. Ako su očekivani, što ste radili dosad?”, pita se Hrstić.
Moskaljov govori kako je sustav opterećen pa zbog toga drugi ljudi neće moći doći na preglede. “Sustav je na granici, posljedice će biti dalekosežne ako se preoptereti”, kaže.
Hrstić smatra da bi proširenje covid-potvrda bilo logičan korak. “Mi nismo doživjeli ono što su doživjeli mnogi u Europi, a to je pravi lockdown. Je li nošenje maski u odnosu na ono što imaju drugi u Europi baš toliki problem? Ako niste vlasnik teretane ili noćnog klube, onda niste baš osjetili te mjere. Ima puno ljudi koji su ostali bez prihoda i nije nimalo slučajno da se na čelo ovih prosvjeda stavio čovjek koji je vodio teretanu. Razumijem ljude koji su izgubili nešto, ali većina nije izgubila ništa osim nekakvog komoditeta”, govori Hrstić. Dodaje i kako se davanje previše ovlasti vlastima na jednoj stvari uvijek vrati na nekoj drugoj. “Uvijek kad damo dio svoje slobode, nikad nam neće biti vraćena”, kaže.
Moskaljov kaže kako ne bi imao ništa protiv obveznog cijepljenja. “Ne bih to smatrao udarom na slobode, ima već 10, 11 bolesti za koje je obvezno cijepljenje. Nije to udar na slobodu jer je riječ o pokušaju zaštite većine”, govori. On smatra i da Plenković neće donijeti takvu odluku, kaže da to ne bi mogao zamisliti.
“Proglašavanje obveznog cijepljenja je daleko poštenije od ovakvog stvaranja drugorazrednih građana”, kaže Hrstić.
Slučaj Đoković
“Čini mi se da postoji šansa da se on provuče kroz sve ovo, ali mislim da će ipak presuditi politika jer bi bila blamaža za Australiju da im on odnese AO nakon svega ovoga. Ipak, kod njih odlučuje sud koji nije toliko ispolitiziran kao u nekim drugim zemljama. Smatram da se Đoković trebao cijepiti, ali licemjerno je i ovo što radi australska vlada. Radi se o cirkusu za unutarnje potrebe i sukobu između različitih političkih opcija”, kaže Hrstić.
I Moskaljov smatra da je Đokoviću u startu trebalo reći da ne može doći i da su Australci samo zakomplicirali situaciju i doveli do “spektakla” koji će podijeliti i australsku i svjetsku javnost.
Hrvatska
PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.
Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:
Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.
Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.
U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.
Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.
Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.
Hrvatska
ČESTITKE! / Danas slavimo Međunarodni praznik rada
Danas je jedini međunarodni dan u kalendaru koji se slavi u dugim prosvjednim kolonama s transparentima.
Težnja za humanim radnim vremenom od osam sati dnevno i većim plaćama davne je 1886. godine dovela do velikih radničkih demonstracija u Chicagu. U sukobu s policijom svojim životom platilo je dvjestotinjak prosvjednika, kojih se prisjećamo 1. svibnja svake godine.
Međunarodni praznik rada neradan je dan u osamdesetak zemalja svijeta, poput Argentine, Brazila, Egipta, Švedske ili Vijetnama gdje se slave radnička prava kroz niz osmišljenih skupova i manifestacija. Zanimljivo je istaknuti da se na popisu tih zemalja ne nalaze Sjedinjene Američke Države u kojima je priča i počela, već da Amerikanci sličan praznik – Labor Day – slave 3. rujna svake godine.
Radišni Japanci, primjerice, uzimaju slobodan dan s posla na 1. svibnja – ne zbog proslave Međunarodnog praznika rada, već kako bi spojili dane u maleni godišnji odmor. Naime, prvi dan mjeseca svibnja pada unutar takozvanog Zlatnog tjedna u Japanu (od 29. travnja do 5. svibnja) kada se slave nacionalni praznici poput carevog rođendana, dana zaštite okoliša i prisjećanja na prvi japanski Ustav.
Prva proslava Međunarodnog praznika rada u Hrvatskoj održana je 1890. godine u Maksimiru, a ovaj zagrebački park do današnjih dana ostaje mjesto središnje proslave. Pritom su besplatne porcije graha i slušanje političko-sindikalnih govora uobičajeni dijelovi ovoga datuma. Ne treba zaboraviti niti dijeljenje crvenih karanfila – simbola radničkog pokreta u zemljama jugoistočne Europe, u Italiji i Austriji.
Svim zemljama koje slave praznik zajedničke su prosvjedne kolone radnika i sindikalista. Glavni im je cilj svrgnuti pozornost na uvjete rada i položaj zaposlenika u današnjem društvu, kao i velikog broja nezaposlenih, neisplate plaća, rada na crno…
Hrvatska
Uber Boat i ovog ljeta na hrvatskoj obali, uvodi se i usluga Travel Mode
Uz mogućnost najma plovila u Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Hrvatskoj, početak partnerstva s Expedia Group i Accor u pronalasku smještaja te novu funkcionalnost Travel Mode, Uber nastavljatransformaciju iz pružatelja usluga mobilnosti i dostave u sveobuhvatnu platformu za putovanja
29. travnja 2026. – Uber je danas u New Yorku, na događaju GO–GET 2026, najavio ponovno lansiranje usluge Uber Boat u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Francuskoj i Hrvatskoj, uz predstavljanje novih hotelskih rješenja na američkom tržištu. Ovim iskorakom Uber dodatno širi svoju ponudu putovanja i nastavlja razvoj jedinstvene platforme za sve potrebe korisnika, od gradskih vožnji do obalnih destinacija.
Od lipnja 2026. korisnici Ubera moći će jednostavno unajmiti plovila u Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Hrvatskoj. Usluga se provodi u suradnji s platformom Click&Boat, vodećom platformom za najam plovila u Europi, čime korisnici dobivaju pristup floti od približno 50.000 plovila. Na taj način korisnicima se dodatno pojednostavljuje pristup nekima od najatraktivnijih mediteranskih destinacija, od Balearskih otoka do Francuske rivijere i Amalfijske obale te jednog od 1244 hrvatskih otoka i otočića. Članovi programa Uber One ostvaruju povrat od 10% u obliku Uber kredita na izvršene rezervacije.
Uvođenje usluge Uber Boat dio je šire Uberove vizije povezivanja svih elemenata putovanja unutar jedne platforme. U tom kontekstu najavljeno je i partnerstvo s Expedia Group, koje korisnicima u SAD-u omogućuje pristup više od 700.000 smještajnih objekata diljem svijeta. Ponuda će se tijekom godine dodatno proširiti uključivanjem smještaja za odmor brenda Vrbo, a partnerstvo se planira proširiti i na druga tržišta.
Uber je također najavio partnerstvo s Accor, kojim korisnici mogu prikupljati ALL Accor bodove kroz Uber vožnje i narudžbe putem Uber Eats, uz dodatne pogodnosti za članove Uber One.
Dodatno je predstavljena i nova funkcionalnost Travel Mode, koja unaprjeđuje korisničko iskustvo unutar Uber platforme. Ova funkcionalnost korisnicima pomaže u snalaženju u zračnim lukama, donosi preporuke lokalnih sadržaja i popularnih destinacija te omogućuje jednostavne rezervacije restorana putem OpenTable. Uključuje i Uberovu verziju hotelske usluge u sobi, s dostavom hrane i osnovnih potrepština izravno na vrata smještaja.
Ovim novitetima Uber nastavlja svoju transformaciju iz pružatelja usluga mobilnosti i dostave u sveobuhvatnu platformu za putovanja, koja objedinjuje prijevoz, smještaj i iskustva na destinaciji u jedinstveno, povezano korisničko iskustvo. Bilo da je riječ o kratkom gradskom odmoru ili spontanom danu na moru, Uber korisnicima omogućuje jednostavnije, fleksibilnije i učinkovitije putovanje.
-
Sport3 dana prijeSPORT I HUMANOST / U Zadarskom akvatoriju održana je najuspješnija Lions regata do sada!
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Zaboravite iznadprosječnu toplinu, stiže kišovitije, vjetrovitije i hladnije vrijeme
-
Sport3 dana prijePERFEKTAN NASTUP: Jadera uzela medalju u svakoj utrci natjecanja “Zadar Open 2026.”
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm aktiviran zbog orkanskog vjetra, kiša će se intenzivirati




