Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREZENTACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Geografi istraživali je li Zadar gastro grad. Gdje dominiraju restorani, gdje fast food, a gdje pekare?

Objavljeno

-

„Može li Zadar postati gastro grad?“. Odgovor na ovo pitanje prošlog su tjedna ponudili doc. dr. sc. Silvija Šiljeg i mag. geogr. Lovre Panđa s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, koji su u okviru obilježavanja Dana Grada Zadra u Gradskoj knjižnici Zadar prezentirali istraživanje studenata Odjela za geografiju, provedenog u okviru kolegija „Modeliranje prostornih podataka“. Cilj istraživanja bio je provesti prostornu analizu gastronomskih objekata primjenom kriterija dostupnosti, rasprostranjenosti i demografske napučenosti te predložiti kriterije za razvoj teorijskog koncepta gastro grada s aspekta geografije.

Metodologija je uključivala izradu GIS baze podataka kojom je utvrđeno da je duljina prometnica unutar grada 382,87 km (Izvor: Geofabrik) te da je u gradu 161 gastronomski objekt. Generirane su zone dostupnosti restorana (konoba, pizzerija, bistroa, sala za vjenčanja), objekata brze prehrane i pekara, te je izvršena korelacija između broja stanovnika i gastronomskih objekata, između zona dostupnosti i statističkih krugova i između broja stanovnika i izdvojenih zona dostupnosti.

Najbolju dostupnost restorana (do pet minuta hoda) imaju Poluotok, Voštarnica, Borik i Puntamika, a najlošiju (duže od 15 minuta hoda) žitelji Novog Bokanjca, Bokanjca, Bilog Briga, Ploče, Dračevca, dijelovi Gaženice i sjeverni dijelovi Dikla. Najbolje su prostorno distribuirane pekare, koje su unutar pet minuta hoda dostupne za 58 posto stanovnika, dok su najlošije prostorno distribuirani objekti brze prehrane.

– U svijetu su popularna istraživanja u kojima se gradovi srednje veličine nastoje prikazati kao pametni gradovi, zeleni gradovi, sportski gradovi… Jedan od koncepata je i gastro grad, u kojemu se istražuje može li posjetitelj kroz gastronomiju naučiti puno o području u koje dolazi. U istraživanju smo obuhvatili 41 statistički krug s 21 mjesnim odborom, u kojima smo provjeravali dostupnost svih gastro objekata, uključujući pekare i objekte brze prehrane. Posebnim alatom ažurirani su podaci o prometnicama te je ispravljeno oko sto pogrešaka u odnosu na javno dostupne planove, rekao je na prezentaciji mag. Panđa.

Na području Zadra 52 posto svih gastronomskih objekata su restorani, 33 posto su pekare a manje od 15 posto su objekti brze prehrane. Na Poluotoku se situacija značajno mijenja – restorana je skoro 70 posto, pekara tek 13 posto. Poluotok je očekivano najgušće premrežen gastronomskim objektima, iako je (nestvarno zvuči) slabije naseljen, ali je centar turističkog i poslovnog života. Kako se ide prema periferiji, gastronomskih objekata je sve manje (s izuzetkom Dikla i Puntamike), dok pojedini dijelovi na periferiji grada, koji su napučeni stanovnicima, nemaju niti jedan gastronomski objekt.

Najviše objekata brze prehrane je na Poluotoku, Branimiru, Relji te nekoliko izdvojenih zona.U dosta zona uopće ih nema unutar 15 minuta hoda (jedan sat – pet kilometara), što ne čudi jer se često baziraju na dostavi.

Odgovor na pitanje s početka teksta je da se u ovom trenutku, prema kriteriju prostorne distribucije i demografske napučenosti, Zadar ne može brendirati kao gastro grad.

Gastronomski objekti trebali bi pružati uslugu ne samo za turiste, nego i za lokalno stanovništvo, pa s geografskog aspekta nisu zadovoljeni kriteriji za razvoj Zadra kao gastro grada. Također, treba poraditi na ponudi u samim gastronomskim objektima. Postojeći ne prezentiraju u potpunosti sve okuse ovog podneblja te bi trebalo razvijati objekte koji imaju tradicionalnu mediteransku hranu i različite vrste usluga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića

Objavljeno

-

By

Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.

Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić. 

Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama

Objavljeno

-

By

Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.

Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.

Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu