Connect with us

Hrvatska

Štetan utjecaj reklama na djecu: Treba li ih zakonski ograničiti?

Objavljeno

-

Djeca su sve deblja, a na njihovu pretilost, među ostalim, utječu i reklame. Kodeks od proizvođača traži da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput količine šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina. No proizvođači se sve više okreću internetu koji nije dovoljno reguliran – influencerima, igricama, aplikacijama, Je li zbog toga nužno takvu vrstu oglašavanja staviti u zakonski okvir?

Neki proizvođači agresivnim reklamiranjem nezdrave hrane sve se češće obraćaju djeci, a time krše Kodeks koji su sami prihvatili.  Kodeks zahtijeva da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput sastava šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina u sadržajima koji su namijenjeni njima. No proizvođači dobro znaju da djeca gledaju sav dostupan program. 

– Kasno navečer kad s mamom gledam TV i dođe neka reklama za čokoladicu uvijek se zaželim te čokoladice, priznaje Bruna Studen, učenica OŠ Središće iz Zagreba.

– Kada gledam na YouTubeu nešto, stalno se izbacuju reklame što je nekad iritantno, kaže Viktor Pavičić, učenik OŠ Središće.

– Ako uđem u neki dućan i sjetim se da sam tu marku vidio u reklami, poželim kupiti taj proizvod, kaže Bendjamin Štenta.

– Uopće ne obraćam pozornost na te reklame, jedino ako neku hranu predstavljaju, hoću onda tako otići i pojesti to što su prikazali, priznaje učenica Karla.

Kako bi izbjegli da im EU zakonom ograniči reklamiranje, veliki proizvođači u Uniji su se 2007. obvezali na samoregulaciju, dobrovoljno poštovanje pravila u reklamama namijenjenima djeci. Pokazalo se da je dobrovoljni pristup neučinkovit jer se pravila zaobilaze i izvrću.

– Trenutno se radi o povelji koja nije zakonski obvezujuća, no ne bježimo od toga da se to zakonom regulira jedna ovako važna stvar jer želimo zdravu djecu koja će odrasti u zdrave jedinke. U Europi i svijetu postoji već niz pozitivnih primjera što se napravilo i što je donijelo rezultate, tipa da u skandinavskim zemljama pekara ne smije biti 200 metara bliže od škole kako djeca ne bi pod odmorom mogla skoknuti kupiti nezdravo pecivo i energetski napitak usput, govori Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.

Djecom se lako manipulira

Proizvođači se sve više koriste internetom koji nije dovoljno reguliran, videoigricama, aplikacijama i posrednicima poput influencera, kojima plaćaju da reklamiraju njihove proizvode. A djeca tada samo žele kupovati i koristiti se proizvodima koje reklamiraju njihovi idoli

– U tim kanalima djeca su posebno podložna utjecaju poruka. Jedan od tih oblika je Influencer marketing i naravno da će djeca svom idolu lakše vjerovati nego klasičnom oglasu, kaže Kamilo Antolović, stručnjak za marketing.

U Španjolskoj je trećina proizvoda reklamiranih odraslima bila nezdrava, dok se taj broj penje na nevjerojatnih 89 posto kada su u pitanju reklame za djecu. U Francuskoj je odnos sličan, 43 posto nezdravo prema odraslima, naspram 88 posto prema djeci.

– Postoje razni načini kako djeca danas dolaze do informacija, a u državama članicama EU koje su napravile istraživanje se pokazalo da gotovo 90 posto reklama za hranu, kada su u pitanju djeca, je nezdrava hrana. Za odrasle je to možda nekih upola manje, kaže Biljana Borzan.

– Djeca često nemaju uvid u realitet i lakše se s njima nego s odraslima manipulira. Tu je uloga roditelja i škole da zaštitimo djecu i mlade od agresivnog utjecaja reklama, poručuje Tjaša Juraković Antolić, stručna suradnica pedagoginja, OŠ Srednjaci.

Djeca su sve deblja, trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj je preteška. Zbog toga se prestalo s grupnim vaganjem u razredima.

– Ne radi se dovoljno edukativnih programa i teško je razlučiti što je dobro za njih, a što nije. Kada dođu u nedoumicu, nemaju gdje potražiti odgovor. Previše je reklama koje nisu adekvatne za njihovu dob, isto tako ih mogu natjerati na nebrigu za vlastito zdravlje, kaže Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

– Često u reklamama možemo vidjeti zgodne i mlade osobe, lijepe i nasmiješene, to su mladima idoli. Ako oni u određenom periodu ne postanu kao idoli tu može doći do pada samopouzdanja, samopoštovanja, pada kreativnosti, što kasnije rezultira društveno neprihvatljivim ponašanjem i padom školskog uspjeha, kaže Tjaša Juraković.

Perfidne poruke

Online reklamiranje posebno je problematično jer algoritmi lako identificiraju da je korisnik dijete i onda mu upućuju reklame i sadržaje koji ciljaju djecu, među ostalim – slatkiše, junk food i gazirana pića. Na TikToku, kojim se uglavnom koriste djeca i mladi, čak 25 posto svih reklama odnosi se na hranu i piće.

– Poruke često znaju biti perfidne, utječu na dijete da ono toga nije ni svjesno. Znate kako se kaže – reklama postoji da stvori potrebu koju vi zapravo nemate, kaže Borzan.

– Nemojte gledati samo etiketu i očarati se izgledom proizvoda, gledajte deklaraciju gdje pišu nuspojave, sastav, opasnosti, masnoće i drugi sadržaji koji na neki način iskrivljuju sliku etikete i blještavila koji stoje na prednjoj strani proizvoda, dodaje Antolović.

Kodeks po kojem proizvođači nezdrave hrane i pića sami sebe ograničavaju u reklamiranju djeci, očekivano – nije dao rezultate. Struka predlaže da se dobrovoljna pravila nužno pretvore u EU propise kojih će se proizvođači morati pridržavati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu