Connect with us

Hrvatska

Markotić: “Ekstremne odluke nisu najbolje, oprezno s naglim popuštanjem mjera”

Objavljeno

-

Nacionalni stožer civilne zaštite održavo je u petak konferenciju za medije.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.517 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8.990. Među njima je 738 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 99 pacijenata. Preminulo je 10 osoba, od kojih je samo jedna bila cijepljena. Riječ je o osobi rođenoj 1944. godine koja je imala komorbiditete.

Broj osoba u samoizolaciji je 23.044. Ukupno se oporavilo 388.667 osoba, od toga 1.392 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 2.833.156 osoba, od toga 10.126 u posljednja 24 sata.

Krunoslav Capak rekao je da je prije tjedan dana 1291, a tjedan prije toga 1394 novooboljelih.

U prvih pet dana ovog tjedna imali smo 6416 novoobeljih, tjedan dana ranije 5777, u ovom tjednu smo imali 11 posto više novooboljelih.

Trenutna prosječna incidencija za Hrvatsku je 407,38 te smo na 22. mjesto u EU-u. Po stopi smrtnosti smo na 20. mjestu ljestvice zemalja EU-a.

“U zadnjem tjednu imali smo ukupno 540 hospitaliziranih, od kojih 72 posto nije cijepljeno niti jednom dozom. U zadnjih sedam dana su preminule 84 osobe, od kojih 77.4 posto nije primilo niti jednu dozu cjepiva. U istom periodu imali smo 8546 novih slučajeva, od kojih 78.8 posto nije cijepljeno niti jedno dozom”, rekao je Capak.

“Prosjek procijepljenosti je 79,2 posto, ali za odrasle s jednom dozom, a 73,4 posto s dvije doze, no upozoravaju da je veliki tu bazen još djece. Navode da bi minimalno moralo biti 75 posto ukupne populacije u Europi cijepljeno da bismo mogli držati pod kontrolom daljnje širenje virusa. Upozoravaju da se u zemljama koje naglo relaksiraju mjere širi zaraza i u rukavicama su rekli da takvo popuštanje mjera nije opravdano. Zemlje koje su imale jake lockdowne i sad idu u jaka popuštanja, te neke ekstremne odluke nisu najbolje”, rekla je Markotić.

Navela je primjere nekih drugih zemalja.

“Italija je očito naučila lekciju iz prvog vala, bili su dobri učenici, imaju više od 80 posto cijepljenih odraslih. Oni, Portugal i još par zemalja imaju dobre rezultate u cijepljenju djecom. Slično ide i Cipar, oni idu dalje i prema dječjoj populaciji i školama, spremaju kampanju prema djelatnicima škola, roditeljima i djeci, pokušavaju podići svijest i potrebu za cijepljenjem. Irska je naučila lekciju iz drugog vala, potpuno su cijepili 74% stanovništva i imaju mirnu situaciju”, rekla je Markotić te dodala da većina zemalja drži kao što ih drži i Hrvatska.

Osvrnula se i na situaciju u Sloveniji, gdje je mlada djevojka preminula nakon što je primila cjepivo Johnson&Johnsona.

“Ispituje se taj slučaj zajedno s EMA-om. Mogu zasad reći da je ta osoba imala prethodnu zdravstvenu situaciju koja je također mogla dovesti do ishoda kakav je bio. Slovenska komisija će zajedno s EMA-om za određeno vrijeme dati relevantno izvješće koje će onda reći je li se smrtni slučaj dogodio zbog cijepljenja ili nečeg drugog”, rekla je Markotić.

Markotić je otkrila da će EMA u ponedjeljak donijeti odluku o docjepljivanju trećom dozom. ”EMA će vjerojatno donijeti odluku o trećoj dozi u ponedjeljak, a odluku će objaviti u utorak. Odluka bi mogla biti slična onoj američke FDA-e, gdje će preporuka biti da se cijepe imunokompromitirane osobe i stariji od 65, socijalni i zdravstvenici radnici i oni u ugroženim sredinama. Sve zemlje imaju svoje specifičnosti, ne može se sve od mjera do cijepljenja i pristupa promocijama cijepljenja svoditi na istu kampanju, vjerojatno će se ostaviti zemljama da donesu svoje odluke”, rekla je Markotić.

“Situacija je nametnula uvođenje posebnih mjera u sustave”
Ministar Davor Božinović ponovio je da će se od ponedjeljka primjenjivati mjere specifično određene za sektor zdravstva i socijale.

Vera Katalinić Janković rekla je da je cilj sigurnost svih zaposlenika i pacijenata u zdravstvenom sustavu.

“Situacija je nametnula uvođenje posebnih mjera u sustave zdravstva i socijalne skrbe. Činimo sve da bismo spriječili ulazak virusa u sustave. Struka je preporučila, a praksa potvrdial da je cijepljenje najbolji način da to postignemo. Zato smo odlučili da krenemo s uvođenjem covid-potvrda u sustav. Uvjerena sam da velik broj naših djelatnika spremno dočekuje ponedjeljak”, rekla je.

“Bili smo i učinkoviti i fleksibilni, nije došlo do raspada sustava baš zato jer su kolege bile odgovorne prema pacijentima i radnim zadacima. Uvijek će biti onih koji će htjeti dokazati da se ne mogu cijepiti, zato će se oni morati testirati. Bude li i s tim problema, onda će se to rješavati s ravnateljima. Nećemo eradicirati virus, ali možemo postići to da s njim živimo u kohabitaciji. Primjeri zemalja koji su to napravili dokazuju da se tako može stvoriti sigurno okruženje, pa zašto se ne bi i mi poveli tim pozitivnim primjerom”, dodala je Vera Katalinić Janković.

Ministar Josip Aladrović rekao je da je za uvođenje covid-potvrda spreman i sustav socijale.

“Cilj je očuvati zdravlje zaposlenika i korisnika usluga socijalne skrbi. Sve upute su dostavljene svim poslodavcima u socijalnoj skrbi, od CZSS-ova do raznih pružatelja usluga. Sustav će ponedjeljak sigurno dočekati pripremljen. Ne očekujemo da će ovo probuditi nekakve negativne efekte za sustav. Što se tiče onih koji imaju medicinsko osoblje, tamo će testiranje biti moguće na tim lokacijama. U CZZS-ove, gdje se ne može testirati, će se morati doći s covid-potvrdama”, rekao je Aladrović te još jednom naglasio da je krajnji cilj zaštita zdravlja.

Capak je na novinarsko pitanje o skraćenju karantene odgovorio: “Od momenta kad smo objavili preporuke, svi oni koji su u samoizolaciji, njima ona traje 10 dana, uključujući i školsku djecu”.

Kako će u praksi funkcionirati provjera covid-potvrda u bolnicama?
Markotić je rekla da ne očekuje velike probleme u Klinici za infektivne bolesti. “jer smo napisali detaljni postupnik”

“Prvo moram reći da sam ponosna na svoje djelatnike na sve što napravili u ovoj pandemiji, od početka su bili na prvoj crti i davali svoj maksimum, to su pokazali i stavom prema cijepljenju. Od zdravstvenih djelatnika samo je jedan liječnik necijepljen, to ćemo rješavati kroz procedure. Ima i 9 osoba među sestrama i tehničarima koji nisu cijepljeni, vjerujem da ćemo razgovora riješiti i njihove strahove i dileme. Ima još jedan dio njih koji su sad u postupku cijepljenja tako da ne očekujemo da neće biti potrebe za testiranjem ili bilo kakvim problemima”, odgovorila je Markotić.

“Mogu posvjedočiti da smo u kontaktu s drugim ravnateljima, uvjeravaju nas da većih problema sigurno neće biti, ali u svakom poslu ima iznimaka pa će se to rješavati u hodu”, dodala je Katalinić Janković.

Aladrović je dodao da su i za socijalni sustav propisane upute. Ravnatelji centara za socijalnu skrb odredit će jednu osobu koja će biti zadužena za provjeravanje covid-potvrda.

Na pitanje koliko dugo će testiranje ići na teret poreznih obveznika, Aladrović je odgovorio: “Generalni je dogovor da krenemo s ovim principom, a do kada će on trajati ovisi o čitavom nizu faktora i sukladno tome ćemo donositi odluke. Očekujemo da ćemo na ovaj način popularizirati cijepljenje. Kad vidimo kako napreduje provođenje odluke, onda ćemo znati više. Sad je prerano reći kad će poslodavac u vlasništvu države prestati plaćati testiranje”.

“Cijepljeni i oni koji su preboljeli virus mogu kratkotrajno prenositi virus na svojoj sluznici i prenijeti ga nekome drugome, to je dokazano, ali to je sigurno u puno manjoj mjeri. Koliko mi je poznato, nitko u svijetu nije uveo da se cijepljeni moraju testirati, osim ako rade s imunokompromitiranim osobama ili se zna da su bili u bliskom kontaktu s oboljelom osobom. Ipak, trebaju se držati klasičnih epidemioloških mjera, one vrijede za sve”, rekao je Capak.

Komentirao je i testiranje učenika.

“Htjeli smo podsjetiti da se djeca koja se vraćaju u školu i vrtiće, a imaju simptome koji bi mogli biti od koronavirusa, trebaju testirati Ne mora biti PCR, priznajemo i brzi antigenski test”, rekao je Capak te dodao da je revidirana odluka o tome objavljena na stranicama HZJZ-a.

Je li netko umro od covida ili s covidom?
Komentirao je najavu ministra zdravstva Vilija Beroša da će se otkriti tko je umro od covida, a tko s covidom.

“To nije baš tako jednostavno, takva definicija smrti ni ne postoji u propisima EU-a ni WHO-a. Stvar je u tome da smo zbog covida prešli na dnevno izvještavanje o smrtima, a u jednom danu je teško procijeniti je li to smrt od covida ili od nečeg drugog. Ako se pokaže potreba u reviziji će se zatražiti dokumentacija da se utvrdi je li uzrok smrti covid ili nešto drugo. Ta revizija kreće od ponedjeljka, mi smo sigurno da će sustav funkcionirati, u roku nekoliko dana ćemo ga moći uspostaviti da radi kako želimo”, rekao je Capak.

Ministar Božinović naglasio je da treba vratiti povjerenje u znanost jer jedino znanost može imati ključ za rješenje ovog problema.

“Od krucijalne važnosti za društvo je da se podigne povjerenje u znanost jer, po svemu što čitamo, mi možemo u budućnosti imati i nove epidemije ili neke nove izazove koje će opet riješiti znanost, a ne ljudi koji se informiraju preko društvenih mreža i koji organiziraju prosvjede protiv nečeg čega nema. Ljudi će nakon epidemije znati da su ih znanost i cijepljenje izvuklo iz ove pandemije s kakvom se nitko od živuće generacije nije susreo”, rekao je Božinović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu