Connect with us

Hrvatska

Markotić: “Ekstremne odluke nisu najbolje, oprezno s naglim popuštanjem mjera”

Objavljeno

-

Nacionalni stožer civilne zaštite održavo je u petak konferenciju za medije.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.517 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8.990. Među njima je 738 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 99 pacijenata. Preminulo je 10 osoba, od kojih je samo jedna bila cijepljena. Riječ je o osobi rođenoj 1944. godine koja je imala komorbiditete.

Broj osoba u samoizolaciji je 23.044. Ukupno se oporavilo 388.667 osoba, od toga 1.392 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 2.833.156 osoba, od toga 10.126 u posljednja 24 sata.

Krunoslav Capak rekao je da je prije tjedan dana 1291, a tjedan prije toga 1394 novooboljelih.

U prvih pet dana ovog tjedna imali smo 6416 novoobeljih, tjedan dana ranije 5777, u ovom tjednu smo imali 11 posto više novooboljelih.

Trenutna prosječna incidencija za Hrvatsku je 407,38 te smo na 22. mjesto u EU-u. Po stopi smrtnosti smo na 20. mjestu ljestvice zemalja EU-a.

“U zadnjem tjednu imali smo ukupno 540 hospitaliziranih, od kojih 72 posto nije cijepljeno niti jednom dozom. U zadnjih sedam dana su preminule 84 osobe, od kojih 77.4 posto nije primilo niti jednu dozu cjepiva. U istom periodu imali smo 8546 novih slučajeva, od kojih 78.8 posto nije cijepljeno niti jedno dozom”, rekao je Capak.

“Prosjek procijepljenosti je 79,2 posto, ali za odrasle s jednom dozom, a 73,4 posto s dvije doze, no upozoravaju da je veliki tu bazen još djece. Navode da bi minimalno moralo biti 75 posto ukupne populacije u Europi cijepljeno da bismo mogli držati pod kontrolom daljnje širenje virusa. Upozoravaju da se u zemljama koje naglo relaksiraju mjere širi zaraza i u rukavicama su rekli da takvo popuštanje mjera nije opravdano. Zemlje koje su imale jake lockdowne i sad idu u jaka popuštanja, te neke ekstremne odluke nisu najbolje”, rekla je Markotić.

Navela je primjere nekih drugih zemalja.

“Italija je očito naučila lekciju iz prvog vala, bili su dobri učenici, imaju više od 80 posto cijepljenih odraslih. Oni, Portugal i još par zemalja imaju dobre rezultate u cijepljenju djecom. Slično ide i Cipar, oni idu dalje i prema dječjoj populaciji i školama, spremaju kampanju prema djelatnicima škola, roditeljima i djeci, pokušavaju podići svijest i potrebu za cijepljenjem. Irska je naučila lekciju iz drugog vala, potpuno su cijepili 74% stanovništva i imaju mirnu situaciju”, rekla je Markotić te dodala da većina zemalja drži kao što ih drži i Hrvatska.

Osvrnula se i na situaciju u Sloveniji, gdje je mlada djevojka preminula nakon što je primila cjepivo Johnson&Johnsona.

“Ispituje se taj slučaj zajedno s EMA-om. Mogu zasad reći da je ta osoba imala prethodnu zdravstvenu situaciju koja je također mogla dovesti do ishoda kakav je bio. Slovenska komisija će zajedno s EMA-om za određeno vrijeme dati relevantno izvješće koje će onda reći je li se smrtni slučaj dogodio zbog cijepljenja ili nečeg drugog”, rekla je Markotić.

Markotić je otkrila da će EMA u ponedjeljak donijeti odluku o docjepljivanju trećom dozom. ”EMA će vjerojatno donijeti odluku o trećoj dozi u ponedjeljak, a odluku će objaviti u utorak. Odluka bi mogla biti slična onoj američke FDA-e, gdje će preporuka biti da se cijepe imunokompromitirane osobe i stariji od 65, socijalni i zdravstvenici radnici i oni u ugroženim sredinama. Sve zemlje imaju svoje specifičnosti, ne može se sve od mjera do cijepljenja i pristupa promocijama cijepljenja svoditi na istu kampanju, vjerojatno će se ostaviti zemljama da donesu svoje odluke”, rekla je Markotić.

“Situacija je nametnula uvođenje posebnih mjera u sustave”
Ministar Davor Božinović ponovio je da će se od ponedjeljka primjenjivati mjere specifično određene za sektor zdravstva i socijale.

Vera Katalinić Janković rekla je da je cilj sigurnost svih zaposlenika i pacijenata u zdravstvenom sustavu.

“Situacija je nametnula uvođenje posebnih mjera u sustave zdravstva i socijalne skrbe. Činimo sve da bismo spriječili ulazak virusa u sustave. Struka je preporučila, a praksa potvrdial da je cijepljenje najbolji način da to postignemo. Zato smo odlučili da krenemo s uvođenjem covid-potvrda u sustav. Uvjerena sam da velik broj naših djelatnika spremno dočekuje ponedjeljak”, rekla je.

“Bili smo i učinkoviti i fleksibilni, nije došlo do raspada sustava baš zato jer su kolege bile odgovorne prema pacijentima i radnim zadacima. Uvijek će biti onih koji će htjeti dokazati da se ne mogu cijepiti, zato će se oni morati testirati. Bude li i s tim problema, onda će se to rješavati s ravnateljima. Nećemo eradicirati virus, ali možemo postići to da s njim živimo u kohabitaciji. Primjeri zemalja koji su to napravili dokazuju da se tako može stvoriti sigurno okruženje, pa zašto se ne bi i mi poveli tim pozitivnim primjerom”, dodala je Vera Katalinić Janković.

Ministar Josip Aladrović rekao je da je za uvođenje covid-potvrda spreman i sustav socijale.

“Cilj je očuvati zdravlje zaposlenika i korisnika usluga socijalne skrbi. Sve upute su dostavljene svim poslodavcima u socijalnoj skrbi, od CZSS-ova do raznih pružatelja usluga. Sustav će ponedjeljak sigurno dočekati pripremljen. Ne očekujemo da će ovo probuditi nekakve negativne efekte za sustav. Što se tiče onih koji imaju medicinsko osoblje, tamo će testiranje biti moguće na tim lokacijama. U CZZS-ove, gdje se ne može testirati, će se morati doći s covid-potvrdama”, rekao je Aladrović te još jednom naglasio da je krajnji cilj zaštita zdravlja.

Capak je na novinarsko pitanje o skraćenju karantene odgovorio: “Od momenta kad smo objavili preporuke, svi oni koji su u samoizolaciji, njima ona traje 10 dana, uključujući i školsku djecu”.

Kako će u praksi funkcionirati provjera covid-potvrda u bolnicama?
Markotić je rekla da ne očekuje velike probleme u Klinici za infektivne bolesti. “jer smo napisali detaljni postupnik”

“Prvo moram reći da sam ponosna na svoje djelatnike na sve što napravili u ovoj pandemiji, od početka su bili na prvoj crti i davali svoj maksimum, to su pokazali i stavom prema cijepljenju. Od zdravstvenih djelatnika samo je jedan liječnik necijepljen, to ćemo rješavati kroz procedure. Ima i 9 osoba među sestrama i tehničarima koji nisu cijepljeni, vjerujem da ćemo razgovora riješiti i njihove strahove i dileme. Ima još jedan dio njih koji su sad u postupku cijepljenja tako da ne očekujemo da neće biti potrebe za testiranjem ili bilo kakvim problemima”, odgovorila je Markotić.

“Mogu posvjedočiti da smo u kontaktu s drugim ravnateljima, uvjeravaju nas da većih problema sigurno neće biti, ali u svakom poslu ima iznimaka pa će se to rješavati u hodu”, dodala je Katalinić Janković.

Aladrović je dodao da su i za socijalni sustav propisane upute. Ravnatelji centara za socijalnu skrb odredit će jednu osobu koja će biti zadužena za provjeravanje covid-potvrda.

Na pitanje koliko dugo će testiranje ići na teret poreznih obveznika, Aladrović je odgovorio: “Generalni je dogovor da krenemo s ovim principom, a do kada će on trajati ovisi o čitavom nizu faktora i sukladno tome ćemo donositi odluke. Očekujemo da ćemo na ovaj način popularizirati cijepljenje. Kad vidimo kako napreduje provođenje odluke, onda ćemo znati više. Sad je prerano reći kad će poslodavac u vlasništvu države prestati plaćati testiranje”.

“Cijepljeni i oni koji su preboljeli virus mogu kratkotrajno prenositi virus na svojoj sluznici i prenijeti ga nekome drugome, to je dokazano, ali to je sigurno u puno manjoj mjeri. Koliko mi je poznato, nitko u svijetu nije uveo da se cijepljeni moraju testirati, osim ako rade s imunokompromitiranim osobama ili se zna da su bili u bliskom kontaktu s oboljelom osobom. Ipak, trebaju se držati klasičnih epidemioloških mjera, one vrijede za sve”, rekao je Capak.

Komentirao je i testiranje učenika.

“Htjeli smo podsjetiti da se djeca koja se vraćaju u školu i vrtiće, a imaju simptome koji bi mogli biti od koronavirusa, trebaju testirati Ne mora biti PCR, priznajemo i brzi antigenski test”, rekao je Capak te dodao da je revidirana odluka o tome objavljena na stranicama HZJZ-a.

Je li netko umro od covida ili s covidom?
Komentirao je najavu ministra zdravstva Vilija Beroša da će se otkriti tko je umro od covida, a tko s covidom.

“To nije baš tako jednostavno, takva definicija smrti ni ne postoji u propisima EU-a ni WHO-a. Stvar je u tome da smo zbog covida prešli na dnevno izvještavanje o smrtima, a u jednom danu je teško procijeniti je li to smrt od covida ili od nečeg drugog. Ako se pokaže potreba u reviziji će se zatražiti dokumentacija da se utvrdi je li uzrok smrti covid ili nešto drugo. Ta revizija kreće od ponedjeljka, mi smo sigurno da će sustav funkcionirati, u roku nekoliko dana ćemo ga moći uspostaviti da radi kako želimo”, rekao je Capak.

Ministar Božinović naglasio je da treba vratiti povjerenje u znanost jer jedino znanost može imati ključ za rješenje ovog problema.

“Od krucijalne važnosti za društvo je da se podigne povjerenje u znanost jer, po svemu što čitamo, mi možemo u budućnosti imati i nove epidemije ili neke nove izazove koje će opet riješiti znanost, a ne ljudi koji se informiraju preko društvenih mreža i koji organiziraju prosvjede protiv nečeg čega nema. Ljudi će nakon epidemije znati da su ih znanost i cijepljenje izvuklo iz ove pandemije s kakvom se nitko od živuće generacije nije susreo”, rekao je Božinović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu