Hrvatska
ODRŽIVE OPCIJE Energijom iz mora mogli bismo grijati i hladiti cijelu hrvatsku obalu?
Što su nam održive opcije? Koliko koštaju? Kakve instalacije zahtijevaju? Odgovore na pitanja koja muče mnoge u razgovoru s Nevenom Duićem, redovnim profesorom na Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, donosi meteorologinja N1 televizije Tea Blažević.
Kaže da Njemačka paralelno napušta i ugljen i nuklearnu energiju, dok će plin poslije 2025. početi padati te dodaje da je Njemačka primjer uspješne dekarbonizacije: “To je zemlja koja nema hidroenergiju i tamo je to bilo teško napraviti.”
“Iz solara nožemo proizvesti trećinu električne energije”
Njemačka je najveće solarno tržište u EU-u u 2020., a slijede Nizozemska i Španjolska. Hrvatska ima potencijal, ali je na začelju.
“Čini se da je solar siroče svih lobija i nitko ga nije gurao. Malo se pokrenulo zadnjih godina, ali još uvijek imamo malo solarnih krovova, a njima bismo mogli proizvoditi trećinu struje. Problem je što nemamo kadrova i zato moramo ići na velike solarne elektrane”, kaže.
Plutajući solari u obzir bi došli i kod nas, kaže, pojasnivši da je naše more dosta valovito, a najbolja opcija bi bili zaljevi koji su zaštićeni od jakog vremena. “Hrvatska može sve svoje potrebe pokriti iz obnovljivih izvora”, poručio je Duić.
Pleić: Hrvatska ide u dobrom smjeru
Aljoša Pleić, direktor Acciona Energija, u razvoj solara krenuo je prije deset godina. “Nema posla bez rizika. Ako vam država svako malo mijenja pravila, svoja sredstva ulažete negdje drugdje. Istina je da nedostaje kadrova, ali kadrovi se vrate kad se zna u kojem se smjeru ide”, kaže, i dodaje da idemo prema dobrom smjeru, prema više solara. “Nisu obnovljivi izvori sami sebi svrha, nijedan izvor ne ide sam.”
“Naš potencijal je i u vjetru, ne samo u suncu, a imamo i u geotermal i geomasu. To moramo iskoristiti. Optimist sam da, nakon toliko godina, ipak idemo naprijed s jasnom vizijom”, govori Pleić.
Poručio je kako je naš potencijal ogroman.
Energestka tranzicija solarima i vjetrom
Kaže da su vjetar i soalr varijabilni i moramo riješiti problem varijabilnosti. Varijabilnost je manja na kontinentu, dodaje.
“Proizvodnja električne energije uvjetovana je vremenom” naglasio je Duić.
Tržišta moraju omogućiti da integracija obnovljivih izvora energije funkcionira i da bude što jeftinija moguća, kaže.
Govorio je i o sustavu grijanja i hlađenja tzv. dizalicom topline. “One uzimaju toplinu iz mora i pomoću el. energije opskrbljuju grijanejm i hlađenjem Knežev dvor. Preimejrice, iz hladnjaka uzimamo toplinu iz hladnog dijela i izbacujemo van u prostor. Pomoću dizalica topline možemo koristiti toplinu iz okoliša i dizati ju pomoću malo električne energije na višu temperaturu. Cijela hrvatska obala mogla bi se grijati i hladiti pomoću ovih sustava.”
“Zagreb i Slavonija mogu se grijati na geotermalnu energiju”
“Panonska nizina je najbogatija u Europi što se tiče količina niskotemperaturne geotermalne energije. Nije najbolja za proizvodnju električne energije, ali je za sustav grijanja. Za to nam trebaju toplane koje će koristiti toplinu iz bušotina. Dobili smo 600 milijuna da napravimo bušotine po istočnoj Hrvatskoj”, rekao je.
Naveo je da bi se Zagreb, kao i cijela Slavonija mogli grijati na geotermalnu energiju.
“Nuklearna oprema danas je pet puta skuplja nego obnovljivi izvori energije. Europa je dekarbonizaciju odlučila napraviti do 2030. Što se tiče el. energije, NE Krško gradila bi se do 2040. Taj projekt je unaprijed financijski propao i veći dio zemalja uglavnom je odustao od nuklearne energije”, kaže.
Rekao je da zemlja koja uvozi preko 50 posto energije nije samodostatna. Mi uvozimo preko 40 posto električne energije i preko 50 posto primarne energije. “Uvozimo veći dio energenata, obnovljivi izvori su da vratimo suverenost i da novce ostavimo u džepovima”, istaknuo je.
Pokrovac: Zelena tranzicija je jedini izbor
Maja Pokrovac, predsjednica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, istaknula je da je zelena tranzicija jedini izbor.
“Obnovljivi izvori energije su strateško opredjeljenje ove vlade, strateško opredjeljenje Europe. 90 posto svih novih ulaganja u energetici dolazi od obnovljivih izvora”, kaže.
Navela je da one zemlje koje nisu energetski neovisne i samostalne su siromašnije. “Konkurentnost takve zemlje bit će manja, a samim time i standard građana”, rekla je Pokrovac.
Obnovljivi izvori – najveći izvor energije u Europi
Obnovljivi izvori energije prvi su put najveći izvor energije u Europi. “Ako želite investirati u energiju, investirajte u obnovljive izvore – prvenstevno vjetar i solar”, poručio je Dujić.
“Vidi se da ugljen nestaje zadnjih nekoliko godina, izgubio je 40 posto tržišta”, kaže.
Navodi da su struja i plin dva različita tržišta.
“Plin je fosilno gorivo koje je dosad u Hrvatskoj bilo izuzetno subvencionirano, ide u uzletnom pravcu i njegova cijena će rasti. Sadašnja cijena za doamćinstva je 4 kune po kubnom metru. Do 2030. vjerojatno će narasti dva do tri puta”, rekao je.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






