ZADAR / ŽUPANIJA
TEREZA KESOVIJA U ČETVRTAK NA FORUMU “Volim Ivčića i Maršana, ali moj ljubimac je divni i ‘šašavi’ zadarski grdelin Mladen Grdović”
Iako ne voli da je se zove divom, pa ni glazbenom, Tereza Kesovija najveća je hrvatska glazbena diva ikad. Snimila je preko trideset LP ploča i više od sedamdeset singlica, a dobila je bezbroj pobjedničkih nagrada na svim mogućim festivalima, kao počasnih i nagrada za životno djelo. Osim u Jugoslaviji i Hrvatskoj, veliku karijeru ostvarila je u Francuskoj gdje je odlikovana i proglašena Vitezom Visokog odličja za doprinose u kulturi koju dodjeljuje predsjednik Republike Francuske. Dubrovačka pjevačica napunila je 83 godine, ali još se ne da. Nedavno je na Hvaru, kaže, održala krasan koncert, a takav će biti i u Zadru 19. kolovoza na Forumu (21 sati). Gospođi Kesoviji u najavi koncerta postavili smo deset pitanja na koja je spremno odgovorila.
1. Pamtite li posljednji koncert u Zadru odnosno po čemu ga pamtite?
– Moj posljednji koncert bio je 2018. godine u dvorani HNK Zadar. Publika je bila sjajna, ali se sjećam da nisam bila u najboljoj formi. Zbog toga sam bila baš nesretna, jer sam željela sam najbolje. Razlog je bila jedna malaise– malaksalost.
2. Kakav je osjećaj ponovno pjevati pred publikom nakon pauze? Pretpostavljam da Vama, čak i nakon duge karijere, pjevanje dođe poput disanja.
– Ooo, izuzetno se radujem novom koncertu i sigurna sam da će to biti na razini onog divnog hvarskog, ako ne i bolji.
3. Dugo ste na estradi kao glazbena diva; možete li odrediti neki početak te priče – prvi nastup, možda prvi album ili nešto treće?
– Nemojte me, molim vas, nazivati divom, jer danas imamo previše „diva“ na tržištu. Ja sam samo normalna osoba koja silno voli to što radi. Kada nešto tako snažno osjećaš i voliš tijekom svih ovih godina, to je znak kako je to tvoj život i tvoja ljubav. Prvi nastup? Opatija. Prvo, godine šezdesete kao mlada flautistica s akademije u festivalskom orkestru, no već sljedeće godine pjevala sam pjesmu moga Dubrovčanina Marija Nardellija Plavi nokturno. Dobila sam treću nagradu, a za Oči Alfonsa Vučere u alternaciji s Gabi Novak – prvu nagradu zahvaljujući upravo njezinoj sjajnoj interpretaciji. Upravo zahvaljujući tom nastupu, uslijedio je ugovor s Jugotonom. Dalje se više-manje sve zna.
4. Na što pomislite na spomen Zadra – svoje nastupe, prijatelje, kolege, opjevane i neopjevane ulice grada?
– Zadar najsnažnije pamtim iz vremena rata i strašnih stradanja grada Zadra i njegovog zaleđa. Pjevala sam između općih opasnosti i tu upoznala mlade branitelje, posebno svoga velikog prijatelja i ratnog druga, prof. dr. sc. Duška Karduma, dr. med. Naravno, s ljubavlju se sjećam pokojnog Tomislava Ivčića čije će se pjesme još dugo pjevati, potom Đanija Maršana i njegovih divnih pjesama. Moj ljubimac je ipak „šašavi“ i divni zadarski grdelin, Mladen Grdović. Himna svakog druženja u mom đardinu je ona njegova Evo mene moji judi, doša san van na bevandu.
5. Da možete odabrati samo jednu pjesmu koja bi Vas najbolje predstavila kao umjetnicu i osobu – koja bi to bila?
– Spominjem svoju La chanson de Lara ili Larinu pjesmu iz filma Dr. Živago, i to ne samo zbog činjenice što je svojim uspjehom otvorila vrata moje prve, od četiri, Olympije, već i zbog toga što sam imala posebnu čast da prva u svijetu tu pjesmu snimim za diskografsku kuću Pathe Marconi-Columbia. To je pjesma mojih početaka pariške i internacionalne karijere. Kasnije je, uz mnoge druge s francuske Antologije, bila razlogom mojih odličja. Predsjednik Jacques Chirac me 1999. odlikovao Chevalier de l’ordre des Arts et des Lettres), a 10. lipnja ove godine predsjednik Emmanuel Macron me je odlikovao zlatnom medaljom, odnosno L’Officier de l’Art et des Lettres – Časnicom kulture. Moj ponos je ogroman i to je za shvatiti. U mojoj zemlji pamtit će me po izuzetno velikom broju hit pjesama, kao što su na primjer Nono ili Moja posljednja i prva ljubavi. I brojne, brojne druge.
6. Na kojem jeziku Vam je bilo najteže pjevati i izraziti osjećaje? Pretpostavljam kako je na materinjem najlakše.
– Nije baš tako. Pjevala sa na mnogim jezicima, a ono što je važno jest poznavati jezik i nadasve osjećati riječi koje su često važnije od same melodije. Naravno da je moj materinji jezik na prvom mjestu, ali s potpunim razumijevanjem pjevam na francuskom. talijanskom ili na ruskom jeziku, iako mi nije teško pjevati i na drugim jezicima, kada za to imam priliku.
7. Poznato je da ste upoznali mnoge slavne osobe; tko je na Vas ostavio najsnažniji dojam – Chaplin, Burton, Ustinov…
– Ta tri velika umjetnika upoznala sam prilikom svoja tri ili čak četiri nastupa na Grand Gala za UNICEF u Palais des Nations u Ženevi. Naglašavam da ono što ih međusobno povezuje jest jednostavnost, jer samo mediokriteti dižu nos u nebesa. Bilo je to divno druženje, i to ne samo s njima. Bilo je tu još velikih umjetnika, kao što je dirigent Mstislav-Slava Rostropović i mnogi drugi, da ih ne nabrajam.
8. Isto pitanje, ali izvan svijeta poznatih. Tko Vam je bila najimpresivnija osoba u svakodnevnom životu – netko iz obitelji, prijatelj ili poznanik.
– Velik je broj prijatelja koji me fasciniraju svojim znanjem ili kulturom ponašanja. Svakako, to je moj divni prijatelj akademik Luko Paljetak iz Grada, moj pokojni prijatelj i kolega po flauti Arsen Dedić, ali i moj vlastiti sin Alan koji doista zna impresionirati svojim znanjem povijesti ili zemljopisa. Brojni su oni koji me oduševljavaju, ali kada bi ih sve nabrajala ovaj bi intervju u tom slučaju trebao biti objavljen na najmanje tri stranice. Kada se dugo živi, mnogo se i pamti, zar ne?
9. Gdje se skrivate kada turisti navale u grad? Ljeti su nam mjesta uz more poput osinjaka?
– Po vrućini, žegi kao ovog ljeta, najpametnije je otići u planine ili jednostavno, ostati u svom domu, đardinu uz potočić i svom komforu. U svom Gradu bila sam već četiri puta, ali razlog nije bio odmor. Nadam se da će mi se i to dogoditi negdje u rujnu.
10. Za kraj, kada se osvrnete, je li to bio samo showbizz ili postoji dublja poruka? – Ne prihvaćam takozvani showbizz, za mene postoje scene open air ljeti, koncertne dvorane zimi. Dakle, samo koncerti. Gaže ili čvrge su mi nepoznate. Ili imam koncert, ili se skupe prijatelji i bacimo pismu.
Besplatan koncert počinje u 21 sat, a ulaz je otvoren od 20:30 sati. Koncert će se održati sukladno propisanim mjerama bez obveze predočenja EU COVID digitalne potvrde. Na koncertu su predviđena isključivo sjedeća mjesta uz obvezu pridržavanja mjera propisanih posebnim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nadležnih stožera.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama
Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.
Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.
Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…








Živorad
18. kolovoza 2021. at 11:16
Drugarisa mlogo dobro peva i obavezno ču da dodjem na konserat!
Milorad
19. kolovoza 2021. at 12:47
Oćeli da bidne musika uživo ili karaoke?