Čini se kako su graditelji egipatskih piramida bili daleko od uvriježene slike izrabljivanih robova te kako su živjeli pristojnim životom, uz obilje hrane, plaću i zdravstvenu skrb

Egipatske piramide su jedno od sedam svjetskih čuda, a svojim se impozantnim dimenzijama uzdižu iznad pustinjskog pijeska te su vidljive i s desetak kilometara udaljenosti. U takvim uvjetima nije jednostavno izgraditi bilo što, a pogotovo ne tako jedinstvene građevine.

Postoje mnoge teorije o tome tko je izgradio piramide, od židovskih robova, pa sve do žitelja Atlantide ili čak izvanzemaljaca. No, jasno je kako niti jedna od tih teorija ne drži vodu.

Nije bilo Židova, Atlantiđana ni izvanzemaljaca

Židovski robovi nisu mogli izgraditi piramide, jer nema arheoloških dokaza koji bi ih mogli povezati s gradnjom piramida prije 4500 godina. Biblijska priča o židovskim robovima u Egiptu, odnosi se na grad Ramzes. Takav grad, stvarnog imena pi-Ramesses osnovan je tijekom 19. dinastije, koja je Egiptom vladala između 1295. i 1186. godine prije Krista. Grad je zaista dobio ime po faraonu Ramzesu II. koji je vladao od 1279. do 1213. godine prije Krista, no izgrađen je tek nakon završetka ere gradnje piramida.

“Nemamo pojma, čak niti jedne riječi o ranim Izraelcima u Egiptu: ni u monumentalnim natpisima na zidovima hramova, ni u grobnim natpisima, ni u papirusima”, napisali su arheolozi Israel Finkelstein i Neil Asher Silberman u svojoj knjizi “Otkrivena Biblija: Nova vizija arheologije drevnog Izraela i podrijetlo njegovih svetih tekstova”, izdanoj 2001.

Nikada nisu pronađeni niti arheološki dokazi o postojanju Atlantide, pa ni ta teorija nema nikakvo uporište, a ideja o izvanzemaljskim graditeljima ionako nije s ovog svijeta. Pa tko je onda izgradio više od 100 piramida diljem Egipta? Egiptolozi kažu – Egipćani. No, kako su oni živjeli, jesu li bili plaćeni za svoj rad, kako se postupalo s njima – to još nitko nije utvrdio.

Malo dokaza o graditeljima

U svijetu su, osim velikih piramida u Gizi, najpoznatije stepenasta piramida faraona Djosera, koji je vladao od 2630. do 2611. godine prije Krista te prva piramida s glatkim stranicama, izgrađena pod vlašću faraona Snefrua (od 2575. do 2551. prije Krista). Tek za vrijeme Snefruova nasljednika Khufua (od 2551. do 2528. prije Krista) izgrađena je velika piramida u Gizi, a i dvojica njegovih nasljednika, Kefren i Mikerin su također dali izgraditi svoje piramide u Gizi

Tijekom Novog kraljevstva, od 1550. do 1070. godine prije Krista, faraoni su postupno prestali graditi piramide te su njihove mumije bile pokapane u Dolini kraljeva, oko 480 kilometara južno od Gize. Iako je o većini tih faraona dosta toga poznato, tek su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća arheolozi pronalazili dokaze o graditeljima piramida i njihovu životu, piše Live Science.

Radničke ‘bande’

Papirusi pronađeni 2013. na egipatskoj obali Crvenog mora, u mjestu Wadi al-Jarf, kazuju o velikim skupinama radnika, ponekad nazvane i “bandama”, koje su prevozile materijal u Gizu. Tako se spominje “banda” od 200 ljudi na čelu s inspektorom imena Merer. Ta je skupina prevozila vapnenac brodom po Nilu 18 kilometara, od Ture do velike piramide, gdje je taj kamen upotrijebljen za izgradnju vanjske obloge piramide.

Ranije su egiptolozi smatrali da su graditelji piramida bili uglavnom poljoprivrednici, koji su gradili u dijelu godine kad ne bi imali puno posla oko zemlje. No, čini se kako je to upitno. Papirusi iz Wadi al-Jarfa, premda se još uvijek analiziraju i dešifriraju, ukazuju na to da je Mererova banda proputovala veći dio Egipta te provodila razne građevinske projekte i zadatke koji su pred njih bili postavljeni.

Doznaje se i da su za jelo dobivali uravnoteženu prehranu koja je uključivala datulje, povrće, perad i meso. Osim toga, opisano je i kako su pojedini članovi skupine dobivali tekstil, koji se prema riječima Pierrea Talleta, profesora egiptologije sa Sveučilišta Paris-Sorbonne, “u to vrijeme vjerojatno smatrao vrstom novca.” Mark Lehner, direktor istraživačkog instituta Ancient Egypt Research Associates, sa sjedištem u Massachusettsu, istaknuo je kako su visoki dužnosnici uključeni u izgradnju piramida “mogli dobiti bespovratna sredstva”.

Plaćeni, nahranjeni, liječeni

Raniji povijesni zapisi pokazuju da su se povremeno službenicima dodjeljivala zemljišta, no još uvijek nije poznato jesu li parcele dobivali i službenici uključeni u izgradnju piramida. Lehnerov tim iskopavao je naseobinu u Gizi u kojoj su živjeli neki od randika koji su gradili Mikerinovu piramidu. Pronašli su dokaze da su stanovnici tog mjesta pekli velike količine kruha, kuhali hektolitre piva i klali životinje. Arheolozi procjenjuju da je svaki dan bilo zaklano oko 1800 kilograma stoke kako bi se nahranili radnici.

Njihovi, pak, posmrtni ostaci ukazuju da su imali pristup zdravstvenoj skrbi, jer su kod većine pronađene zarasle, ali ispravno namještene kosti. Ti su dokazi naveli egiptologe da zaključe kako graditelji piramida nisu nipošto bili robovi. No, nisu bili ni jednaki, jer su iskapanja pokazala da su neki visoki dužnosnici živjeli u velikim kućama i imali najbolji izbor mesa, dok su radnici vjerojatno spavali u jednostavnim sobama ili potleušicama “naslonjenima” na same piramide.