Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

KUPUJTE OD PROVJERENIH DOBAVLJAČA! Ribe s lažnom deklaracijom sve više

Objavljeno

-

Čak 40% ribe iz restorana s ribarnica i iz drugih izvora posljednjih godina bilo je lažno označeno. Prema istraživanjima raste prodaja krivotvorene ribe diljem svijeta. Riječ je biznisu vrijednom 148 milijardi dolara. Iako smo mediteranska zemlja, i na našem tržištu prisutna je takozvana zamjenska jeftinija riba po cijeni originalne, donosi emisija HRT-a Potrošački kod.

U ribarnici na zagrebačkom Dolcu ponuda je velika, no gužve nema. Poznavatelji ribe kažu da nigdje nema bolje ponude. Svježa riba, riba iz uzgoja, uvozna – svatko može naći nešto za sebe.

– Na ribi nema ekstra zarade, morate računati da je tu i prijevoz, objasnila je Milena Bujas Sinović.

Najjeftnija je plava riba srdelica, 20-25 kuna za kilogram, škampi i kovači po 250 kn/kg. Za svaku ribu se nađe kupaca, manje se kupuje skuplja riba, nju više kupuju restorani.

Proda se štošta, pa i krivotvorena riba riba s lažnom deklaracijom. Lošije vrste kupcima se nude kao kvalitetne. Guardianova analiza upućuje na to da se problem vezan za takvu vrstu kriminala u pet godina udvostručio.

Najlošija je situacija u Španjolskoj, Njemačkoj, na Islandu te u Finskoj. Kirnje su najčešće pogrešno označene, a plava i žutoperajna tuna, list i grgeč najrjeđe. Pogrešno označene ribe po obliku i okusu na tragu su one kvalitetne, ali na tanjuru dobijete ribu uzgojenu u Vijetnamu ili u Kambodži.

Neke vrste dobit ćete u restoranu pod najskuplje ribe, ali tek molekularna analiza nam može reći o kojoj se vrsti radi.

U Italiji su otkriveni slučajevi da se kao lignja prodaje napuhača, riba koja zna biti i otrovna. U SAD-u se najčešće krivotvore škarpina i losos, Umjesto njih prodaje se vijetnamski som kojeg ima i na našem tržištu. Većinom je riječ o somu iz uzgoja, punom antibiotika, bakterija i hormona.

Imamo li mi toga i na svome tržištu potrebno je tek istražiti.

Lažna riba češće se prodaje zamrznuta. U svijetu je konzumacija zamrznute ribe česta jer u takvom je obliku dostupnija i jeftinija. No hrvatski su kupci skeptični prema ribi iz zamrzivača – ne znaju koliko dugo stoji i boje se da u njoj nije ostalo hranjivih tvari.

– Kod nas potrošači imaju diverziju prema ribi izvana, tvrdi trgovac ribom Branimir Brzić.

Dok se svježa riba može iskoristiti najkasnije dva ili tri dana nakon ulova, zamrznuta može stajati četiri do šest mjeseci i sačuvati kvalitetu. No riba se mora zamrznuti odmah nakon ulova. Mora biti na stabilnoj i niskoj temperaturi cijelo vrijeme. Odmrzava se neposredno prije pripreme.

Stručnjaci ističu da je ribu najbolje kupovati od provjerenih dobavljača. Pokvarenu pak možete prepoznati po mutnoj sluzi na koži. Svježa riba ima izbočene oči, prozirnu rožnicu i crnu blistavu zjenicu.

– Volim naglasiti da uvijek kupujemo u Hrvatskoj. Ali to je nemoguće, cijene su jeftinije izvana jer se uzimaju veće količine, što se više uzme to je jeftnije, objašnjava Brzić.

Diljem svijeta s lažnom se deklaracijom prodaje čak 36% svih riba i morskih organizama i taj je trend u porastu. Nova europska regulativa koja je na snazi više od godinu dana trebala bi osigurati ažurnije provođenje propisa kako bi se građani bolje zaštitili od prijevara vezanih za hranu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama! 

Objavljeno

-

By

Ho-ho-ho! Djed Mraz dolazi pod zemlju – ravno u čarobne Cerovačke špilje, ali treba pomoć, dođite i vi, roditelji s djecom, pomozite nam ukrasiti naš Centar, stoji u objavi iz Cerovačkih špilja!

📅13. prosinca 2025.

⏰11:00 – Radionica izrade ukrasa i kićenje bora 

⏰12:30 – Obilazak špilje s Djedom Mrazom i slatki pokloni iznenađenja 

“Čeka vas prava zimska bajka: kreativne radionice, ukrašeni bor, pokloni i nezaboravna podzemna avantura! 

Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz u špilju!”

Obavezna prethodna najava do 12. 12. na: 099/814-4724

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića

Objavljeno

-

By

Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.

Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić. 

Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu