Vijesti
Slom Hrvatske: Demografi kažu da smo pali ispod 4 milijuna ljudi

Broj stanovnika Hrvatske od ulaska u EU do kraja prošle godine smanjio se za čak 190.000, proizlazi iz podataka državne statistike.
Naime, Hrvatska je, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2013. godine imala 4.255.689 stanovnika. Prošle je godine, procjenjuju u DZS-u, u Hrvatskoj živjelo 4.065.253 stanovnika. Kada se podvuče crta, broj stanovnika u proteklih se sedam godina smanjio za 190.436.
Demografi, međutim, upozoravaju kako su procjene DZS-a, po svemu sudeći, preoptimistične te da je broj stanovnika u Hrvatskoj lani vjerojatno bio nešto manji od četiri milijuna. Razlog je taj što DZS procjene radi na temelju službenih registara, među kojima su i evidencije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) o migracijama, a mnogi koji isele iz Hrvatske ne odjavljuju u MUP-u svoj odlazak. Barem ne u početku, dok ne vide kako će se snaći u novoj sredini.
“Vjerojatno nas je već i prošle godine bilo nešto manje od četiri milijuna. Preciznih podataka, naravno, nemamo, no procjene su da se iz Hrvatske od ulaska u EU iselilo 150.000 do 200.000 ljudi, a imamo i negativan prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih”, objašnjava za Index demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Dodaje kako ćemo za preciznije ocjene morati pričekati novi popis stanovništva sljedeće godine. Ipak, smatra da će se u Hrvatskoj nastaviti negativni demografski trendovi pa procjenjuje da ćemo 2025. godinu dočekati s još oko 100.000 manje stanovnika, odnosno s 3,8 do 3,9 milijuna stanovnika.
Negativne demografske trendove potvrđuju i podaci koje je objavio DZS. Oni pokazuju da se stanovništvo Hrvatske iz godine u godinu smanjuje: samo od 2015. do 2019. godine izgubili smo preko 138.000 stanovnika. Iako je otvaranje tržišta rada drugih članica EU hrvatskim državljanima i masovno iseljavanje koje je uslijedilo glavni razlog demografskom krahu, nije i jedini, budući da Hrvatska ima znatno veći broj umrlih nego živorođenih.
Primjerice, u Hrvatskoj je prošle godine, prema podacima DZS-a, bilo 36.135 živorođene djece, dok je broj umrlih iznosio 51.794. Već i tu smo, dakle, bili u demografskom minusu od gotovo 16.000 ljudi, za koliko je broj umrlih premašio broj rođene djece.
Posljedica tzv. bijele kuge je i starenje hrvatskoga stanovništva. Kako pokazuju podaci DZS-a, prosječna starosna dob u Hrvatskoj lani je iznosila 43,6 godina. Još 2013. godine prosječan je stanovnik Hrvatske imao 42,2 godine, dok je prosječna dob stanovništva 2001. godine, primjerice, iznosila 39,3 godine. Zbog takvih trendova, ističu i u DZS-u, Hrvatska spada među zemlje s najstarijim stanovništvom u Europi.
“U 2019. se nastavlja kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske iznosila je 43,6 godina, što ga svrstava među najstarije nacije Europe”, ocjenjuju u DZS-u.
Kroz slične demografske trendove prošle su, ili još prolaze, i druge nove članice EU. Pa ipak, stručnjaci stanje u kojem se nalazi Hrvatska, zbog malog broja stanovnika i njegovog rapidnog smanjivanja, sve češće opisuju kao demografski slom. S jedne strane, imamo veći broj umrlih nego rođenih, dok, s druge strane, imamo masovno iseljavanje radno aktivnog stanovništva, uglavnom u Njemačku, Austriju i Irsku, ali i u druge razvijenije članice EU.
Pritom valja naglasiti, ističe Čipin, kako se točan broj novih hrvatskih gastarbajtera ne može utvrditi čak ni iščitavajući strane statistike. Naime, velik broj hrvatskih iseljenika ima dvojno državljanstvo, najčešće Hrvatske i Bosne i Hercegovine te Hrvatske i Srbije, ali kada isele u, primjerice, Njemačku, tamošnja ih statistika vodi kao doseljene hrvatske građane. Procjene govore, kaže naš sugovornik, da trećinu nove hrvatske dijaspore u Njemačkoj čine Hrvati iz BiH i Srbije, a slično je i u drugim članicama EU. Stoga se o broju ljudi koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku može samo okvirno nagađati. Sigurno je jedino to, napominje Čipin, da je brojka šesteroznamenkasta.
Istodobno s iseljavanjem nastavlja se i doseljavanje u Hrvatsku. Podaci DZS-a pokazuju da se u Hrvatsku lani doselilo rekordnih 37.726 ljudi iz drugih zemalja. Većinu doseljenika čine državljani BiH, Srbije i Kosova te ostalih zemalja Zapadnog Balkana.
Koronakriza je unijela promjene i u migracijske tokove. Znatno otežano kretanje, a u vrijeme lockdowna i onemogućeno, znači da ćemo u ovoj godini vjerojatno imati znatno manje iseljavanje nego ranijih godina, kaže Čipin. To, naravno, ne znači da iseljavanja neće biti, posebno u Austriju koja nam je 1. srpnja, posljednja u EU, otvorila svoje tržište rada. Ipak, zbog problema s kojima se u koronakrizi suočavaju naši novi iseljenici na Zapadu, u ovoj godini možemo očekivati i značajnije povratke.
“U ovoj godini možemo očekivati više povrataka iz inozemstva nego odlazaka. No, riječ je o atipičnoj godini, s obzirom na to da će se trend odlazaka u narednim godinama nastaviti pa možemo očekivati daljnje smanjenje broja stanovnika”, poručuje Čipin.
Takva demografska kretanja već sada predstavljaju velik uteg za državu i društvo u cjelini. Osim što je stanovništvo sve starije, manje je i radne snage pa se sve više poslodavaca već godinama oslanja na radnu snagu koju uvozi iz inozemstva, mahom iz zemalja europskog jugoistoka. Zbog starenja stanovništva raste i pritisak na državne financije.
“Starenje stanovništva možda je i najveći problem. Procjene govore da ćemo iza 2030. godine imati preko milijun građana od 65 i više godina”, naglašava Čipin.
Naš sugovornik izlaz iz slijepe demografske ulice vidi u usvajanju migracijske politike, koja bi u fokusu trebala imati pokušaje povratka novih hrvatskih migranata, onih koji su iselili u zadnjih pet godina. Raniji gastarbajteri, kaže, teško da će se vratiti.
Isto tako, dodaje, Hrvatska bi u migracijskoj politici naglasak trebala staviti na doseljavanje stanovnika zemalja regije, budući da bi se oni najlakše integrirali u hrvatsko društvo-
Tu je i pitanje odnosa prema migrantima iz drugih dijelova svijeta: iako malo koji od njih pokazuje želju za ostankom u Hrvatskoj, takvih primjera posljednjih godina ipak ima. Naravno, kaže Čipin, nijedna država ne dopušta nekontroliran ulazak migranata, pa bi i u tom dijelu trebalo osmisliti migracijsku politiku koja bi odgovorila na zahtjeve gospodarstva.
“U globaliziranom svijetu migracije se ne mogu zaustaviti. Druge zemlje ih ograničavaju i kontroliraju ovisno o potrebama svojih ekonomija”, zaključuje Čipin.
Među ostalim mjerama naš sugovornik preporučuje poticanje duljeg ostanka u svijetu rada i poticanje zapošljavanja trenutno radno neaktivnih građana. Također, smatra da bi trebalo poticati zapošljavanje žena. Sve bi to povećalo kontingent radne snage, a smanjilo bi i potrebe za njenim uvozom. Ipak, napominje Čipin, provedba tih mjera ima svoju cijenu, a ona nije mala.
Vijesti
U zadarskom hotelu A’mare održan Wine VIP Event
Zadrani su 19. veljače uživali u vrhunskim vinima, delicijama i edukacijama u sklopu Wine VIP Eventa, događaja koji već devetu godinu okuplja poduzetnike i djelatnike u turizmu i ugostiteljstvu s ciljem promocije kvalitetnih proizvoda i usluga.
Posjetitelji su imali priliku uživati u degustacijskim radionicama s vinima poznatih vinarija Ščurek, Prelac, Iuris i Matić, kao i u gastro prezentaciji chefica Doris Vlah i Antonie Mikac koje su servirale fritule s kremom od pačjih prsa. Degustacijske radionice vodili su uspješni hrvatski mladi sommelieri, Monika Neral i Kristijan Harjač. Monika je jedina hrvatska sommelierka s ASI zlatnom diplomom, a Harjač je dvostruki sommelierski prvak Hrvatske 2023. i 2024. Osim uživanja u vinima, posjetitelji su mogli sudjelovati i na radionicama na temu menadžerskih vještina i marketinga u turizmu, koje su vodile stručnjakinje Amadea Dobovišek, Sanja Krmpotić i Ivana Goa Majdandžić.

“Atmosfera i u Zadru je bila izvrsna, ljudi su uživali i drago mi je da smo stvorili prostor da ljudi probaju neke nove stvari, da se druže i da nešto novo nauče. Ponosni smo što smo i ove godine ostvarili suradnju s Ligom protiv raka Zadar, za njih smo prikupljali donacije na humanitarnoj večeri, ali i na ulazu na sam događaj gdje su ljudi u zamjenu za donaciju dobili čašu koju je omogućio naš partner Alexander Commerce”, izjavio je organizator Dantes Begić.

“Posebno smo ponosni na humanitarnu večeru održanu dan ranije, koja je, zajedno s donacijama prikupljenim tijekom eventa, doprinijela radu Lige protiv raka Zadar. Ovim putem zahvalio bih cijelom timu restorana 2 Ribara bez čijeg truda i nesebičnosti ovo ne bi bilo moguće, kao i svim chefovima koji su sudjelovali: Dragan Radović, Chiara Ožaković, Saša Began, Doris Vlah i Antonia Mikac” ali i samim partnerima koji su donirali proizvode od Marfisha, OPG Orehovec, restoran 2 Ribara, Cannella, Vinari Prelac, Matić, Ščurek, Iuris i Degrassi, dodao je Begić.

Wine VIP Event nije bio samo prilika za kušanje vina, već i za upoznavanje s drugim proizvodima regionalnih tvrtki. Posjetitelji su tako mogli probati rakije i likere Suza TB, Berryshka, uživati u sokovima tvrtke Fresko, probati trogirski pelinkovac Zvirač, a uživalo se i u hrani. Tonkine fritule oduševile su fritulama s pečenom patkom i pelinom, a Saša Began je u suradnji s tvrtkom Marfish pripremao riblji finger food, Doris Vlah Dukatove sireve i kanapee namaze od pačje paštete. Nije nedostajalo ni koktela – barmen Saša Lovrenščak je pripremao izvrsne koktele s likerom od jabuke i cimeta, Cannellom.

Svaki gost je uz donaciju za Ligu protiv raka Zadar dobio vinsku čašu iz koje se degustiralo tijekom cijelog dana, a na kraju dana čašu se moglo zadržati kao uspomenu na događaj. Vinske čaše omogućio je najvažniji partner događaja, tvrtka Alexander Commerce.
Kvalitetu ovog događaja prepoznali su Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo poljoprivrede, a ključnu potporu pružaju Hrvatska turistička zajednica, Obrtnička komora Zadarske županije, Zadarska županija, TZ Zadarske županije, Grad Zadar i TZG Zadra. Uz institucionalne partnere, događaj podupiru brojni komercijalni i medijski partneri koji zajedno oblikuju priču Wine VIP Eventa kroz umrežavanje, promociju kvalitete te promociju vrhunskih proizvoda, usluga i edukacija.
Wine VIP Event pokazao se kao uspješan spoj vrhunskih vina, edukacije, zabave i humanitarnog rada, a posljednje ovogodišnje izdanje održava se već sutra u petak 21.veljače u Splitu u hotelu Amphora.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin10 sati prijeFOTOGALERIJA / Blagdanski Đir gradom sa Sašom Čukom
-
Sport5 dana prijePK JADERA / Mate molnar juniorski i seniorski regionalni prvak! Doplivao do 5 medalja na regionalnom PH







