Stručnjaci se boje da bi kombinacija gripe i COVID-a za neke mogla biti fatalna. S dolaskom jeseni očekuju se sve teže kliničke slike…

Do kraja rujna bi se svi trebali cijepiti protiv gripe, jedan je od najvažnijih savjeta pet stručnjaka kojima smo postavili pet pitanja o “korona jeseni”.

Teško da se istodobno možemo razboljeti od korone i gripe, no prebolimo li jednu od te dvije bolesti, pa ubrzo dođe i druga, njezine bi posljedice mogle biti puno teže, pa i fatalne, kažu stručnjaci.

Kakva nas jesen očekuje i kako se trebamo ponašati, jesu li na snazi dobre epidemiološke mjere i treba li uvesti i neke dodatne, trebaju li djeca ići u školu, što kad se pojavi i gripa te hoće li se i sami cijepiti kad na tržištu bude registrirano prvo cjepivo protiv korone pitali smo, redom, Ivana Đikića, poznatog hrvatskog i svjetskog molekularnog biologa, njegova kolegu Igora Štagljara, profesora i znanstvenika Sveučilišta u Torontu, poznatog molekularnog biologa i profesora Gordana Lauca, ujedno člana Znanstvenog savjeta Vlade, epidemiologa Zavoda “Andrija Štampar” i također člana Vladina Znanstvenog savjeta Branka Kolarića te epidemiologa Miroslava Venusa kao ravnatelja ZZJZ-a Virovitičko-podravske županije i predsjednika Hrvatskog epidemiološkog društva.

Očekuju da će jesen epidemiološki biti puno teža od ljeta, da će zaraženi imati teže simptome, odnosno težu kliničku sliku, što bi moglo opteretiti zdravstveni sustav. Virus će se, kažu, brže i lakše širiti jer ćemo boraviti u zatvorenom, pogodovat će mu suhi hladniji zrak, kao i isušivanje naše sluznice, koja se onda teže brani od virusa. Trebalo bi, savjetuje prof. dr. Gordan Lauc, mjeriti vlažnost zraka prostorija u kojima budemo boravili i po potrebi zrak ovlaživati.

Za očekivati je da će nam se s povratkom sezone grijanja vratiti teži oblik bolesti i da će biti puno više teško bolesnih i umrlih, prognozira Lauc. Najveći problem će biti raspoznati boluje li netko od gripe ili korone, upozorava Đikić, a Štagljar dodaje kako bi se, u slučaju istodobne zaraze s oba virusa, organizam protiv toga jako teško borio i vjerojatnost smrtnog ishoda bila bi, kaže, vrlo velika. Paralelno imati gripu i koronu je nešto što nitko ne želi, dodaje Lauc, a Kolarić zaključuje kako gripa kao ozbiljna bolest može iscrpiti organizam, koji tad postaje podložniji za težu kliničku sliku od korone. Vrijedi i obrnuto. Tu će doći do izražaja važnost preventivnog cijepljenja protiv gripe, posebice osjetljivih dijelova naše populacije (starije osobe, osobe s kroničnim bolestima) kod kojih će provedeno cijepljenje – posebice ako se provodi redovno svaku sezonu – stvoriti određenu kvalitetnu zaštitu, zaključuje epidemiolog Venus. Podatak o primljenom cjepivu protiv gripe bi, dodaje, liječniku mogao biti jako važan da postavi bolju dijagnozu, odnosno da onda posumnja kako se vjerojatnije radi o korona virusu. Važno je, zaključuje epidemiolog, što ranije provesti kampanju cijepljenja kako bi se na vrijeme razvila imunost na gripu. Svi će se stručnjaci cijepiti protiv korone, kažu, kad se na tržištu pojavi registrirano te u svim fazama provjereno i sigurno cjepivo.

Bit će više zaraženih među starijima, pa onda i više preminulih. Moramo ozbiljnije shvatiti važnost epidemioloških mjera, upozoravaju nas stručnjaci. Jesen neće biti laka…

1. Kakvu jesen očekujete, i kako ćemo se morati ponašati?

Ivan Đikić

– Jesen ce biti neizvjesna jer je već sad velik broj virusa proširen u populaciji. Očekuje se povećanje broja širenja virusa zbog boravka u zatvorenim prostorima, većeg titra virusa u okolini, te težih simptoma kod oboljelih, uz pojave drugih respiratornih infekcija poput gripe i prehlade. Ukoliko se budemo pravilno ponašali, dovoljno testirali i pratili točne mjere, možemo uspješno kontrolirati širenje virusa i osigurati zdravlje te održati aktivnosti gospodarstva i školovanja.

Igor Štagljar

– S pojavom hladnijih dana i odlaskom djece u škole, povećat će se broj ljudi u zatvorenim prostorima, time i transmisija virusa koja će rezultirati povećanim brojem zaraženih.

Svakoj bi državi trebao biti cilj ući u jesen, zimu sa što manjim brojem zaraženih, jedino ćemo ga tako moći smanjiti pa i broj umrlih. Moramo nositi maske u zatvorenom, izbjegavati gužve i veća okupljanja i, ako je moguće, raditi od kuće. Tako se možemo ‘sakriti’ od virusa dok ne dođe cjepivo, očekuje se krajem ove, ili početkom sljedeće godine.

Gordan Lauc

– Prema onome što vidimo na južnoj polutci, za očekivati je da će nam se s povratkom sezone grijanja vratiti teži oblik bolesti i da će biti puno više teško bolesnih i umrlih. Kad se to počne događati, svi ćemo se morati ponašati puno odgovornije kako bismo usporili širenje virusa. Isto tako, bit će važno paziti da nemamo previše suh zrak u prostorima u kojima boravimo, kako isušivanjem sluznice ne bismo otežali situaciju.

Branko Kolarić

– Jesenski i zimski period pogoduje širenju infekcija dišnog sustava, stoga očekujem da će se virus efikasnije prenositi. Kako smo u ljetnom periodu imali zaražene prvenstveno ljude mlađe i srednje dobi, vjerojatno će se u jesen dogoditi pomak u stariju dob. Viša kronološka dob glavni je prediktor teže kliničke slike, odnosno starije osobe imaju ozbiljnijih zdravstvenih problema i, na žalost, češći smrtni ishod. Mi ćemo na te promjene morati odgovoriti održavanjem fizičke distance, a u slučaju kad je to nemoguće nositi maske preko usta i nosa kako bi izbjegli bliski kontakt. Poslove koje je moguće obaviti od kuće potrebno je tako i organizirati.

Miroslav Venus

– S obzirom da u jesen, barem za sada, ulazimo s pogoršanom epidemiološkom situacijom u odnosu na onu od ranije, morali bismo svi skupa biti puno oprezniji. Virus se uvijek može „promijeniti“ na gore, pa da postane virulentniji, odnosno da uzrokuje teže kliničke slike, ali možemo se nadati da će i „oslabiti“, ukoliko se počnemo prilagođavati i mi na njega i on na nas.

2. Koje eventualno mjere uvesti, a koje su, možda, promašene?

ĐIKIĆ

– Trebamo uvesti nove tehnologije za testiranje COVID-19. Testiranje mora biti brže i prisutno na mnogo više mjesta u Hrvatskoj. Veliki plus za liječnike opće prakse bit će uvođenje testova koji mogu razlikovati Covid od gripe. Komunikacija o službenim informacijama od strane Stožera može se unaprijediti. U Njemačkoj objavljuju broj zaraženih i mrtvih na web stranicama, ali ne i na konferencijama. Važnija uloga Stožera bila bi davanje općih uputa, mjera i predviđanja za sljedećih tjedan ili dva dana na temelju točnih podataka. Na taj način bi i ljudi bili manje bombardirani zastrašujućim brojevima, a bili bi smireniji jer bi stekli povjerenje u točne podatke, te dobili jasne i transparentne odluke i mjere koje se ne mijenjaju svaki dan.

ŠTAGLJAR

– Ne treba previše filozofirati nego uvesti mjere koje su uvele najuspješnije države u borbi protiv Covida-19. To su prije svega Japan, Južna Koreja, Vijetnam, Novi Zeland i Australija – maske su obavezne u zatvorenim, ali i otvorenim prostorima na kojima nije moguće održati razmak od dva metra. Treba konstantno raditi na edukaciji jer postoji veliki postotak populacije koja još uvijek smatra da je ovaj virus bezazlen.

LAUC

– Sigurno ćemo svi morati više koristiti maske i truditi se održavati razmak. Zatvaranje kakvo smo vidjeli u ožujku najvjerojatnije se neće ponoviti, no neke aktivnosti u kojima je teško održati distancu će sigurno morati biti dodatno regulirane.

KOLARIĆ

– Izbjegavati treba grupna okupljanja kad god je moguće. Smanjiti broj kontakta osim nužnih – na poslovne i obiteljske. Mjesta gdje su u bliskom kontaktu osobe iz različitih okruženja, primjerice klubovi, barovi i teretane, mjesta su povećanog rizika za transmisiju virusa između različitih kolektiva. Ako se dogodi epidemija u jednom radnom kolektivu, u riziku od zaraze su ljudi iz tog kolektiva i njihovi ukućani. No na mjestima gdje dolazi do miješanja ljudi iz različitih sredina, epidemija se efikasno prenosi u druge kolektive.

VENUS

– Niti jedna mjera koja se uvodi u cilju suzbijanja širenja zaraze nije i ne može biti promašena. Eventualno, u nekim specifičnim situacijama mogla bi se uvesti i mjera nošenja

maske i na otvorenom. Ona dolazi u obzir u specifičnim situacijama, kad se fizička distanca ne može postići niti na otvorenom, a u lokalnoj sredini postoji cirkulacija virusa s

poznatim ili pretpostavljenim većim brojem zaraženih.

3. Treba li otvoriti škole, jesu li djeca opasna međusobno, i za članove kućanstva?

ĐIKIĆ

– Za djecu je izrazito važno da im se pruži sigurno školovanje. Ako nije moguće osigurati sigurnost u školama, onda ozbiljno treba razmotriti on-line nastavu ili kombinirano školovanje. Važno je izbjegavanje stigmatizacije zaražene djece ili učitelja. Apelirao bih da se jako pažljivo odnosimo, posebno u medijima, na način izvještavanja o mogućim pojavama virusa u školama. Okrivljavanje osobe, djeteta može dovesti do velikih osobnih trauma.

ŠTAGLJAR

– Definitivno treba otvoriti škole, ali samo ako možemo osigurati savršene epidemiološke uvjete – besprijekornu ventilaciju, smanjeni broj učenika u razredu, hibridni tip nastave, kao i obavezno nošenje maski za sve učenike starije od 10 godina. Da, zaražena su djeca izuzetno opasna za starije članove kućanstava, pogotovo za one iznad 65, i za osobe s raznim bolestima. Budući da u Hrvatskoj nekim kućanstvima žive i tri generacije, to bi mogla biti tempirana bomba. Zato bi mjere u školama mogle odrediti sudbinu događaja.

LAUC

– Mislim da je jako važno da djeca idu u školu. Za njih ova bolest doista nije opasna i treba im osigurati što normalnije školovanje. Rizik od širenja epidemije naravno postoji, tako da treba mudro “vagati” mjere, i tu imati povjerenja u naš Krizni stožer da će pri donošenju odluka uzimati sve parametre u obzir.

KOLARIĆ

– Škole ćemo otvoriti, i držim da su mjere dobro napisane i daju različite mogućnosti prema epidemiološkoj situaciji. Pratit ćemo kako se razvija situacija i reagirati. Na žalost, nema jasnog i jednoznačnog rješenja: kombinirati mjere prevencije zaraze, a u slučaju pojave koristiti mjere suzbijanje epidemije

VENUS

– Zasad se smatra da su djeca uglavnom prenositelji virusa, mada svatko tko je zaražen može u određenim okolnostima razviti jače ili slabije izražene simptome bolesti, pa tako i djeca. Ukoliko u kućanstvu postoje stariji, odnosno kronično bolesni članovi, onda postoji opasnost da slučaju njihove zaraze dođe do razvoja bolesti i pojave težih simptoma. No, s obzirom da se djeca rijetko razbolijevaju, uz primjenu prihvatljivih epidemioloških mjera primjerenih dječjem uzrastu, škole treba otvoriti.

4. Što će se dogoditi dolaskom virusa gripe i što ako obolimo od oba virusa istovremeno?

ĐIKIĆ

– Najveći problem će biti diferencijalna dijagnoza osobe koja boluje od gripe, i one od COVID-19, te preopterećenost zdravstvenog sustava. To znači da će doktori zbog sličnosti simptoma imati veliki broj oboljelih, a neće moći lagano utvrditi radi li se o COVID-u ili gripi. Vjerujem da će se rijetko jedna osoba u isto vrijeme zaraziti s oba virusa. Ako se to i dogodi, ne znamo točno kakve će biti posljedice. Osobno ne očekujem da će to biti rašireni medicinski problem no moramo ostati oprezni, i bez širenja medijske panike o smrtonosnim posljedicama takvih infekcija.

ŠTAGLJAR

– U slučaju da se neka osoba istovremeno zarazi s oba virusa, naš bi se imuni sustav vrlo teško mogao istovremeno boriti protiv oba virusa te bi stoga vjerojatnost da

će ta osoba umrijeti bila vrlo velika. Zbog toga nikad do sada nije bilo važnije cijepiti se protiv gripe te stoga preporučujem svima da se na vrijeme (do kraja rujna) cijepe.

LAUC

– Paralelno imati gripu i koronu je nešto što nitko ne želi, i trebat će učiniti sve da to izbjegnemo. Srećom, mjere za suzbijanje širenja korone jednako tako sprječavaju i širenje gripe, pa se nadam da neće biti prevelike epidemije gripe ove godine. Ipak, bilo bi jako dobro da se što više ljudi cijepi protiv gripe, i tako se zaštiti.

KOLARIĆ

– Gripa je ozbiljna bolest te može iscrpiti organizam koji tad postaje podložniji za težu kliničku sliku od COVID-a. Vrijedi i obrnuto. Također ove bolesti imaju i neke simptome koji se preklapaju i nekad će biti teško razlučiti, prije rezultata testa, o kojoj se bolesti radi. Stoga preporučujemo procjepljivanje protiv gripe, prvenstveno starijih osoba, a osobito onih u institucijama zbog ozbiljnosti simptoma koji imaju. Druga prioritetna skupina su zaposlenici u domovima za starije i zdravstveni djelatnici kako bi ta dva sustava održali funkcionalnim, odnosno izbjegli bolovanja zbog gripe i mogućnost zaražavanja korisnika njihovih usluga.

VENUS

– Kliničarima će biti otežano razlučiti o kojem oboljenju se radi, a zbog postojeće lokalne transmisije SARS-CoV-2 virusa, epidemiološki anamnestički podaci bit će ograničene vrijednosti. Tu će doći do izražaja važnost preventivnog cijepljenja protiv gripe, posebice osjetljivih dijelova naše populacije (starije osobe, osobe sa kroničnim bolestima) kod kojih će provedeno cijepljenje, posebice ako se provodi redovno svaku sezonu, stvoriti određenu kvalitetnu zaštitu. To bi mogao biti značajan podatak koji će liječnika navesti da posumnja kako se vjerojatnije radi o COVID-19 bolesti, a ne gripi. Važno je što ranije provesti kampanju cijepljenja kako bi se na vrijeme razvila imunost na gripu.

5. Kad dođe prvo cjepivo na tržište, hoćete li se cijepiti?

ĐIKIĆ

– Cijepit ću se kad registrirana cjepiva budu potvrđena kao učinkovita i ništetna. Slično kao što ću se cijepiti krajem ovog mjeseca s odobrenim trovalentnim ili četverovalentnim cjepivima protiv gripe za sezonu 2020/2021 .

ŠTAGLJAR

– Definitivno hoću, ali ću prvo pričekati da svih šest institucija koje trenutno ispituju cjepiva u u odlučnoj, trećoj fazi kliničkih istraživanja, objave rezultate u znanstvenim časopisima – tu moram obavezno napomenuti da neću vjerovati nikakvim službenim priopćenjima raznih farmaceutskih kompanija i akademskih laboratorija, već želim vidjeti njihove rezultate treće faze kliničkih istraživanja, koja su prošla rigoroznu znanstvenu evaluaciju. Nakon toga ću na temelju publiciranih rezultata članovima obitelji preporučiti koje je cjepivo najsigurnije i najefikasnije.

LAUC

– Ja sam veliki pobornik cijepljenja i iako sam prebolio koronu, vjerojatno ću se ipak cijepiti, no ne prije no što dobijemo rezultate treće faze ispitivanja cjepiva, jer ćemo tek tada znati koliko je ono učinkovito i sigurno. Nažalost Rusija je iz političkih razloga registrirala cjepivo koje nije do kraja ispitano, a postoje najave da će se to dogoditi i u Americi kako bi cjepivo bilo registrirano prije predsjedničkih izbora u studenom.

KOLARIĆ

– Kad dođe prvo registrirano cjepivo u RH, svakako ću se cijepiti. Cjepiva proučavam već dvadeset godina i zbog programa masovnog cijepljenja danas je mortalitet dojenčadi u Hrvatskoj ispod 5%, početkom prošlog stoljeća bio je 30%, dakle 60 puta veći. Za mene nema dvojbi oko dobrobiti koje cjepivo nosi.

VENUS

– Načelno, da. No, s obzirom da je, na žalost, do stvaranja cjepiva i njegove distribucije još daleko, bitno je naglasiti dvije stvari. Prvo, konačna odluka ovisiti će o kvaliteti cjepiva, tj. njegovoj imunogenosti (sposobnosti da stvori kvalitetnu zaštitu) i reaktogenosti (postojanju eventualnih komplikacija, odnosno nuspojava), ali i tadašnjoj težini kliničke slike koju će u to vrijeme izazivati SARS-CoV-2 virus. Naime, jedna od teorijskih mogućnosti je da će možda virus toliko oslabiti da će postati još jedan od poznatih korona virusa koji izazivaju obične prehlade, protiv kojih se niti sada ne cijepi. To je možda najoptimističnija varijanta, ali nije nemoguća.