Connect with us

Svijet

Facebook skandal za početnike: Što se zapravo događa s najpopularnijom društvenom mrežom?

Objavljeno

-

Ovih dana portali su prepuni priča o Facebooku i Cambridge Analytici, a s naslovnica vrište naslovi da je ovo kraj najpopularnije društvene mreže.

I dok oni koji priču prate od samog početka jako dobro znaju o čemu se radi i što je problem, puno više njih uključilo se kasnije i nije im najjasnije što se točno događa.

Index.hr donosi mali vodič kroz ovaj Facebookov skandal kako biste znali što se točno događa.

Uglavnom, SCL (Strategic Communications Laboratories) i njihova kompanija koja se bavi analizom podataka, Cambridge Analytica, privremeno su uklonjeni s Facebooka nakon što je isplivala informacija da su “dobili pristup informacijama” bez pristanka određenih pojedinaca.

Iako je ovo sukus priče, ista je daleko kompliciranija jer na površini djeluje kao klasična privremena zabrana, ali implikacije su dalekosežnije, a upleten je čak i američki predsjednik Donalda Trump. Stoga, valja krenuti od početka. Korak po korak.

Što je Cambridge Analytica?

Ukratko, radi se o kompaniji koja analizira podatke. Ovisno o izvoru, neki će reći da su bili ključni faktor u dva velika slučaja – Brexit i iznenadna pobjeda predsjednika Trumpa. S druge strane, neki drugi tvrde da se radi o kompaniji koja je u oba slučaja (ali i mnogim drugim slučajevima) vješto prodavala muda pod bubrege.

U svojoj srži, CA ne razlikuje se previše od drugih sličnih kompanija, a njihova je primarna funkcija pretvoriti sirove podatke u segmentirane grupe koje oglašivačima ili političkim strankama daju bolji uvid u to kako narod diše. Primjerice, Trumpu su pomogle da, koristeći alate za segmentaciju, ciljano utječe na neodlučne glasače i potencijalne republikance u područjima interesa kao što su uvijek problematični Wisconsin, Michigan ili Pennsylvania.

Isto tako, poznati konzervativac Robert Mercer 2013. je udružio snage s britanskom kompanijom SCL Group kako bi testirao njihova saznanja i metodologiju prilikom utrke za mjesto guvernera u Virginiji. Kandidat, republikanac Ken Cuccinelli, izgubio je. Mercera to nije obeshrabrilo pa je udružio snage s direktorom SCL-a zaduženim za izbore Alexom Nikom i zajedno su osnovali kompaniju imena Cambridge Analytica, koja je koristeći sve ono što su naučili tijekom izbora u Virginiji stvorila što kvalitetniji sustav koji bi se mogao koristiti u budućim političkim kampanjama.

I upalilo je, a prva velika pobjeda dogodila se u lipnju 2016. kada je Velika Britanija na veliko iznenađenje svih odlučila napustiti Europsku uniju.

Samo nekoliko mjeseci kasnije CA zabilježio je još jednu veliku pobjedu kada je Donald Trump ušao u Bijelu kuću i to upravo na krilima pametnog korištenja podataka prikupljenih na društvenim mrežama od kojih je najveći dio prikupljen na Facebooku.

I ovo nije ništa novo, oglašivači koriste ista saznanja kako bi stvorili što bolje kampanje u sklopu kojih će u kratkom vremenu doći do ciljanih skupina. I da ne bi bilo zabune, sve ovo su opća mjesta.

Jedini problem? Način na koji su došli do tih podataka.

Što se dogodilo?

Tijekom 2014. Facebook je voditeljima političkih kampanja počeo reklamirati svoju moć spajanja kandidata s potencijalnim glasačima na daleko osobnijem nivou. Ti podaci su većim dijelom bili bezopasni. Primjerice, tko su registrirani glasači, gdje žive i njihove političke inklinacije.

CA je ovo podigao na još višu razinu kada su 2015. pod krinkom tobožnjeg prikupljanja podataka za “aplikaciju koju će koristiti psiholozi” od Facebooka zatražili podatke o korisnicima.

Dr. Aleksandr Kogan bio je vođa tog projekta, a aplikacija je djelovala krajnje neimpresivno. Ipak, sve nije bilo tako kako se na prvi pogled čini.

Aplikaciju je skinulo više od 270 tisuća korisnika Facebooka koji su samo jednim klikom aplikaciji dopustili pristup privatnim informacijama kao što su: što lajkaju, grad u kojem žive i iste te informacije o svim njihovim prijateljima. Ponovimo, dopustili su aplikaciji da dobije pristup ne samo vlastitim podacima nego i podacima svih ljudi koje su imali među prijateljima.

Da stvar bude gora, Kogan je uvjerio Facebook da će podaci biti anonimni i da će se koristiti samo za potrebe istraživanja. Ne samo da to nije bilo istina nego je Kogan dobivene podatke podijelio s najmanje jednom trećom stranom – Christopherom Wyliejem i tvrtkom Euonia Technologies. Zajedničkim su snagama stvorili bazu profila za SCL i Cambridge Analyticu. Sve to učinili su pod krinkom kompanije Global Science Research i Facebooku jamčili da će podaci biti anonimni.

Kako bi došli do potrebnog broja korisnika, CA je otišao korak dalje pa su angažirali zaposlenika platforme Amazon Mechanical Turk koja zaposlenicima omogućuje da za manje novčane iznose obavljaju niz ne posebno zahtjevnih zadataka. Njihov je zadatak ovog puta bio ispuniti online upitnik. Kao prvo, tražili su samo američke turkere. Nadalje, trebali su skinuti Facebook aplikaciju kako bi mogli biti plaćeni, a aplikacija ih je obavijestila da će od njih i njihovih prijatelja prikupiti najosnovnije informacije.

Dakle, CA ih je na prevaru naveo da skinu alat na Facebooku koji je za zaradu od samo jednog ili dva dolara razotkrio ne samo radnika nego i njihove prijatelje. Ovo je bio prijelomni trenutak u kojem je razotkriveno više od 50 milijuna korisnika Facebooka, piše The New York Times.

Kako ti prikupljeni podaci izgledaju?

Nitko zapravo nije sto posto siguran.

Profesor David Carrol skužio je da bi mu povezanost CA-a i SCL-a mogla omogućiti da istraži prikupljene podatke oslanjajući se na britanske zakone koji svakom građaninu jamče pravo da provjere sve podatke koje o njima prikupljaju online kompanije. Između ostalog i Facebook.

U ožujku prošle godine dobio je odgovor.

Nije najjasnije kako je CA točno koristio prikupljene podatke da stvori ove profile jer ove kategorije nisu dostupne oglašivačima i tvorcima aplikacija. No, nagađa se da se radi o kombinaciji više izvora.

Najvažniji dio je to da Koganov tim, jednom kada bi stvorili profil, više nije imao koristi od prikupljenih podataka. Kao što je to napisao novinar Washington Posta: “To je kao da ste škicnuli recept za piletinu KFC-a i na temelju toga stvorili vlastiti recept.”

Kako je reagirao Facebook?

Zuckerberg je priznao da je Facebook “napravio pogreške” u slučaju povezanim s CA-om, a u poduljoj objavi na Facebooku napisao kako je došlo do “kršenja povjerenja” između kreatora aplikacije Aleksandra Kogana, firme Cambridge Analytica i Facebooka.

“Ja sam pokrenuo Facebook i na kraju dana ja sam odgovoran za ono što se događa na našoj platformi”, napisao je.

Najavio je i konkretne mjere. Za početak će, kako je obećao, istražiti sve aplikacije koje su imale pristup velikoj količini informacija do trenutka kad je platforma 2014. promijenjena tako da je tada uvelike ograničen pristup informacijama korisnika. U budućnosti će, kažu, ograničiti pristup informacijama korisnika da se ne bi događale ovakve stvari.

“Želim vas obavijestiti o situaciji s Cambridge Analyticom, uključujući korake koje smo poduzeli i koje ćemo poduzeti u vezi s ovim važnim problemom.

Imamo odgovornost štititi vaše podatke, a ako to ne možemo, ne zaslužujemo vam pružati usluge. Radim na tome da ustanovim što se točno dogodilo i što treba poduzeti kako se ovo ne bi ponovilo. Dobra vijest je da su najvažniji koraci za sprečavanje ovakvih događaja već poduzeti prije nekoliko godina. Međutim, činili smo greške i trebamo učiniti još više.”

I sve ovo zvuči super, ali Facebook je za ovo kršenje doznao još 2015. i sve do prošlog petka nisu se odlučili obračunati s počiniteljima. A čak i nakon toga, odluka koju su donijeli bila je privremena zabrana korištenja.

Nakon svega toga, zatražili su od CA i SCL-a da obrišu podatke, ali kakve koristi od toga ako znamo da im ti podaci ionako više nisu potrebni? Imaju sve što su željeli i to će im pomoći da kampanje vode narednih nekoliko godina.

A kakve veze sa svime ima Trump?

Ovo je zapravo najveće pitanje.

Voditelji njegove kampanje jako su se oslanjali na Facebook, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci izbora, a za digitalni dio njegove kampanje bila je zadužena upravo Cambridge Analytica.

Teško je točno odrediti koliko mu je u svemu pomogla Facebook kampanja niti koliko je CA pomogao da se dočepa pobjede, ali jedno je sigurno – odmogli mu nisu.

No postoje još neka zanimljiva mjesta, a to se posebno odnosi na veze s Rusijom.

Kao prvo, tu je Lukoil koji je 2014. i 2015. sklopio ugovor sa SCL-om, a njihov interes bio je “kako se prikupljeni podaci koriste u odnosu na američke glasače”.

Tu je i Michael Flynn, čelni čovjek Trumpove kampanje koji se našao na udaru kritika nakon što je otkriveno da laže o svojim ruskim vezama. Njega je angažirao upravo SCL i to nedugo nakon završetka predsjedničke kampanje. Ispada da tamo nije puno toga radio, ali isplati se to spomenuti ne samo zbog veze CA i Rusije nego i njegovog otpuštanja s mjesta savjetnika za nacionalnu sigurnost nakon što je otkriveno da je lagao o razgovoru s ruskim ambasadorom.

I za kraj, tu je sam Kogan, veliki spletkaroš koji stoji iza velike krađe podataka s Facebooka. Kogan je primio novčanu potporu ruske vlade kako bi istražio društvene mreže. To ne znači da je Kogan direktno uključen u bilo kakve zavjere povezane s ruskim uplitanjem u izbore, ali vrijedi spomenuti.

Kogan je za The Guardian izjavio: “Ništa od onoga što sam radio na ruskom projektu nema nikakve veze s kompanijom Cambridge Analytica.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Oprez, u opticaju su krivotvorene kovanice od dva eura. Otkrijte ih uz ovaj jednostavan test

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Skupina španjolskih krivotvoritelja specijalizirala se za kovanice od 2 eura, za koje se tvrdi da su sada u optjecaju diljem Europe. Kako razlikovati lažnu kovanicu od originala?

Nakon nekoliko godina istrage, španjolska policija u Toledu, u suradnji s Europolom, razbila je skupinu krivotvoritelja koji su navodno puštali u opticaj krivotvorene kovanice od 2 eura diljem Europe, piše Fenix-magazin.

Kaže se da je kriminalna organizacija pustila u opticaj oko pola milijuna visokokvalitetnih krivotvorenih kovanica diljem Europe. Protuvrijednost je oko milijun eura. To odgovara izvješću Bundesbanke, koje govori o povećanoj količini krivotvorenog novca, uključujući kovanice eura.

U 2022. u njemačkom platnom prometu otkriveno je oko 73.400 krivotvorenih kovanica. U 2021. bilo je samo 41.100 kovanica. Čisto matematički gledano, to znači da se godišnje u Njemačkoj proizvede oko devet krivotvorenih kovanica na 10.000 stanovnika. Krivotvorine su se najčešće događale kod kovanica od 2 eura, u stopi od 89 posto.

Uglavnom, postoji mogućnost da u novčaniku imate lažni novac. Iako su sigurnosne značajke novčanica prilično dobro poznate, to nije slučaj s kovanicama. Stručnjaci daju savjete kako prepoznati krivotvorine od 2 eura.

Otkrijte krivotvorine bez ikakvih alata

Slika kovanice: Dobre oči također su korisne pri prepoznavanju krivotvorenih kovanica od 2 eura. Prema stručnjacima, slika pravih novčića jasno se ističe od ostatka površine novčića.

Karakteristika 1: Nasuprot tome, slika krivotvorenih kovanica često izgleda zamagljena i mekana. Površina je djelomično izdubljena i ima nepravilnosti u obliku mrlja, mrlja, linija ili udubljenja.

Rubovi: Također pogledajte rubove. Pravi novčići imaju čisto reljefni rub. Ovisno o apoenu, prave kovanice imaju utisnuti rub s različitim žljebovima.

Karakteristika 2: Rub sumnjivih kovanica često je nečist. Broj i oblik grebena ponekad se značajno razlikuju od onih na pravim novčićima.

Rubni natpis: Posebno kod kovanica od 2 eura, pregled rubnog natpisa utisnutog u rub kovanice često daje početni trag. Za razliku od krivotvorenih kovanica, gdje je natpis na rubu često samo nejasno utisnut i prekriven žljebovima na rubu kovanice, natpis na rubu pravih kovanica od 2 eura jasno je vidljiv. Udaljenosti između pojedinačnih simbola i riječi u krivotvorenim kovanicama također se često razlikuju od onih na pravim kovanicama.

Karakteristika 3: Krivotvorine se često razlikuju po boji od pravih kovanica. Krivotvoreni novčići imaju mrlje nakon kratkog vremena jer se premaz istroši i osnovni materijal različite boje se vidi. To je osobito vidljivo na uzdignutim dijelovima kovanice.

Magnetski test razotkriva krivotvorine

Međutim, privatnim osobama nije potreban skupi uređaj za testiranje. Krivotvoreni komadi od 2 eura mogu se razotkriti jednostavnim magnetskim testom:

Zbog posebnog sigurnosnog materijala, srednji dio kovanica od 1 i 2 eura je blago magnetičan; kovanice su blago privučene magnetom, ali padaju s magneta kada se lagano protresu.

Vanjski prsten pravih kovanica od 1 i 2 eura, kao i pravih kovanica od 10, 20 i 50 centi nije magnetski. S druge strane, prave kovanice od 1, 2 i 5 centi izrađene od čelika obloženog bakrom vrlo su magnetske.

Krivotvorene kovanice od 1 i 2 eura su ili nemagnetske ili ih magnet jako privlači. Materijal prstena za novčiće često je magnetski.

 
Nastavi čitati

Svijet

Scenarij nuklearnog rata: Od lansiranja prvog projektila do kraja svijeta za 72 minute

Objavljeno

-

By

Nuklearni rat bio bi loš. I to je nešto što svi znaju. Većina ljudi vjerojatno bira ne razmišljati o tome. Ali Anny Jacobsen, autorica sedam knjiga o temama vezanim za nacionalnu sigurnost, objašnjava koliko bi to zapravo bilo loše.

Njena nova knjiga “Nuklearni rat: Scenarij“, skicira globalni nuklearni rat sa preciznošću koja opisuje što bi se, iz minute u minutu, događalo tijekom 72 minute između prvog lansiranja projektila i samog kraja svijeta. Njena knjiga već je bestseler.

Važno je istaknuti da je scenarij izmišljen, iako ovo djelo predstavlja novinarski rad jer je scenarij konstruiran na osnovi desetina intervjua i dokumentacije koji su činjenična baza na osnovu koje se može opisati što bi se moglo dogoditi, piše Politico.

A scenarij izgleda ovako: sjevernokorejski lider lansira interkontinentalnu balističku raketu na Pentagon, a potom sa podmornice balističku raketu na nuklearni reaktor u Kaliforniji, iz razloga koji nisu navedeni u knjizi, s obzirom na to da je autorica samo željela ilustrirati što jedan “Ludi kralj“ može napraviti s nuklearnim oružjem. Uznemireni predsjednik SAD-a ima samo šest minuta da odluči o odgovoru, a istovremeno je evakuiran iz Bijele kuće.

Ujedno, predsjednik je i pod pritiskom vojske da lansira američke interkontinentalne rakete na sve 82 sjevernokorejske mete bitne za nuklearne i vojne snage. Ove rakete moraju letjeti iznad Rusije, čiji ih lideri primjećuju, pretpostave da je njihova zemlja napadnuta, i uzvrate salvom. Tako, 72 minute kasnije, tri nuklearno naoružane države uspijevaju ubiti milijarde ljudi, dok oni koji prežive ostaju da gladovati na zatrovanom planetu gdje sunce više ne sija i hrana više ne raste.

Knjiga dolazi u vrijeme kada se države s najvećim nuklearnim arsenalima na svijetu– SAD i Rusija, žestoko sukobljavaju u Ukrajini, dok ruski nacionalni TV voditelj naziva sukob Rusije i NATO-a “neizbježnim“, i kada je Iran bliži nuklearnom oružju nego ikada ranije.

“Scenarij koji sam odabrala sastavljen je iz intervjua koje sam napravila s 46 izvora, a ja sam koristila razne varijante kako bih došla do najvjerojatnijeg scenarija koji bi se mogao dogoditi. I do sada, nitko iz NORAD-a (Sjevernoamerička zračna komanda) nije doveo u pitanje izbore koje sam napravila u knjizi i način na koji se priča odvija, što scenarij čini još više zastrašujućim“, kaže autorica knjige u intervjuu za Politico.

Teška odluka u roku od šest minuta

Na pitanje zašto bi SAD riskirao poslati projektile iznad Rusije, ako bi mogli koristiti rakete lansirane s podmornica iz Tihog oceana, Jacobsen kaže:

“To sam isto pitala svoje sugovornike, a najmoćniji odgovor dobila sam od bivšeg tajnika obrane Leona Panete. “Tko bi, dođavola, mogao razmišljati o tome… u takvim trenucima“, rekao je.

Kako dodaje, dio zastrašujuće istine o nuklearnom ratu je “ludi sat“ koji ima veoma važnu ulogu od trenutka kada nukelarno nuklearno lansiranje bude detektirano.

“To je činjenica. I činjenica da predsjednik ima samo šest minuta, a teško je donijeti odluku za tako kratko vrijeme. Tada se otvara i Crna knjiga. Predsjednik mora napraviti izbor s liste izbora za kontranapad unutar Crne knjige. Ti izbori su razmotreni za više scenarija, ali nikako ne možete uzeti u obzir svaku nepredvidivu situaciju u realnom vremenu, što čitateljima pokazuje koliko je istina o razvoju scenarija luda i nepredvidiva“, navodi ona.

S autoricom je razgovarao Ted Postol, bivši pomoćnik šefa pomorskih operacija, jedan od rijetkih ljudi koji je zaista pročitao sadržaj Crne knjige.

“On mi je rekao da je svaka odluka loša“, ističe.

Njena knjiga naišla je na kritike zbog navoda da će predsjednik SAD-a morati donijeti odluku u roku od šest minuta. Kako kaže, to je vrijeme o kojem je govorio i nekadašnji američki predsjednik Ronald Regan, koji je bio na čelu SAD od 1981. do 1989. godine.

“Tajming se nije promijenio. Tehnologija balističkih projektila nije promijenila zakone gravitacije. Bez obzira na to šta radite, tih šest minuta je i dalje taj prozor za lansiranje do cilja“, objašnjava autorka knjige.

“Oružje je neprijatelj, ne druge nacije“

Autorica na kraju izvlači zaključak – “nuklearno oružje bilo nam je neprijatelj sve vrijeme“. Kako kaže, ta rečenica samo je eho izjave Karla Seiganna, američkog astronoma, da neprijatelji nisu druge nacije, već samo oružje.

“Sve ovo je naslijeđeno, zar ne? Svi koji se bave nuklearnom komandom naslijeidli su posao iz koncepta utemeljenog pedesetih godina prošlog stoljeća, koji se zasnivao na pretpostavci da se nuklearni rat može voditi i pobijediti. Ne smijemo to zaboraviti. Onda se pozicija promijenila u ‘okej, to je ludilo, ne možemo se boriti i pobijedimo u nuklearnom ratu, samo ga jednostavno nikada nećemo imati“. Tako da se fundamentalna premisa o nuklearnom ratu promijenila, ali sustav je ostao potpuno isti. To je fundamentalni paradoks, i to je opasno“, objašnjava ona.

Kako dodaje, cijeli svijet se promijenio.

“Svijet je u 2024. toliko drugačiji od onog koji je bio 1960. godine, od tehnologije, do inženjeringa. Tu je i činjenica da postoji devet nacija koje imaju nuklearno oružje s logikom “ludog kralja“ koja je prožeta u cijelom svijetu“, ističe autorica.

Logika “ludog kralja“

Za sam koncept “ludog kralja“ čula je od vjerojatno najvišeg svjetskog stručnjaka za nuklearno oružje – Richarda Garvina.

“Kada sam pitala Garvina, koji je danas u svojim devedesetim, čega se najviše plaši, rekao mi je da je to ludi kralj, netko tko se ponaša prema logici “poslije mene, potop“ – ako umrem, nije bitno. A kada to čujete od nekoga tko je savjetovao svakog predsjednika od Eisenhauera, zaista morate misliti o tome kao o ozbiljnoj prijetnji. Shvatite Garvina ozbiljno. Prema logici ludog kralja, ludost je razum“, naglašava.

Eksperiment dug 79 godina

Na pitanje ulijeva li joj nešto nadu, odgovara:

“Da, preokret u ponašanju Ronalda Regana. Kada sam bila srednjoškolka, 1983. godine, gledala sam film “Dan posle“ (The day after). Izmišljen je nuklearni rat između SAD-a i Sovjetskog Saveza, i bio je apsolutno zastrašujuć. Gledala sam ga sa sto milijuna Amerikanaca, ali je i jedan veoma bitan Amerikanac gledao – predsjednik Ronald Regan. Naveo je da je, poslije gledanja filma, bio “veoma depresivan“. Promijenio je svoj stav o nuklearnoj nadmoći. Došao je do Mihaila Gorbačova, imali su samit u Reykyaviku i kao rezultat toga, svijet je sa 70.000 nuklearnih bojevih glava, što je rekord svih vremena, prešao na otprilike 12.500 koje imamo danas“, navodi.

Neki kažu, dodaje, da se svijet nalazi u 79-godišnjem eksperimentu.

“Kada sam počela pisati knjigu, rat u Ukrajini se još nije dogodio, nije bilo tako nevjerojatno krhkih situacija koje su se odvijale širom svijeta. I zato je ovo nesigurno vrijeme, i nadam se da će moja knjiga “Nuklearni rat: Scenarij“ i ljudi koji ga čitaju doprinijeti sigurnosti budućnosti ovog čudnog 79-godišnjeg eksperimenta“, zaključuje ona.

 
Nastavi čitati

Svijet

NITAZEN / Nova opasna droga na tržištu: “To je najstrašnije što sam ikada doživio”

Objavljeno

-

By

Nakon što je američka vlada pokušala smanjiti opskrbu fentanilom – jednom od najsmrtonosnijih droga koja se velikom brzinom proširila svijetom – na tržištu se pojavio – nitazen. Riječ je o opioidu koji se na crnom tržištu često pojavljuje s drugim drogama. O jačini te supstancije govori činjenica da mu je teško odrediti minimalnu, sigurnu dozu.

Broj hospitaliziranih zbog trovanja opioidima znatno je porastao u Danskoj. Polovina smrtnih slučajeva kod mladih povezana je s drogom.

– Posebno nas zabrinjava povećana dostupnost opioida. Mogu se kupiti online ili na kioscima, kaže Niels Sandoe iz Nacionalnog odbora za zdravstvo Danske.

Opioidi spadaju u skupinu lijekova protiv bolova koji otupljuju središnji živčani sustav. Najpoznatiji su morfin, metadon, fentanil i tramadol.

– Da, u gradu ima mnogo onih koji ih uzimaju, kaže Kristoffer Madvig.

– Tramadol, kortizon, opioide nalazimo u autobusima, oko stražnjih sjedala. S time se nismo susretali prije ove zime, kaže vozač autobusa Brian Plagborg.

Među konzumentima je i sve više mlađih maloljetnika. 

– Vidim to kao velik problem u Danskoj, posebno ovdje u Esbjergu, kaže student Omar Damić.

No nije Danska iznimka. Više od 100 smrtnih slučajeva u proteklih devet mjeseci prijavljeno je u Velikoj Britaniji i to od uzimanja opioida zvanih nitazen. Lijek je toliko jak da mu je teško odrediti čak i minimalnu sigurnu dozu. U prosjeku svaka tri tjedna nitazen odnese jedan mladi život. Nudi se na raznim društvenim platformama. Liječnici smatraju da vlada presporo reagira na brzo širenje tih opojnih lijekova. 

– Agencija za kriminal kaže da se proizvodi u ilegalnim kineskim laboratorijima odakle stiže u Ujedinjeno Kraljevstvo. Mislim da je stanje gore nego što to pokazuju brojevi, kaže dr. Judith Yates.

Nitazeni su se pojavili kada je vlada pokušavala smanjiti opskrbu fentanilom, koji je izazvao veliki problem u SAD-u. Na tržište nerijetko dolazi pomiješan s drugim drogama.

– 23. kolovoza uzeo sam nitazen… To je najstrašnije što sam ikada doživio, s čim sam se suočio. Ne bih to poželio – ni najgorem neprijatelju. Dilere nije briga za vas. Žele vaš novac. Nemojte im ga dati. Vaš život vrijedi više od vrećice koju plaćate £10 funti, kaže bivši ovisnik Matt Perry.

Jedna od posljedica te nove droge može se vidjeti na ulicama koje su prepune ovisnika, kao što je to bio slučaj i kod fentanila.

– Neke rane idu duboko, sve do kostiju. Ponekad ima i crva i sličnog. Kada si toliko ovisan ne znaš da je to na tebi. Nisi svjestan što se događa s tvojim tijelom, kaže Colleen iz udruge za pomoć ovisnicima “Savage Sisters”.

Proizvodnja opioida je jeftina i jednostavna i lako se transportira u SAD. Američki državni tajnik Antony Blinken ovaj je tjedan u Kini pokušao s kineskim ministrom javne sigurnosti dogovoriti zajedničke mjera kojima bi se zaustavio izvoz narkotika u SAD.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu