Connect with us

Nekategorizirano

Nemam komentara

Objavljeno

13 godina prije

-


– Dobar dan, gospodine Zrilić, pristojno i uljudno pozdravio sam zadarskog župana na jednom od prošlih njegovih kolegija, kada je prošao uz mene.
– Nemam komentara, samo je, više sebi u brk nego meni u lice, promrmljao i odgegao se prema Maloj vijećnici.
Sjećate se iz školskih dana, leksikona ili spomenara koji bi znali kružiti razredom od učenika do učenika? U njima su se otkrivale prve učeničke tajne, simpatije, hobiji, ljubav prema određenoj vrsti glazbe ili sporta. Pa bi netko napisao kako mu je simpatija Vesna iz prve klupe, a netko kako mu se sviđa pjegava Jasna. Tek nesigurnim slovima hvalili bi se učenici kako iz hobija skupljaju marke, salvete, poneko i značke. Ili bi načičkali da slušaju grupu More, eventualno oni malo upućeniji napisali bi da slušaju – uz Crvene Koralje – mamu i tatu.
Ali maleni Stipe, prva klupa do vrata, spomenar je ispunjao na samo njemu svojstven način. Gdje se tražilo ime i prezime učenika upisao bi tek kratice krumpirastim štampanim slovima – S.Z.U.P., pokušavajući otkriti da se zove Stipe, prezimenom Zrilić i sjedi u prvoj klupi.
Nemojte sada odmah zlobno primjetiti kako mali Stipe nije znao pisati i duže riječi, rečenice. Itekako je znao. Na mjesto gdje se tražilo upisati ime simpatije jednostavno je našvrljao masnim slovima – nemam komentara. Red ispod, gdje učenici veselo iznose svoje dječačke hobije i zanimacije, Stipe je jedankim žarom, s jednako masnim slovima, potvrdio prijašnju činjenicu da – nema komentara. Pa tako do kraja spomenara. Neka vas ne čudi stoga što su malog Stipu u razredu zvali Stipe – nemam komentara.
Kada je jednog ponedjeljka učiteljica Biserka na satu lektire prozvala baš njega, podignuo se upirući malim ručicama o klupu i zapet kao stara papovka čekao pitanje.
– Reci nam, Stipe, jesi li pročitao “Vlak u snijegu”?
– Mhm, promrmljao je sramežljivo dječak.
– Pa kakav je tvoj komentar na to što si pročitao, sa zanimanjem će učiteljica Biserka, prosjeda prosvjetna djelatnica koju je još samo jedna zima dijelila od mirovine.
– Nemam komentara, ispalio je dječak natjeravši na smijeh i suze svoje školske kolege.
Ta je nesretna rečenica dječaka pratila kroz cijeli život i sputavala ga u najbitnijim po život situacijama.
– Uzimate li vi, Katarina, Stipu za svog supruga, pitao je matičar simpatičnu mladu koja je u nesigurnim rukama stiskala buket najfriškijeg poljskog cvijeća.
– Uzimam, odrješito i sigurna u sebe odvratila je žena.
– A uzimate li vi, Stipe, Katarinu za svoju zakonitu suprugu, pitao je potom matičar i mladoženju kojemu se znoj podobrano slijevao niz leđa.
Nakon kraćeg muka koji je zabrinuo sve prisutne u dvorani za vjenčanje, mršavi je mladoženja, već naviknut na to, kratko i jasno, mrtav hladan odgovorio “nemam komentara”, ipak na kraju oženivši Katarinu.
Ni kada su ga na Popisu stanovništva prije deset godina pitali da se izjasni što je po nacionalnosti – Hrvat, Srbin, Musliman, Jugoslaven ili ostalo, Stipe je naravno već rutinirano odgovorio na postavljeno pitanje da – nema komentara.
Da se razumijemo, meni osobno takav stav ne smeta niti malo, ali ružno je pročitati i sramota za čuti kada se, recimo, na postavljeno pitanje – živite li u homoseksualnoj zajednici – odgovori sa tako neodređenim odgovorom. Ljudi su čudni, znaju biti zajedljivi i zlopamtila i takve stvari sa lakoćom upiju poput spužve.
Također, shvaćam i da se na neki čudan način to uvuče čovjeku pod kožu kada se previše koristi, što iz navike, što iz sramežljivosti, ili jednostavno zbog nedostatka pametnijih odgovora.
Osobno nisam bio baš prečesto, moram priznati, u dodiru sa takvom vrstom rečenice, ali da me netko sutra pita – ajde, bogati, ti radiš takav posao da moraš imati nekakav komentar o svemu i svačemu, pa komentiraj zadarskog župana – sve što bih mogao reći o njemu bilo bi, najiskrenije:
– Nemam komentara.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

1 dan prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

1 tjedan prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu