Connect with us

Hrvatska

Smrt giljotinom – najbezbolnija smrt?!

Objavljeno

-


Zapisi iz vremena Francuske revolucije bilježe da su svjedoci giljotiniranja često znali vidjeti kako oči na odrubljenim glavama i dalje trepću, a usnice podrhtavaju.
Okupljene mase logično su se pitale: jesu li pogubljeni još uvijek svjesni dok krvnici pokazuju njihove glave?
Tim nizozemskih znanstvenika nedavno je proveo etički eksperiment u kojem je pokušao dobiti odgovor na ovu dilemu, ali i na pitanje: u kojem trenutku prestaje rad mozga i nastupa smrt?
Anton Coenen, Tineke van Rijn i njihovi kolege sa Sveučilišta Radboud Nijmegen vjeruju da su svojim istraživanjem uspjeli prilično precizno odrediti granicu između života i smrti. No s tim se ne slažu svi stručnjaci.
U svakom slučaju, njihovi rezultati predstavljaju važan korak u razumijevanju smrti mozga i procesa oživljavanja pacijenata.
Dekapitacija je najhumanija
Nizozemski je tim u eksperimentu u glave zdravih štakora usadio elektrode kako bi pratio aktivnosti mozga, a potom ih dekapitirao. Provođenje studije zatražilo je etičko povjerenstvo njihova sveučilišta kako bi otkrilo je li ova metoda ubijanja životinja humana. Štakorima se u laboratorijima za potrebe obdukcija često odrubljuju glave bez anestetika jer droge kontaminiraju uzorke tkiva. Coenenova ekipa pokušala je stoga otkriti koliko brzo štakori u takvim procesima gube svijest, odnosno koliko dugo pate.
Elektroencefalogram je pokazao da aktivnosti mozga počinju padati odmah nakon dekapitacije tako da već nakon četiri sekunde iznose oko 50 posto normalnih. Neka ranija istraživanja budnih i uspavanih štakora utvrdila su da su tako niske aktivnosti dobar indikator potpune nesvijesti.
U nizozemskoj studiji devet od 17 štakora bilo je potpuno svjesno, dok su ostali bili omamljeni. Prije dekapitacije njihove su se moždane aktivnosti značajno razlikovale, međutim nakon nje pad aktivnosti bio je jednak u obje skupine. Ovakav rezultat navodi na zaključak da je proces gubitka svijesti jednako brz u oba slučaja.
Coenen smatra da njihovo istraživanje jasno dokazuje da je odrubljivanje glave human način usmrćivanja čak i ako životinje nisu omamljene.
– U usporedbi s drugim metodama ubijanja, dekapitacija uzrokuje najmanju patnju, rekao je Coenen.
Prema nekim izvješćima iz revolucionarne Francuske, žrtve giljotiniranja bile su svjesne i 30-ak sekundi nakon pogubljenja. Kažnjenici su navodno namigivali krvnicima kako bi ih upozorili na svoje stanje.
‘Mislim da su ti ljudi bili svjesni još samo nekoliko sekundi’, rekao je neurolog Kevin Nelson s University of Kentucky u Lexingtonu. ‘Klinički dokazi potvrđuju da ljudi potpuno gube svijest već 10 sekundi nakon prekida dotoka krvi u mozak.’
U kojem trenutku nastupa nepovratna smrt?
No nizozemski je tim u svojoj studiji otkrio još jednu važnu stvar. EEG koji je pratio mozgove štakora još nekoliko minuta nakon dekapitacije zabilježio je neobičan val električnih aktivnosti u njima u trajanju od 10 sekundi. Val se pojavio 50 sekundi nakon dekapitacije u skupini svjesnih štakora, odnosno 30 sekundi nakon usmrćenja kod omamljenih životinja.
Coenen smatra da bi ovaj val mogao predstavljati urušavanje električnog potencijala neurona. Zdrave živčane stanice u svojim vanjskim membranama održavaju slabi negativni naboj od 70 milivolta. To postižu ispumpavanjem pozitivnih iona iz stanica molekularnim pumpama. Kada neuroni šalju signale, voltaža privremeno pada, a unutrašnjost stanice postaje pozitivno nabijena. Ovaj signal putuje duž neurona i prenosi se živčanim putovima.
Coenen vjeruje da s gubitkom dotoka krvi pumpe ostaju bez energije te pozitivno nabijeni ioni kalcija nahrupe nazad u neurone i oštećuju ih. Ova depolarizacija mogla bi uzrokovati val zabilježen EEG-om koji bi, prema Coenenu, mogao biti konačni val smrti – trenutak nakon kojeg neuroni više ne mogu obnoviti svoje funkcije čak i ako se izvori energije obnove.
Sličan val registriran je 2009. i kod ljudi kojima su isključeni aparati za održavanje života. Lakhmir Chawla koji je vodio ovo istraživanje izjavio je tada da bi taj val možda mogao objasniti iskustva na granici smrti (NDE). Međutim, Nelson, koji i sam već godinama proučava NDE, smatra da val nema ništa s tim iskustvima. On ističe da se masovne depolarizacije neurona događaju i tijekom epileptičnih napada, a bolesnici se kasnije ničega ne sjećaju. ‘Kada dođe do masovne depolarizacije neurona obustavlja se i organizirani prijenos signala koji je ključan za pamćenje’, ističe Nelson.
On također smatra da značenje zabilježenog vala treba dodatno istražiti kako bi se precizno utvrdio trenutak u kojem nastupaju nepopravljiva oštećenja mozga i njegova konačna smrt. Naime, neka nova istraživanja pokazala su kako se s razvojem tehnologije ona sve više odgađa. U jednoj studiji provedenoj u svibnju 2010. jedna je svinja oživljena bez oštećenja mozga čak 15 minuta nakon prestanka rada srca!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu