Connect with us

Nekategorizirano

I Rim je propao zar ne?

Objavljeno

13 godina prije

-


Sve je prolazno, samo mjena stalna jest! Prolazni su i imperiji i njihovi trabanti, talibani ili ma kako se zvali i što god u svoje vrijeme predstavljali.
Svako vrijeme nosi svoje heroje i svoje nepobjedive sile. Izrastanje Kine, Indije, Brazila iz neprepoznatljivog sivila u ključne gospodarske osovine prve polovine 21. stoljeća otvara niz pitanja, uzroka i posljedica koje danas živimo.
Političko osamostaljivanje i donošenje samostalnih međunarodno relevantnih političkih odluka Latinske Amerike prije desetak godina bilo je nezamislivo. Ipak, danas smo svjedoci serije priznanja države Palestine u granicama iz 1967. Jedino je Čile priznao Palestinu bez određenja u kojim granicama. No činjenica je da su odluke, od Brazila nadalje, ukazale da se Latinska Amerika politički emancipirala od SAD-a – ocvalog imperija, imperija na zalasku.
Koliko god ocvao, SAD još uvijek ima najsuvremeniju tehnologiju, najviše ulaže u znanost i najpametniji umovi cijelog svijeta u rijekama se slijevaju na prestižna sveučilišta i institute.
Unatoč svemu, tradiciji, obrazovanju, tehnologiji, kapitalu, vojno-industrijskom kompleksu, high tech inovacijama… Kina diše za vratom SAD-u koje i same postaju svjesne kako je samo pitanje vremena, i to ne daleke budućnosti, kada će s prvog mjesta skliznuti na drugo, treće itd.
Nemiri u Tunisu, Sudanu, Egiptu, Somaliji, Jemenu i stalni neredi u i oko Palestinaca samo su jedan od pokazatelja kako SAD više nije u stanju zadržati kontrolu nad svojim dojučerašnjim „saveznicima“.
Govoriti nešto novo o situaciji u, blago rečeno, stalno nemirnima Afganistanu i Iraku u potpunosti je nepotrebno jer tamo bilo kakvog suvislog rješenja nema niti će ga biti. Odnosno, neće biti rješenja kakvog bi to SAD željele.
Vojna intervencija SAD pokazala je da su u stanju bilo koju državu pacificirati u rekordno kratkom roku no da istovremeno nemaju nikakvo rješenje kad je u pitanju druga razina – asimetrični rat. Daleko manja, ali itekako ubojita i učinkovita vojna sila – Izrael  pokazala je također da za asimetrični rat nemaju učinkovitog odgovora.
 Zadnja vojna avantura u Libanonu završila je fijaskom. Svaljivanjem krivnje na izraelskog ex-ministra obrane/ ex-sindikalca Peretza samo je mazanje očiju lakovjernih. Činjenično je stanje da suvremena država, ma koliko bila vojno i tehnološki superiorna na svim nivoima, nije u stanju nositi se sa protagonistima asimetričnog rata.
Niti su nekadašnji „osloboditelji“ sovjeti od 1979-1989. godine, niti su sadašnji „osloboditelji“ amerikanci imali, a niti su kasnije otkrili bilo kakvo suvislo rješenje za asimetrični rat – učinkoviti odgovor. Koliko god imaju vojnih akademija, zapovjedno-stožernih i ratnih škola ni za milimetar se nisu približili odgovoru kako poraziti slabo povezane, odlučne i dislocirane islamske snage koje u Boga NE vjeruju već su u njega SIGURNE.
Kako zaustaviti bombaša samoubojicu koji sam sebe vidi samo kao jednokratni potrošni nosač eksploziva i metalne galanterije i ništa, ama baš ništa više za njega ne postoji? Kako zaustaviti udovice bombašice samoubojice koje ionako nemaju što izgubiti ili za čime žaliti. Ono najgore već im se odavno dogodilo.
Zapadni, konzumeristički svijet jednostavno nema odgovor na otpor siromašnih, deklasiranih, poniženih, obespravljenih i uglavnom nepriznatih skupina koje uporno pokušavaju odrediti, definirati –nacionalno. Sami su im stotinama puta pokušali objasniti, pokazati da ih  ne povezuje ništa nacionalno! Nacija im se nasilno nameće – jer oni su samo i jedino – Arapi. Povezuje ih jedino i isključivo vjera. I to vjera u bolji život nakon što se raznesu na ovome svijetu, dokazujući na taj način Bogu da su ga vrijedni i u njega bezrezervno sigurni. Ako na ovom svijetu ne očekuju ništa, onda će sreće biti barem na drugom. Čeka li ih na drugom svijetu jedna ili 72 djevice sasvim je nevažno jer su u Boga itekako sigurni i uvjereni da će od njega zbog žrtvovanja ionako dobiti sve ono za što smatraju da im od Boga pripada! Podjednako i žene i muškarci. Tko će ih od tih uvjerenja uspješno razuvjeriti? Sigurno ne oni koji bi ih učili ljudskim pravima i demokraciji na zapadnjački način, a pri tom im pravo na vlastiti put uskraćuju stoljećima. Zapadnjačku tradiciju kao što su demokracija i ljudska prava islamski svijet zasigurno ne razumije niti može razumjeti na istovjetan način način jer, jednostavno, poniru iz drugačije, različite kulture i tradicije.
Judeokršćansko nasljeđe sa islamom se može uspoređivati više ili manje neuspješno, ali se ni u kom slučaju ne može izjednačavati niti se uspješno može – međusobno – nametati. Kao što se ne mogu spariti ni rimsko i šerijatsko pravo. Mogu se, možda, uspoređivati. I to je sve.
SAD nije uspio te odnose riješiti niti je, u načelu, imao rješenje u primisli. Na prvom mjestu su bile nafta i sirovine, a sve ostalo kolateralna šteta. I nekako se čini da ta šteta polako, ali sigurno dolazi na naplatu. Bilo da se radi o Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Albaniji, Iranu, Bosni, Afganistanu ili Jemenu. To su problemi koje će uredno naslijediti i Kina kad izbije na poziciju No. 1.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

9 sati prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

7 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu