Connect with us

Nekategorizirano

ZADAR JE UBIO KOŠARKU

Objavljeno

13 godina prije

-


Zadar je ubio košarku. Iako je baš tako, nema mjesta za policiju i patologe već za antropologe, čija je domena i antropogoneza, ili znanstvena disciplina koja proučava podrijetlo čovjeka i razvojni put ljudske vrste u predhumanoj fazi. Onoj fazi humanoida koji još nisu spoznali zakonitosti u okolini, njima ovladali i stekli „viši čin“ homo fabera, a što je najmanje što je zadarsku košarku trebalo dopasti.
Taj homo faber je praktičan čovjek , stvaralac, aktivno biće, dakle s temeljnim preduvjetima za predsjednika legendarnog kluba, koji je odavno prerastao u mnogo više od sportskog, onog iz malog grada s jugoistoka Europe. Odavno je prerastao razinu na kojoj se eksperimentira, pogotovo onu na kojoj lokalni moćnici svjesno zabijaju posljednji čavao u njegov lijes.
Novoizabrani predsjednik KK Zadar, bivši predsjednik njegovog Nadzornog odbora, za godine obnašanja te funkcije nije ništa naučio niti poduzeo da klub ne kolabira. Dakle, nije spoznao zakonitosti oko sebe i nije zaslužio „viši čin“. Odatle poziv antropolozima, a ne liječnicima. Doduše, policija bi imala što reći i ne valja je se prerano odreći. Nekoliko milijuna razloga za njihov angažman svakako postoji. Pratit ćemo. Teško nam je povjerovati da će se gradska financijska elita, inkorporirana u klub, upustiti u zamagljivanja stanja.
Čovjek nikada ne zna kada i što mu može zagorčati posljednje dane u godini, pa su pojavom Edvina Šimunova na najvišoj funkciji u omiljenom klubu, to spoznali čak i površni simpatizeri istoga.
Taj „ugledni“ pravnik i lokalni gospodarstvenik, bespogovorni vojnik partije, pristao bi i na vođenje svemirskog programa, da ga dodijele Zadru, a najvjerojatnije bi pristao i na misiju u Darfuru, jer ne zna reći ne. Dobro da nije žensko. Ne čudi li da čovjek može obnašati toliki broj funkcija u karijeri i da mu nikada nije previše. Zar mu baš nikada nije palo na pamet da u istoj zemlji u kojoj je dragocijenost, ima tisuće nezaposlenih i sposobnih barem kao i on. Doduše, on priznaje da nikada i nije nikoga izvukao iz krize, ali osataje nepoznato koga je sve doveo u krizu.
No, kad iz sebe imaš partiju i Ardenu Bajlo svijet je tvoj i možeš avanzirati i kada nisi svladao osnove prethodnog stupnja. Možeš zeznuti antropologe do razine potrebe za mijenjanjem udžbenika, koji objašnjavaju nauku kakvu su dosad poznavali.
Tornado, zadarsku navijačku skupinu, koja je svo vrijeme nosila svoj klub, s njim se veselila, patila, nitko ionako ništa ne pita. Oni imaju strogo određenu, kontroliranu namjenu. Zvat će ih „Odabrani“ kada mu to dozvole mnogobrojne gospodarske, sportske i političke obveze i „pozvati na zajedničku borbu za klub“. Samo, kada magarca zovu u svatove to obično nije da se gosti, već da vodu nosi. Tornado se sastoji od mladih pismenih ljudi, uglavnom nezaposlenih i mnogobrojne dužnosti „Odabranog“ će im zacijelo imponirati. Uspjeh je zagarantiran već i činjenicom da se poznaju, da je baš taj E. Š. (50), kao dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora, najprirodniji izbor za novog predsjednika. Ako je, k tome, bitna i debljina kože, pogodak je pun.
U Boksačkom klubu, gdje je Šimunov također funkcioner, nije bilo revizije poslovanja, pa se ne zna koliko je klub profitirao njegovom genijalnošću, ali se molimo Bogu da se ne prihvati funkcije u AŠK Zadar.
Možda je događaj s brutalno pregaženim psima otišao u zaborav, ali sam siguran da će se za mnogostrukog direktora Šimunova odsad čuti više i češće nego ikada. Samo, tko to uopće želi?
Danima prije povijesnog ustoličenja Šimunova, mediji su nas bombardirali viješću kako će, na Skupštini KK Zadar, upravo on biti izabran. Kako su znali, ili čemu čin izbora? A možda upravo ta činjenica sve objašnjava? Klub je ipak privatiziran iako ga nikada nitko nije kupio.
Samo, ne bi li bilo normalnije da novi predsjednik, ubuduće, frustracije liječi trčeći u prirodi? Vremena su se ipak promjenila.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. nepotpisani

    30. prosinca 2010. at 12:42

    obožavam nepotpisane tekstove i novinare koji nemaju muda svojim imenom i prezimenom stajati iza onog što su napisali.

     
    Odgovori

  2. zadar1959

    31. prosinca 2010. at 11:01

    HDZ je u ovom gradu ubio život, ekonomiju, kulturu, šport. A ne Zadar. ZNA SE tko je krivac za ovo!!! Jedino ne mogu utjecat na prognozu vremena. Kriv je narod koji za njih glasuje…

     
    Odgovori

  3. Đuro

    31. prosinca 2010. at 13:34

    Koji bezvezan tekst

     
    Odgovori

  4. PP

    2. siječnja 2011. at 17:33

    I sad si ti ka nešto pametno reka. Smeće, a ne kolumna!

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

7 sati prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

6 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu