Connect with us

Hrvatska

Ne znaju gdje je i kada rođen Isus, a smrtni grijesi su im – Božje zapovijedi!?

Objavljeno

-


Ususret predstojećim blagdanima, reporteri Z NET-a napravili su mali test među poznatim zadarskim manjim ili većim katolicima, ali i onima koji to nisu, tek da ispitamo – znaju li zapravo što i zašto slave za koji dan.
Od svih naših sugovornika, najvišu ocjenu zaslužili su zamjenik gradonačelnika Dražen Grgurević i zamjenik župana Đani Bunja, a najlošiju – gradonačelnik.
Kao najteže, pokazalo se pitanje “gdje je Isus rođen i kojeg datuma”. Osim dvojice spomenutih, nitko od ostalih sugovornika nije znao da je Isus rođen u Betlehemu, a na pitanje kojeg datuma većina ih je rekla – 25. prosinca, dok je Zvonimir Vraničić izjavio kako je Isus rođen 1. siječnja 1. godine “jer se po njemu kalendar računa”. Grgurević i Bunja znali su točan odgovor i na ovo pitanje, odnosno rekli su kako se točan datum ne zna, a Grgurević je lijepo objasnio kako je dokazano da je Isus rođen tri godine prije onog što je službeno zapisano.
Nitko od anketiranih nije imao problem s nabrajanjem crkvenih božićnih pjesama, a najćešće spominjana bila je “U sve vrime godišta”.
Na naoko lagano pitanje – “koliko ima smrtnih grijeha”, većina je točno odgovorila – “sedam”, dok je Vrančić rekao:
– Ako ima deset Božjih zapovjedi, onda ima i deset smrtnih grijeha.
Kada je trebalo nabrojati tri smrtna grijeha, svega smo čuli, no uvjerljivo najbolji odgovor još jednom je dao gradonačenik. Kao smrtni grijeh nabrojao je – “ljubi bližnjega svoga”!?

Pitanja i odgovori:
Koji je najvažniji katolički blagdan?
– Uskrs.
Tko je utemeljitelj kršćanstva?
– Isus.
Što simbolizira pšenica koja se sadi u ovo vrijeme?
– Ona je simbol plodnosti i novog života.
Koliko ima smrtnih grijeha?
– Sedam.
Nabrojati tri?
– Oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i piću, srditost, lijenost.
Tri božićne crkvene pjesme?
Koji je novozavjetni grad u kojem je rođen Isus?
– Betlehem.
Kojeg je datuma Isus rođen?
– Ne zna se točno.
Što su tri kralja nosila Isusu na dar?
– Tamjan, zlato i smirnu (mast).
Zvonimir Vrančić (Foto: Ivan Katalinić)
10 SMRTNIH GRIJEHA?

Gradonačelnik Zvonimir Vraničić rekao je kako slavi Božić, te kako je teško reći koji je najvažniji katolički blagdan jer ih on ne doživljava tako.
Znao je da je Isus utemeljitelj kršćanstva, no nije znao zašto se pšenica sadi.
Osim što je rekao kako ima 10 smrtnih grijeha i da je smrtni grijeh “ljubiti bližnjega svoga”, u istu kategoriju s tim stavio je i “ne sagriješi bludno” i “ne prevari”.
Nije imao problema s nabrajanjem božićnih pjesama, ali po njemu je Isus rođen u Nazaretu 1. siječnja 1. godine. Što su mu nosila tri kralja, znao je.

Dražen Grgurević (foto: Žeminea Čotrić)
PETICA ZA VJERONAUK
Dražen Grgurević znao je odgovore na skoro sva pitanja. Tako je rekao kako je Uskrs najvažniji katolički blagdan i kako se pšenica sadi ne bi li urod bio bolji. Znao je da je sedam smrtnih grijeha, a nabrojao je pohlepu, izdaju i bludnost. Nije imao problem sjetiti se božićnih pjesama, a uz Bunju jedini je znao da je Isus rođen u Betlehemu.
Objasnio je kako je znanstveno dokazano da je Isus rođen tri godine prije nego je to službeno zapisano, te da se ne zna točan datum.
Jedno pitanje na koje nije znao odgovor odnosilo se na darove koje su tri kralja nosila Isusu.
Đani Bunja (Foto: Ivan Katalinić)
ŠTREBER BUNJA
Đani Bunja dobio je čistu peticu. Jedino pitanje na kojem je “zaštekao” bilo je o pšenici.
Tako je, između ostalog, rekao kako mu je pjesma “Tri kralja jahahu” jedna od najdražih, te je znao da Isus nije rođen 25. 12. iako mi tada slavimo njegovo rođenje.
Na sva ostala pitanja točno je odgovorio.
Darko Kasap (foto: Žeminea Čotrić)
NE ZNA TKO JE UTEMELJIO KRŠĆANSTVO
Darko Kasap rekao je kako je Božić najvažniji blagdan, te da ne zna tko je utemeljitelj kršćanstva. Nije znao ni odgovor na pitanje o pšenici, no znao je da ima sedam smrtnih grijeha, ali nije znao naborojati tri.
Nije imao problema s božićnim pjesmama, ali je rekao kako je Isus rođen u Nazaretu.
Na pitanje o datumu rođenja rekao je kako ne zna odgovor. Znao je da su tri kralja nosila zlato, tamjan i smirnu.
Grozdana Perić (Foto: Žeminea Čotrić)
“NE POŽELI TUĐEG SUPRUGA!”
Šefica financija u Gradu Zadru, Grozdana Perić, znala je odgovor na većinu pitanja, no rekla je kako postoji 10 smrtnih grijeha, a pomiješala ih je sa zapovijedima, pa je rekla – “ne ukradi”, “ne poželi tuđeg supruga” i “ne laži”.
Znala je zašto se pšenica sadi i rekla je da je Isus rođen u Nazaretu i to – na Božić.
Znala je što su kraljevi nosili na dar.
Nives Kozulić (Foto: Žeminea Čotrić)
SMRTNI GRIJEH – NE UBIJ!?
Nives Kozulić imala je problema kao i većina s nabrajanjem smrtnih grijeha, pa ih je pomiješala sa zapovijedima, te je nabrojala “ne ubij” i “ne ukradi”.
Rekla je da je Isus rođen u Nazaretu 25. 12. i da su mu tri kralja nosila smirnu, zlato i tamjan.
Sanja Petrovski (Foto: Žeminea Čotrić)
SKORO PETICA
Sanja Petrovski znala je sve osim odgovor na pitanje o pšenici, te kada je Isus rođen i gdje.
Kao i većina rekla je 25. 12. u Nazaretu, ali je precizno nabrojala kao smrtne grijehe oholost, blud i neumjerenost u jelu i piću.
S drugim pitanjima nije imala problema.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu