Drugo nacionalno istraživanje o boli koje je proveo Ipsos za Krku pokazalo da gotovo polovica Hrvata zbog boli osjeća razdražljivost, a trećina povećani stres

Zagreb, 16. veljače 2026. –  Bol je za velik broj građana Hrvatske postala svakodnevni suputnik koji ne utječe samo na fizičko stanje, već i na mentalno zdravlje, radnu sposobnost i obiteljski život. Pokazalo je to najnovije nacionalno istraživanje o boli, nazvano Indeks boli u Hrvatskoj, koje je agencija Ipsos provela za Krka-Farmu u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Bol je redovita pojava za većinu građana

Prema rezultatima istraživanja, gotovo polovica ispitanika osjeća bol barem jednom tjedno, dok se 15 posto građana s boli suočava svakodnevno. Bol nikada ne osjeća 1 posto ispitanika. Čak 60 posto ispitanika ističe da bol ima umjeren ili značajan utjecaj na njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Istodobno, 43 posto ispitanika navodi da osjeća bol koja ih ometa u svakodnevnim aktivnostima barem jednom tjedno, dok njih čak 75 posto takvu bol osjeća najmanje jednom mjesečno.

Kada je riječ o mjestu i vrsti boli, bolovi u leđima najčešći su oblik tegoba (barem povremeno je osjeća 71 posto ispitanika), a odmah iza njih slijede glavobolje (64 posto) i mišićna bol (41 posto). Među rjeđim oblicima boli ističu se grlobolja i zubobolja, dok su glavobolje značajno češće prisutne među ženama, a bolovi povezani sa sportskim ozljedama među muškarcima. U mlađoj populaciji (18-35 godina) češće su glavobolje i menstrualne boli, dok su kod starijih ispitanika izraženiji bolovi u zglobovima.

Kod dijela građana bol prelazi u kronično stanje

Većina ispitanika navodi da bol koju najčešće osjećaju traje nekoliko sati (36 posto) ili nekoliko dana (23 posto), no u slučajevima kada bol traje dulje od tri mjeseca, najčešće je riječ o kroničnim bolovima u leđima, zglobovima i ekstremitetima.

Istraživanje dodatno upozorava na utjecaj modernog načina života. Četiri od deset ispitanika osjećaju bol povezanu s dugotrajnim korištenjem tehnologije barem jednom tjedno, poput glavobolja uzrokovanih ekranima ili bolova u leđima zbog dugotrajnog sjedenja. Više od dvije trećine građana takvu bol osjeća barem jednom mjesečno, što potvrđuje da tehnologija postaje značajan faktor u razvoju i održavanju boli. U odnosu na prošlo izdanje istraživanja, značajno je manje ispitanika koji osjećaju bol uzrokovanu tehnologijom svakodnevno.

Posao i privatni život među prvim su „žrtvama“ boli

Podaci iz Indeksa boli u Hrvatskoj jasno pokazuju da bol ima snažan psihološki učinak. Za njih 62 posto bol najmanje jednom mjesečno utječe na njihovo raspoloženje i društvene aktivnosti. Gotovo polovica ispitanika (48 posto) navodi da im bol povećava razdražljivost, dok 35 posto ističe povećanu razinu stresa. Dodatno, 13 posto ispitanika povezuje bol s pojavom anksioznosti, a 9 posto s depresijom, dok nešto manje od trećine ispitanika smatra da bol nema utjecaja na njihovo mentalno zdravlje.

Posljedice se osjećaju i u profesionalnom životu: oko četvrtine ispitanika navodi da ih bol na tjednoj razini sprječava u obavljanju profesionalnih obveza. U privatnoj sferi, gotovo polovica građana u posljednjih godinu dana propustila je neki važan događaj zbog boli, a četvrtina ih je takve situacije doživjela više puta.

Pauze su prepoznate kao važne, ali se rijetko prakticiraju

Iako ispitanici jasno prepoznaju važnost odmora, samo petina građana kratke pauze uzima na dnevnoj bazi, dok se dulje pauze, poput vikend-odmora ili godišnjih odmora, uzimaju znatno rjeđe. Istodobno, 43 posto ispitanika smatra da bi kratke pauze trebalo uzimati svaki dan. Kao glavni motivatori za uzimanje pauze navode se mentalno zdravlje (27 posto), umor (22 posto) i obitelj (22 posto), dok su najdraže aktivnosti vrijeme provedeno s obitelji (66 posto), putovanja (57 posto) i druženje s prijateljima (51 posto). Zanimljivo, 31 posto ispitanika ističe samoću kao aktivnost koja ih čini najsretnijima, dok je za 33 posto to vrijeme provedeno s djecom.

Stručnjak upozorava: bol se i dalje prečesto ignorira

Istraživanje o boli i utjecaju boli na kvalitetu života hrvatskih građana komentirao je dr. sc. Dino Budrovac, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja i predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli:

„Rezultati ovoga istraživanja potvrdili su činjenicu koliki utjecaj na kvalitetu života ima bol. Neliječena ili neadekvatno liječena bol može postati kronična bol koja negativno utječe na pojedinca ne samo u fizičkom smislu nego i emocionalnom i psihičkom. Kronična bol povezana je sa povećanom razdražljivosti, anksioznosti i depresijom što kod pojedinca dovodi do socijalne izoliranosti, nezadovoljstva i osjećaja bespomoćnosti. “, istaknuo je dr. sc. Budrovac.

„Na nama zdravstvenim djelatnicima je da podižemo svijest o važnosti liječenja boli, kako u općoj populaciji tako i kod studenata, naših budućih kolega koji će postati dio zdravstvenog sustava. Vrijeme u kojem se bolesnicima govorilo da je normalno da ih boli trebamo ostaviti iza sebe. Kvalitetnom edukacijom bolesnika i razgovorom moramo se boriti protiv predrasuda i uvriježenih stereotipa i upoznati ih sa mogućnostima liječenja boli“, dodao je, naglašavajući važnost podrške i podizanja svijesti o ovom sveobuhvatnom problemu.

Upravo su podizanje svijesti o boli i podrška temelj Krkinog projekta Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo drugo nacionalno istraživanje o boli.

„Projektom Bez pauze želimo potaknuti odgovorniji i informiraniji pristup liječenju boli, uz naglasak na važnost stručnih savjeta, pravilne terapije i razumijevanja boli kao stanja koje se može i treba adekvatno liječiti. Cilj nam je osnažiti ljude da prepoznaju bol na vrijeme i da, uz pravu podršku, zadrže kontrolu nad kvalitetom svog života. Na kanalima Bez pauze na Facebooku i Instagramu približavamo ovu filozofiju korisnicima kroz stručne savjete, stvarne priče i inspirativne sadržaje“, istaknula je dr. dent. med. Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.

Za više informacija o provedenom istraživanju, analiza i stručnih savjeta za nošenje s boli posjetite Nalgesin.hr.

***

O ISTRAŽIVANJU INDEKS BOLI U HRVATSKOJ:

Kvantitativno istraživanje Indeks boli u Hrvatskoj provela je agencija Ipsos u studenom i prosincu 2025. godine za Krka-Farmu, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli, na reprezentativnom uzorku od 601 ispitanika starijih od 18 godina s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Metoda: CAWI (online istraživanje). U formiranju upitnika sudjelovao je dr. sc. Dino Budrovac, dr. med. i predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.

O PROJEKTU BEZ PAUZE

Bol nas prisiljava na neželjene pauze, no moderni život ne staje zbog boli – i ne bismo trebali ni mi.  Nalgesin  omogućava da uzmemo pauzu pod vlastitim uvjetima. Kampanja Bez pauze (osim kada je ti želiš) mijenja razgovor o boli: fokusiramo se na pauze koje biramo sami – one koje nas obogaćuju, inspiriraju i osnažuju. Posjetite web stranicu Nalgesin.hr i posjetite kanale kampanje Bez pauze na Facebooku i Instagramu.

O NALGESINU

Nalgesin je lijek iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova. Navedeni lijekovi ublažavaju bol, temperaturu i imaju protuupalno djelovanje. Nalgesin djeluje na različite vrste boli. Na tržište ga stavlja tvrtka KRKA-FARMA d.o.o. Jedini je lijek na hrvatskom tržištu koji sadrži naproksen kao djelatnu tvar. Prednosti koje Nalgesin donosi potrošačima su brz početak djelovanja* i dugotrajan učinak. Ove prednosti lijeka osigurat će brzo ublažavanje boli i učinak koji traje do 12 sati. Dugo djelovanje lijeka omogućit će jednostavniju primjenu lijeka što znači da ćete s jednom dozom moći odraditi cijeli radni dan ili se tijekom noći odmoriti od boli i pripremi za sljedeći dan. Kliničke studije pokazale su da naproksen ima najniži rizik za nastanak kardiovaskularnih nuspojava iz skupine nesteroidnih antireumatika (NSAR)** što je posebno važno za bolesnike s povećanim kardiovaskularnim rizikom (npr. kardiovaskularni bolesnici, osobe sa šećernom bolesti, pretili, pušači)***.

Plaćeni oglas o lijeku.

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika

*Sevelius H et al. Bioavailability of Naproxen Sodium and Its Relationship to Clinical Analgesic Effects. Br J Clin Pharmacol 1980; 10: 259–63

**McGettigan P, Henry D. (2011) Cardiovascular Risk with Non-Steroidal Anti-Inflammatory Drugs: Systematic Review of Population-Based Controlled Observational Studies. PLoS Med 8 (9): e1001098.
***Erhardt L et al. Comprehensive cardiovascular risk management – what does it mean in practice? Vasc Health Risk Manag 2007;3(5):587-603.  

O KOMPANIJI KRKA-FARMA d.o.o.

KRKA-FARMA d.o.o. je farmaceutska kompanija koja je u Hrvatskoj prisutna od 1960-ih godina. Krka u Hrvatskoj dio je globalne Krka grupe koja  posluje u više od 70 zemalja diljem svijeta na čelu sa matičnom tvrtkom Krka, d. d., Novo mesto osnovanom prije više od 70 godina. Krka je u samom vrhu globalne generičke farmaceutske industrije proizvodeći kvalitetne, sigurne i učinkovite proizvode koji su rezultat znanja i ulaganja u razvoj i inovacije. Krkinim lijekovima svakodnevno se liječi više od 100 milijuna pacijenata diljem svijeta. Grupa Krka zapošljava skoro 13.000 stručnih in predanih zaposlenika, od toga je više od 200 zaposleno u KRKA-FARMI d.o.o..  Svojim znanjem i vještinama osiguravaju kontinuiran rast i razvoj tvrtke. Godine 2001. Krka je izgradila suvremeni distribucijsko-proizvodni centar u Jastrebarskom u blizini Zagreba.

U središtu Krkinog djelovanja je zdravlje. Kontinuirano ispunjava svoju misiju Živjeti zdrav život tako što nudi velik raspon visokokvalitetnih, sigurnih, učinkovitih i cjenovno pristupačnih farmaceutskih proizvoda na recept, bezreceptnih proizvoda te proizvoda za zdravlje životinja. Proizvodeći lijekove za liječenje bolesti kardiovaskularnog, respiratornog, gastrointestinalnog, središnjeg živčanog i urinarnog sustava, te lijekove za liječenje boli, Krka pridonosi boljoj kvaliteti života svakog pojedinca. Zadovoljstvo bolesnika Krkina je misija od razvoja proizvoda do dana kad dođu u ruke pacijenata. Kvaliteti lijekova doprinosi i vertikalno integrirani poslovni model proizvodnje, koji omogućuje Krki kontrolu nad svim proizvodnim procesima, počevši od proizvodnje aktivne supstance pa sve do distribucije gotovog lijeka na tržište. Krka svojim iskustvom, inovacijskim sposobnostima te poštivanjem i odgovornošću prema svim živim bićima i okolišu stvara nadu i gradi povjerenje.

Prvo jutro u novom radnom tjednu počinje suho i hladno, na kopnu uz mraz i minuse. Već tijekom dana stiže novo naoblačenje, a s njim i još jedan oborinski val.

U većini predjela će poslijepodne i navečer biti kiše, u kopnenim krajevima ponegdje i susnježice, a u gorju i nešto snijega. Na Jadranu mjestimice može biti obilnijih pljuskova. Vjetar će ponovno kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i južni, na Jadranu i pojačan. Najviša dnevna temperatura između 2 i 7°C, na Jadranu do 12 ili 13 Celzijevih stupnjeva.

Sutra, u utorak, više suhog vremena uz sunčana razdoblja. Vjetar će ponovno okrenuti na sjeverozapadnjak i buru koja duž obale ponegdje može biti umjerena i pojačana. Temperatura zraka bez veće promjene, na kopnu možda dva-tri stupnja viša nego danas.

Već u srijedu poslijepodne su u unutrašnjosti zemlje mogući novi kratkotrajni pljuskovi, a obilnije oborine će cijelu zemlju opet zahvatiti u drugom dijelu četvrtka i u noći na petak. Prije toga jako i olujno jugo duž obale i pojačan jugozapadni vjetar na kopnu pa će još malo zatopliti, ali s pogoršanjem vjetar će brzo okrenuti na jak sjeverac i olujnu buru što će tijekom petka posvuda donijeti novi pad temperature. S četvrtka na petak na kopnu je moguć snijeg, osobito u gorju, ali i u nekim nižim područjima. Za vikend izgleda mirnije.

Tijekom noći je u kopnenim krajevima zapuhao vrlo jak sjeverni vjetar, a na većem dijelu obale jaka i olujna bura koja jutros ograničava promet. Mjestimice ima kiše, u gorju i snijega.

U nastavku dana ostaje hladnije, ali uz postupno smirivanje vremena. Mjestimice će još biti kiše, u gorju i malo snijega, ali će oborine sredinom dana u većini krajeva oslabjeti i prestati. Poslijepodne djelomično razvedravanje, najprije na sjevernom Jadranu i sjeverozapadu unutrašnjosti. Na kopnu umjeren i jak vjetar sjevernih smjerova, a na Jadranu jaka i olujna bura, podno Velebita su mogući i orkanski udari. Vjetar će poslijepodne i navečer postupno slabjeti. Temperatura u unutrašnjosti od 2 do 7, a uz obalu i na otocima između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva. Navečer posvuda hladnije.

Prvo jutro u novom radnom tjednu počinje suho i hladno, na kopnu uz mraz i minuse. Tijekom dana novo naoblačenje, a s njim stiže i još jedan oborinski val. U većini predjela kiša, u kopnenim krajevima ponegdje i susnježica, a u gorju i nešto snijega. Vjetar će ponovno kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i južni. Jutarnja temperatura u unutrašnjosti od -5 do 0°C, na Jadranu od 3 do 7°C. Najviša dnevna između 3 i 8°C, na Jadranu do 12 ili 13 Celzijevih stupnjeva.

U utorak i srijedu više suhog vremena, a nova kiša je moguća u četvrtak.