Hrvatska
Okrugli stol na temu "Ljudska prava! Koja su to?"
U Velikoj vijećnici Doma županije u Zadru održan je Okrugli stol Županijske koordinacije za ljudska prava na temu “Ljudska prava! Koja su to?”
Ovome su prisustvovali predstavnici učenika iz osnovnih škola “Petar Zoranić”, “Stjepan Radić”, “Šime Budinić”, “Petar Zoranić”, “Polača”, “Petar Lorini”, “Smiljevac” i Privatne osnovne škole “Nova” te njihovi mentori. Prisutne osnovnoškolce na ovu temu informirali su prof. dr. sc. Igor Radeka, dr.sc. Erma Ivoš i prof. Mirsija Tokić.
Kako je Erma Ivoš na samom početku rekla, ova tema seže daleko u prošlost, o čemu govori i dokument Magna charta Libertatum iz 1215. godine. 10.12. 1948. izdana je Opća deklaracija o ljudskim pravima, a nakon nje i mnoge druge. Sve te deklaracije ušle su u ustave mnogih država i predstavljaju temelje prirodnih, urođenih, nezastarivih i neotuđivih prava svakog čovjeka kao što su pravo na život, slobodu, stjecanje vlasništva, pravo na sigurnost i pravo na težnju ka sreći vlastitim načinom.
Ivoš je najviše govorila o pravima djece, odnosno rekla je osnovnoškolcima da iako nisu punoljetni, oni imaju svoja građanska prava.
Sva djeca rađaju se sa sedam prava:
1. Da budu željena
2. Da budu rođena
3. Da žive u zdravoj okolini
4. Da zadovolje svoje osnovne potrebe
5. Da im je osigurana kontinuirana briga i ljubav
6. Da razvijaju intelektualne i emocionalne vještine koje će upotrebljavati za vlastita dostignuća i težnje surađujući s drugima
7. Da dobiju potrebnu brigu i tretman.
Primarno mjesto za realizaciju ovih sedam prava je obitelj. Djeca se rađaju fizički slabija i ovisna o svojim roditeljima, pa se u svim društvima smatra dužnošću odraslih, a posebno roditelja osigurati uvjete za normalan razvoj djeteta. Prava i dužnosti roditelja su da se skrbe o životu i zdravlju djeteta, da štite djete od ponižavajućih postupaka i tjelesnog kažnjavanja, djecu moraju odgajati kao slobodnu, humanu, moralnu, domoljubnu, marljivu, osjećajnu i odgovornu osobu te odgoj djece mora biti u skladu s njihovom dobi i zrelosti te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.
Ivoš je naglasila kako sve ono što dijete radi mora raditi u skladu s vlastitim uvjerenjima, te da se treba preuzimati odgovornost za vlastite postupke. Nadodala je kako je vrlo bitno formiranje ličnosti mlade osobe te da se treba raditi na glavnim elementima koji čine ličnost, a to su čast, moralna i etička načela, ugled…
Profesor Radeka rekao je kako Međunarodna zajednica očekuje od svih društava osiguravanje uvjeta da svatko zna svoja prava uvođenjem odgoja i obrazovanja za ljudska prava u cijelokupni sustav školstva.
– Pravo na odgoj i obrazovanje jedno je od općih, nedjeljivih i neotuđivih ljudskih prava te je takvo kao pretpostavka ostvarenja svih drugih prava i sloboda, nadodao je Radeka.
Postoje tri generacije ljudskih prava. Prva generacija je pravo na slobodu, a pod to spadaju građanska i politička prava. Druga generacija je pravo na jednakost pod što spadaju socijalna prava, ekonomska i kulturna prava. Treća generacija prava je pravo na solidarnost pod što spadaju kolektivna prava.
Radeka je rekao kako je obrazovanje o ljudskim pravima jako bitno te da bi se to trebalo uvesti u školstvo kao zasebni predmet.
– Suština ljudskih prava je uvažavanje drugog i drugačijeg, odnosno da netko drugi voli nešto drugo, istaknuo je Radeka te rekao kako se na temelju određenih anketa među mladima javljaju zabrinjujući rezultati.
Tako primjerice 41% mladih smatra da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od pripadnika manjina, a 46% ih smatra da je homoseksualnost bolest.
Rezultati ovog istraživanja kao i porast netolerancije i nasilja među mladima u Hrvatskoj koji čak završavaju i ubojstvima traže promjene odgoja i obrazovanja za ljudska prava u školski sustav.
– Nužno je uvesti kvalitetni sustav odgoja i obrazovanja koji će obuhvatiti sve aspekte ljudskih prava, smatra Radeka.
Profesorica Mirsija Tokić govorila je ponajviše o pravima djece na obrazovanje. Tako je istaknula podatke da 186 milijuna djece u svijetu ispod 15 godina prisilno radi. Njih 170 milijuna radi u uvjetima koji su opasni po život, čak 8 milijuna ih je zarobljeno u svakavim oblicima ropstva, prostitucije… Čak 220 tisuća djece godišnje umire zbog teških uvjeta u kojima rade.
Sve su to zabrinjavajući podaci te je Tokić lijepo za kraj rekla:
– Djetetu se treba omogućiti obrazovanje jer pbrazovanje je njegov put za ostvarenje snova.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
Hrvatska
Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.
U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.
Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.
“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”
Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.
Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.
Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.
“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”
Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.
Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.
“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.
“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
-
magazin5 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
magazin5 dana prije
Internetom se dijeli hashtag #SettleForCroatia. Evo o čemu je riječ
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…